2022
ʻOku Ngāue Fakaetauhi ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí ʻi ha Ngaahi Puleʻanga Lahi
Nōvema 2022


Ongoongo ʻo e Siasí

ʻOku Ngāue Fakaetauhi ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí ʻi ha Ngaahi Puleʻanga Lahi

Naʻe hokohoko atu e ngāue fakaemāmani lahi ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he māhina ʻe ono kuohilí. Ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻeni mei heʻenau ngaahi ʻekitivitī lahi talu mei he konifelenisi lahi kuo ʻosí.

Naʻe Lea ʻa Palesiteni ʻOakesi ki he Ivi Tākiekina ʻo e Kakai Fefiné

ʻI ha vitiō ʻa e Siasí ne tuku atu ʻi Sepitema, naʻe lea ai ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, fekauʻaki mo e ivi tākiekina ʻo ʻene faʻeé mo e kui fefiné ʻi hono tokoniʻi ia ke fakatupulaki ha fakamoʻoni mo ha tui ki he ʻEikí. Naʻe hokohoko atu e tākiekina ʻa e houʻeiki fafiné ʻi heʻene moʻuí ʻi hono uaifi ko Sisitā Sune ʻOakesí, pea hili e mālōlō ʻa Suné, ne hoko atu mo hono uaifi ko Sisitā Kilisiteni ʻOakesí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻOakesi, “Ko e kau faiako mahuʻinga taha kuó u maʻu ʻi he ʻēlia ʻo e tokāteline ʻo e Siasí mo e ngāue tokoní mo e ngaahi fatongia fakafāmilí—ʻo hangē ko e ngaahi tākiekina ʻa e kau palōfita ʻo e Siasí—kuo nau hoko ko e houʻeiki fafine.”

Naʻe Lea ʻa ʻEletā ʻUkitofa ki he Kau Kumi Hūfangá

Naʻe folau ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki Pōlani ʻi ʻEpeleli. Naʻá ne tokangaʻi ha fakataha lotu maʻá e kau kumi hūfanga ʻIukuleini ne nau kumi hūfanga fakataimi aí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUkitofa, ʻa ia naʻe kumi hūfanga kei siʻi ʻi heʻene moʻuí, ʻoku fonu hono lotó ʻi he “fuʻu mamahi lahi koeʻuhí ko e faingataʻaʻia” ʻa e Kāingalotú mo e niʻihi kehé ʻi he ngaahi fonua kuo kafo ʻi he taú ka ʻi he loto-houngaʻia foki.

Naʻá ne pehē, “Kuo fakamālohia mo langaki hake kitautolu ʻe he niʻihi fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmili ko ʻení ʻaki ʻenau angaleleí, falalá, mo e tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi taumuʻa fakalangí. Naʻá ku fakaʻamu mo Helieta ke fakamālohia mo fakafiemālieʻi kinautolu, ka ne nau ʻomi ha maama fakalangi, ʻamanaki lelei, mo ha fakafiemālie ki homa lotó.”

Naʻe Lea ʻa ʻEletā Petinā ki he Kautaha Faiongoongo Fakafonua ʻi Uasingatoni D.C.

Naʻe lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he Kautaha Faiongoongo Fakafonuá ʻi Mē ,ʻo fakaikiiki ai e meʻa mo e ʻuhinga ʻo e polokalama tokoni ʻofa fakaetangata, uelofea, ako, temipale, ngāue fakafaifekau, mo e tohihohoko fakaemāmani lahi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ako fekauʻaki mo e natula mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, ke ʻofa ki he ʻOtuá, ke hoko ko ha kau ākonga ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea ke ʻofa mo tokoni ki hotau kāingá.”

ʻAʻahi ʻa e Kau Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá mo e Palaimelí ki ʻAmelika Tongá

Naʻe fakataha ʻa Palesiteni Kamila N. Sionisoni, Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, mo Palesiteni Sūsana H. Pota, Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí, mo ha kau taki fakapuleʻanga mo ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻĀsenitina, Silei, ʻUlukuai, mo Palakuai lolotonga ha ʻaʻahi ngāue fakaetauhi mo fakaetokoni ʻaho ʻe 10.

Ne na fakataha mo e ngaahi kautaha fakapuleʻanga ʻoku nau tokoniʻi e houʻeiki fafine ʻoku nau aʻusia e ngaahi tūkunga tuʻu laveangofua ʻi Palakuai pea ʻi ʻĀsenitiná.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sionisoni, “ʻOku ʻamanaki atu homau Siasí ke ngāue mo kimoutolu ke fakatupulaki e ngaahi faingamālie ki he akó mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá maʻá e houʻeiki fafiné.”

Makehe mei he tokoni fakapuleʻangá, naʻe toe ngāue fakaetauhi foki ʻa Palesiteni Sionisoni mo Pota ki he kāingalotu ʻo e Siasí. Ne na fakahoko ha ngaahi fakataha maʻá e mātuʻa kei talavoú, ha fakataha lotu maʻá e kau taautaha fefiné, ngaahi fakataha fengāueʻaki maʻá e ngaahi fāmili ʻoku ʻi ai ʻenau fānaú, pea mo ha ako fakataukei maʻá e kau taki ʻo e kāingalotú.

Paaki