“Meei 25–31. Motiaea 29–Aramwa 4: ‘A Teimatoa man Aki Kamwaingaki”, Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu: Ana Boki Moomon 2020 (2020)
“Meei 25–31. Motiaea 29–Aramwa 4,” Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu: 2020
Aramwa te Ataei e Kabwarabwara, iroun Gary L. Kapp
Meei 25–31
Motiaea 29–Aramwa 4
“A Teimatoa man Aki Kamwaingaki””
Warekan booki aika tabu e kaoa te kaotioti. Tauraoi ni butimwaai rongorongo aika e tangiri te Uea n anganiko.
Tauan Mwiin Am Iango
Tabeman ana kona n noori ana babaire te Uea Motiaea n onoi mwiia ueea ma aia taan moti aika rineaki bwa ti te katamaroa ae wanawana. Ma nakoia Nibwaite, riki nakoia naake a maeka iaan ana babaire te Uea Noa, iai mwiin te bitaki aei n tamnei ae kakawaki naba. A tia n noora te Uea ae aki raoiroi ni karika te “buakaka” ao “te urubwai ae korakora” ibuakoia ana aomata (Motiaea 29:17), ao a “rangin ni korakora nanoia” ni kani kainaomataaki man te kairoro anne. Te bitaki aei e na kariaia bwa ana bon bukintaeka ibukin raoiroia ao ni “bukinaki ibukin oin [aia] bure” (Motiaea 29:38; taraa naba RB 101:78).
Ni bon koauana, tokin aia tautaeka ueea tiaki nanona bwa tokin te kaangaanga n aia bootaki Nibwaite. Aomata aika taan kamwane n aron Neooa ao Ameriti a boutokai iango aika kewe, aika akea aia onimaki a kabureia Aika Itiaki, ao a mwaiti kain te Ekaretia aika a bwaina te kamoamoa ao a kitana te ekaretia. E ngae n anne “taan iriira te Atua aika nanorinano” a tiku n “teimatoa man aki kamwaingaki” n aki tabe n te bwai ae riki irarikiia (Aramwa 1:25). Ao ibukin te bitaki are e kariaiakaki iroun Motiaea, a kona n “rinerine” ni kairoroia aia botaki ibukin te raoiroi (Aramwa 2:6).
Iango ibukin te Kamatebwai ni Booki Aika Tabu i bon iroum
Motiaea 29:11–27; Aramwa 2:1–7
I kona n riki bwa te tia kairoro ae tamaroa n au kaomiuniti.
Ti nimaua te ririki n aia tautaeka taan moti, e riki te kaangaanga are e na kataa ana taeka Motiaea ae angiin te aomata e na rineia n tainako te bwai ae eti (taraa Motiaea 29:26). Te kaangaanga ae irekereke ma inaomataia aaro: te mwane ae arana Ameriti e kakaea te anga ae “e na bon aki angan [te aomata] inaomataia ao bwaai ake a na kona n reke irouia man te ekaretia” (Aramwa 2:4). Ko a tia n ataia ae a tia ni kakeaki aron inaomataia aro n abami ke n ami kaomiuniti? Tera ae ko reiakinna man te kawai ae a karaoia Nibwaite nakon te bwai ae kakamaku aei? (taraa Aramwa 2:1–7).
E taraa n ae e rawata aekan kaangaanga aika kakawaki aika e rinanona ami kaomiuniti. Ko na kanga ngkoe, n aroia Nibwaite, ni kakoaua bwa a karinaki bwanami inanon “bwanaia aomata”? Tao ko maeka n te tabo ae e karaoaki iai bwanaaia aomata ni kairoroa te tautaeka, ngkana ngaia anne, iai riki kawai tabeua ae ko kona n riki iai bwa te anai nano ae tamaroa n am komiuniti?
I kona ni kinai ao n totokoi reirei aika kewe.
E ngae ngke n tokina Neooa e kaotia bwa te bwai ae e reireinaki e bon kewe, e teimatoa te reirei ni kairoroia Nibwaite inanon ririki aika mwaiti (taraa Aramwa 1:15–16; 2:1–2; 14:14–18; 15:15; 21:4; 24:28). Bukin tera ae a kunea aomata bwa ana reirei Neooa e anai nano? Ngkana ko wareka Aramwa 1:2–4, taraia ngkana ko kona ni kunea te kewe n ana reirei Neooa; ko na kona ni kunea bwa a reireinaki ma koaua aika inanonano.
Kiteon e tei ni kaitara Neooa ni kaetia “ma ana taeka te Atua” (Aramwa 1:7, 9). Ko kona n iangoi koroboki aika tabu ake aki kariai ana kewe Neooa? Aikai tabeua katooto, ma a mwaiti riki: Mataio 7:21–23; 2 Nibwaai 26:29–31; Motiaea 18:24–26; ao Ereman 12:25–26. Ana kanga koroboki aika tabu aikai ni buokiko n aki butimwaai reirei aika kewe n te bong aei?
Te kawai riki teuana ni karaoan am kamatebwai n Aramwa 1 bon kabotauan Neeoa ma ana taan iriiria (kiibu 3–9, 16–20) ma “ana burabeti te Atua” (kiibu 25–30; taraa naba 2 Nibwaai 26:29–31). Ko na kanga ni kona n riki n aroia natin te Atua? Iai te “nakoanibonga ae kewe” ae ko noria n am mwakuri?
