Ngaohikoviá
Maluʻi ‘o e Kaingalotú mo e Lipooti ʻo e Ngaohikovia


“Maluʻi ‘o e Kaingalotú mo e Lipooti ʻo e Ngaohikoviá,” Ko e Founga ke Tokoní (2018).

“Maluʻi ‘o e Kaingalotú mo e Lipooti ʻo e Ngaohikoviá,” Ko e Founga ke Tokoní.

Maluʻi ‘o e Kaingalotú mo e Lipooti ʻo e Ngaohikovia

Ko e ngaohikoviá ko hono liʻekina pe fakamamahiʻi ʻo ha niʻihi (hangē ko ha kiʻi tamasiʻi pe kiʻi taʻahine pe hoa mali, kau toulekeleká, kau faingataʻaʻia fakaesinó pe ko ha taha pē) ʻi ha founga ʻokú ne fakatupu ha uesia fakaesino, fakaeloto, pe fakasekisuale. Ko e ʻuluaki fatongia ʻo e Siasí ʻi he ngaahi tūkunga ngaohikoviá ko hono tokonia ʻa kinautolu kuo ngāohikoviá pea maluʻi kinautolu ʻe ngali tuʻu lavea ngofua ki ha ngaohikovia ʻi he kahaʻú. ʻOku fie maʻu e kau taki ʻo e Siasí mo e kaingalotú ke nau angaʻofa, manavaʻofa, mo ongoʻingofua ʻi he taimi ʻoku nau ngāue ai mo e kau mamahí mo honau ngaahi fāmilí.

ʻI ha tohi ne fakahoko ʻi he ʻaho 26 ʻo Māʻasi, 2018, naʻe fakalotolahiʻi ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke alanima atu ʻi he ʻofa ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he ngaohikoviá:

“ʻOku kei hoko pē ʻa e palopalema fakamāmani lahi ko ʻení ko ha hohaʻa lahi ʻi he ʻahó ni. ʻOku fakaaʻu atu homau ngaahi lotó mo ʻemau ngaahi lotú kiate kinautolu kotoa ʻoku uesia ʻe he palopalema mamafá ni.

“Ke fakapapauʻi ʻa e hao mo e malu ʻa e fānaú, toʻu tupú, mo e kakai lalahí, ʻoku mau kole atu ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú ke hoko ʻo maheni ange mo e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakahinohino ʻa e Siasí ki hono taʻofi pea mo e tali ki he ngaohikoviá.”(Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí,, 26 Māʻasi 2018)

ʻOku totonu ke fakahoko ʻe he kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotú ʻa e ngaahi fatongia fakalao kotoa pē ke lipooti ʻa e ngaohikoviá ki he kau maʻu mafai fakapuleʻangá. ʻE ʻikai totonu ke tukunoaʻi ʻe ha taki ʻo e Siasí ha lipooti ʻo ha ngaohikovia pe faleʻi ha mēmipa ke ʻoua naʻa lipooti ha ngāue fakaehaua. Kuo pau ke telefoni ʻa e kau pīsopé, kau palesiteni fakakoló, kau palesiteni fakasiteikí ki he fika telefoni tokoni fakalotu ʻa e Siasí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau ʻiloʻi ai ha ngaohikovia, ki ha tokoni ki hono tokonia e kau ngāohikoviá ʻo fakatatau mo e ngaahi fiemaʻu fakalipootí. ʻAlu ki he counselingresources.lds.org fekauʻaki mo e fika telefoni tokoní pea mo ha toe fakamatala lahi ange.

ʻOku totonu ke fakafehokotaki ʻe he kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotú ʻa e kau mamahí, kau faihalá, mo honau ngaahi fāmilí ki ha faifaleʻi fakapalōfesinale pe ngaahi maʻuʻanga tokoni fakakoló kapau ʻoku lava ke maʻu. ʻOku fie maʻu e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke tokoniʻi e kau faihalá, ke nau fakatomala pea tali e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi ngāué pea taʻofi ʻenau tōʻonga ngaohikoviá (vakai ʻĪsaia 1:18; Mōsia 26:29–32; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 64:7).

Ki he kau taki ‘o e Siasí, kataki ʻo toe vakaiʻi ‘a e foʻi vitiō ko ʻení ‘i ha fakataha alēlea fakauooti pe fakasiteiki:

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni mei he Koló mo e Siasí

(Konga e niʻihi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku hiki atu ʻi laló ʻoku ʻikai ke faʻu, tokangaʻi, pe puleʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Neongo ʻoku fakataumuʻa e naunau ko ʻení ke hoko ko ha toe maʻuʻanga tokoni, ka ʻoku ʻikai poupouʻi ʻe he Siasí ha fakamatala ʻoku ʻikai fenāpasi mo hono ngaahi tokāteliné mo e ngaahi akonakí.)

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e founga ke tokoniʻi ‘a kinautolu naʻe uesia ʻe he ngaohikoviá, kataki ‘o vakai ki he ngaahi naunau ko ʻeni:

Paaki