Ana reirei ni koaua Iesu Kristo aki mena nanoia iaon te kaubwai.
Mwakoro 1 ao 4 n Aramwa a kabwarabwarai taai ngke e kaubwai te Ekaretia, ma a kaeka kain te Ekaretia nakon te kaubwai anne n ae kaokoro ni kaineti ma te kaangaanga. Tera taian kaokoro aika ko noori? Ni boboto iaon te bwai ae ko kunea, ko na kanga ni kabwarabwara aia katei “naake a nanorinano ake a ira te Atua” (Aramwa 4:15) naake iai kaubwaia ma nakoraoia? Tera ae ko namakinna bwa ko na kona iai ni bita kateim?
Ana “taeka te Atua” ao “te kakoaua ae itiaki” a kona ni bitii naano.
Tera ae karika Aramwa bwa e na “rangin n nanokawaki” (Aramwa 4:15) inanon Aramwa 4? Tabeman aomata ana kangai bwa ngkana ana katuka Aramwa n ana aobiti te moan n tia moti ni katabeaki n te nakoa ae moan te tamaroa ni katoki kaangaanga aika e noori irouiia ana botan aomata. Ma e kakoaua Aramwa bwa iai te kawai ae nakoraoi riki. Tera te bwai ae anaa nanom iaon ana kawai ni buokiia ana aomata? E kona am kamatebwai ni kaungai iango bwa ko na kanga ni kairoroia kain rarikim n ae raoiroi, ngkana ngaia anne, mwakuri iaon iango aikanne.
Iango ibukin te Kamatebwai ni Booki Aika Tabu n te Utu ao te Bootaki n Utu n te Tairiki
Ngkana ko wareki booki aika tabu ma am utu, e kona te Tamnei ni buokiko n atai reirei aika ko na kamatatai ao ni maroroakin n te aro bwa ko na buoki kainnanoia am utu. Aikai tabeua iango.
Aramwa 1:19–25
A kona am utu ni kabwaia man ataakin aia kawai kain te Ekaretia aika kakaokoro ni kaeka nakon te bwainikirinaki inanon kiibu aikai. Tao ko kona ni kataneiaiko n taian kawai ni kaeka nakon ae riai ngkana a buakan ara onimaki tabeman. Witeo n ChurchofJesusChrist.org/religious-freedom/examples a kona n ibuobuoki.
Aramwa 3:4
Tera te rongorongo are a tangiria Ameritinaite n reitaki ngkana a “katoka [te] kanikina iaoia”? (taraa Aramwa 3:4, 13). Tera taian rongorongo aika ti na kanakoi—n te nano ke n tiaki te nano—ma ni matara? E kona n riki bwa te tai ae tamaroa n rinanon “Kunnikai ao Taraam” inanon Ibukin Kakorakorakiia Kairake (2011), 6–8.
Aramwa 4:2–3
Tera bwaai ke taneiai aika a tia ni “[kautiira] nakon kauringakin [ara] mwakuri” nakon te Atua? (Aramwa 4:3). Tao e na kona n nakoraoi riki ngkana kam tibwauai kiibu aikai imwiin kautakiia am utu n te moaningabong. Ko kona ngkanne ni maroroakinna bwa ana kanga kakaewenako ni kautakin te rabwata ni buokiira n oota n taian kakaewenako ni kautakin te tamnei.
Aramwa 4:10–11
Ti na kanga n totokoa aron te “totoko nakoia ake [aki] kaaina te ekaretia”? (Aramwa 4:10). E na kona naba ni kakawaki n taetae iaon aron kakoauaan aia mwakuri tabeman, riki kain te Ekaretia, bwa ana aki riki bwa totoko nakon rikirakera n tamneira.
Aramwa 4:19
Ni buokiia ni kaotaia am utu ni mwakan te kakoaua, ko kona n titirakiniia bwa a na iangoa te tai ngke a ongora n ana kakoaua temanna ao a rootaki iai n ae korakora. Bukin tera e rineia Aramwa bwa e na kabonganai aia kakoaua tabeman ao ana taeka te Atua n riingi nanoia aomata? (taraa naba Aramwa 31:5). Bukin tera e na rangin n nakoraoi riki aei nakon kawai riki tabeua ae ana kabonganai aomata n anai nanoia tabeman bwa a na bitaki? Iai aomata aika ti kona ni kakorakorai aia onimaki man tibwauakin ara kakoaua ma ngaia?
Ibukin iango aika a mwaiti riki ibukiia ataei, taraa te kamataata n te wiiki aei n Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan.
Kanakoraoan te Kamatebwai I bon Iroum
Kabotauan booki aika tabu i bon iroum. Iangoia bwa a na kanga karaki ao reirei man booki aika tabu ni kaineti nakon maium. Te katooto, ko kona ni kunei kakaitara imarenan te aonaaba n te bong aei ao kaangaanga n te bootaki aika a kaitarai Nibwaite inanon Aramwa 1–4.
Aramwa ao Ameriti, iroun Scott M. Snow