Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
26 ʻOkatopa–1 Nōvema. Molomona 1–6: “ʻOku ou Fakaʻamu Ke u Lava ʻo Fakalotoʻi ʻA Kimoutolu Kotoa Pē … ke mou Fakatomala”


“26 ʻOkatopa–1 Nōvema. Molomona 1–6: ‘ʻOku ou Fakaʻamu Ke u Lava ʻo Fakalotoʻi ʻA Kimoutolu Kotoa Pē … ke mou Fakatomala,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“26 ʻOkatopa–1 Nōvema. Mōsaia 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko Molomona ʻi heʻene tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

Ko hono Fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻŪ Lauʻi Peletí, tā ʻe Tom Lovell

26 ʻOkatopa–1 Nōvema

Molomona 1–6

“ʻOku ou Fakaʻamu Ke u Lava ʻo Fakalotoʻi ʻA Kimoutolu Kotoa Pē … ke mou Fakatomala”

ʻI hoʻo lau e Molomona 1–6, fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke ako mei he sīpinga ʻa Molomoná. Lekooti e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke faí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ne ʻikai ʻomi kiate kitautolu ʻe Molomona e “fakamatala kakato” ʻo e “fakamanavahē ʻo e totó” ʻi he fai angahala mo e lilingi toto naʻá ne mātā ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí (Molomona 2:18; 5:8). Ka ʻoku feʻunga pē ʻa e meʻa naʻá ne lekooti ʻi he Molomona 1–6 ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e lahi ʻo e fuʻu faiangahala ʻe lava ke fakahoko ʻe ha kakai naʻa nau māʻoniʻoni kimuʻa. ʻI he lotolotonga e mafola ʻa e angaʻuli peheé, he ʻikai lava ke tau tukuakiʻi ʻa Molomona ʻi heʻene ongoʻi mafasia mo loto-foʻí. Neongo e meʻa kotoa pē naʻá ne mamata mo aʻusiá, ka naʻe ʻikai teitei mole ʻene ongoʻi e ʻaloʻofa lahi ʻa e ʻOtuá pea mo ʻene taukaveʻi ko e fakatomalá ʻa e founga ke maʻu ai iá. Pea neongo naʻe fakafisingaʻi ʻe he kakai tonu ʻo Molomoná ʻene ngaahi tautapa fakaafe ke nau fakatomalá, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha kakai tokolahi ange naʻe fie maʻu ke ne fakalotoʻi. Naʻá ne pehē, “Vakai, ʻoku ou tohi ki he ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní.” Ko hono fakalea ʻe tahá, naʻá ne tohi kiate koe (vakai, Molomona 3:17–20). Pea ko ʻene pōpoaki kiate koe he ʻaho ní, ko e pōpoaki tatau pē naʻá ne mei fakahaofi e kau Nīfaí ʻi honau kuongá: “Tui … ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. … Fakatomala pea teuteu ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e nofoʻanga fakamaau ʻo Kalaisí” (Molomona 3:21–22).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Molomona 1

Te u lava ʻo moʻui angatonu neongo e angahala ʻokú ne ʻātakaiʻi aú.

ʻE lava ke ke fakatokangaʻi ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻuluaki vahe ʻo Molomoná, ha ngaahi faikehekehe ʻia Molomona mo e kakai ʻoku nau feohí. ʻI hoʻo lau e Molomona 1, fakakaukau ke ke fakafaikehekeheʻi e ngaahi lelei mo e ngaahi holi ʻa Molomoná pea mo ia ʻo hono kakaí. Fakatokangaʻi e ngaahi nunuʻa ne hoko kiate ia mo kinautolú (te ke maʻu ha sīpinga ʻe taha ʻi he veesi 14–15). Ko e hā ʻokú ke ako ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe ke ke moʻui angatonu ʻi ha māmani faiangahala?

ʻI hoʻo lau e Molomona 2–6, hokohoko atu hoʻo fekumi ki he founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe Molomona ʻene tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi neongo e ngaahi takiekina kovi ne ʻākilotoa iá.

ʻĪmisi
ko e tau ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná

Tau, tā ʻe Jorge Cocco

Molomona 2:10–15

ʻOku fakaiku ʻa e mamahi faka-ʻOtuá ki he liliu moʻoni mo tuʻuloá.

ʻI he mamata ʻa Molomona ki he mamahi hono kakaí, naʻá ne fakaʻamu te nau fakatomala. Ka “naʻe ʻikai tupu ʻenau loto-mamahí ki he fakatomala” (Molomona 2:13)—naʻe ʻikai ko e faʻahinga mamahi fakalangi ia ʻoku iku ki he liliu moʻoní (vakai, 2 Kolinitō 7:8–11). Ka naʻe ongoʻi ʻe he kau Nīfaí e mamahi fakamāmani (vakai, Molomona 2:10–11). Ke mahino e faikehekehe ʻi he mamahi fakalangí mo e mamahi fakaemāmaní, fakakaukau ke faʻu ha saati te ke lava ai ʻo hiki e meʻa ʻokú ke ako mei he Molomona 2:10–15 fekauʻaki mo e ongo faʻahinga mamahi ko ʻení. ʻE lava ke peheni hoʻo sātí:

Mamahi faka-ʻOtuá

Mamahi fakamāmaní

Mamahi faka-ʻOtuá

Haʻu kia Sīsū (veesi 14)

Mamahi fakamāmaní

Lea kovi ki he ʻOtuá (veesi 14)

Mamahi faka-ʻOtuá

Mamahi fakamāmaní

Mamahi faka-ʻOtuá

Mamahi fakamāmaní

‘I hoʻo fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke akó, fakakaukau ki he founga te ne lava ai ʻo takiekina hoʻo ngaahi feinga ke ikunaʻi e fai angahalá pea hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

Vakai foki, Dieter F. Uchtdorf, “Te Ke Lava ʻo Fai ia He Taimí Ni!Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 55–57.

Molomona 3:3, 9

ʻOku totonu ke u fakatokangaʻi maʻu pē e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí.

Naʻe lekooti ʻe Molomona ha vaivai naʻá ne mamata ki ai ʻi he kau Nīfaí: naʻe ʻikai ke nau fakatokangaʻi e ngaahi founga kuo tāpuekina ai kinautolu ʻe he ʻEikí. Naʻe poupou mai ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi kiate kitautolu ke tau “kumi ha ngaahi founga ke tau ‘iloʻi ai pea tau manatuʻi ‘a e angaʻofa ‘a e ‘Otuá. … Mou lotu mo fakalaulauloto, pea fai e fehuʻi ko ʻení: Naʻe ʻomi nai ʻe he ʻOtuá ha pōpoaki fakapatonu maʻaku? Naʻá ku vakai nai ki Hono toʻukupú ʻi heʻeku moʻuí pe moʻui ʻeku fānaú? … ‘Oku ou fakamoʻoni ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo tāpuekina kitautolu, ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻoku fakatokangaʻi ʻe he tokolahi taha ʻo kitautolú” (“O Remember, Remember,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 67, 69).

ʻI hoʻo lau e Molomona 3:3, 9, mahalo te ke fakalaulauloto ki he founga ʻokú ke fakatokangaʻi ai e takiekina ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo maʻu mei hoʻo fakatokangaʻi ʻEne takiekiná? Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻo e ʻikai fakatokangaʻi Iá? (vakai, Molomona 2:26).

Molomona 5:8–24; 6:16–22

ʻOku mafao mai e ongo toʻukupu ʻo Sīsū Kalaisí ke talitali au.

Naʻe fakafisingaʻi ʻe he kau Nīfaí e ngaahi akonaki ʻa Molomoná, ka naʻá ne ʻamanaki ʻe takiekina koe ʻe heʻene lekōtí. ‘I hoʻo lau e Molomona 5:8–24 mo e 6:16–22, ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e nunuʻa ʻo e fai angahalá? Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi potufolofola ko ení fekauʻaki mo e ngaahi ongo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū kiate koe, ʻo aʻu ki he taimi ʻokú ke fai angahala aí? Ko e hā ha founga kuó ke ongoʻi ai e mafao mai e ongo toʻukupu ʻo Sīsū Kalaisí ke talitali lelei koe? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ne ueʻi koe ke ke fai ko ha ola ʻo e meʻá ni?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Molomona 1:2

Ko e hā e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha taha “mata poto”? Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻi he fakamatala ʻa ʻEletā David A. Bednar “Quick to Observe” (Ensign, Dec. 2006, 30–36). Ko e hā ha founga naʻe hoko ai e meʻafoaki ʻo e mata potó ko ha tāpuaki kia Molomona? ʻE lava fēfē ke hoko ia ko ha tāpuaki kiate kitautolu?

Molomona 1:1–6, 15; 2:1–2

ʻOku mahino nai ki he fānau ʻi homou fāmilí te nau lava ʻo fakatupulaki ha ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie lahi mo mālohi neongo ʻenau kei siʻí? ʻE lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he sīpinga ʻa Molomoná. Fakakaukau ke faʻu ha fakahokohoko fakataimi ʻo e kei siʻi ʻa Molomoná mo ʻene kei talavoú, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi taʻú mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Molomona 1:1–6, 15 mo e 2:1–2. ‘I hoʻomou aleaʻi e ngaahi lelei mo e aʻusia ʻa Molomoná, fakamatalaʻi ange ha ngaahi ʻulungaanga hoʻo fānaú kuó ne ueʻi fakalaumālie koe mo e niʻihi kehe ʻoku nau feohí.

Molomona 2:18–19

Ko e hā ha ngaahi foʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Molomona ke fakamatalaʻi e māmani naʻá ne nofo aí? Naʻe anga fēfē ʻene kei maʻu e ʻamanaki leleí neongo e ngaahi angahala naʻá ne ʻātakaiʻi iá? ʻE founga fēfē hano fakahoko ʻe homou fāmilí ha meʻa tatau?

Molomona 3:12

Naʻe ongoʻi fēfē ʻa Molomona kau ki he kakai naʻe feohi mo iá, neongo ʻenau fai angahalá? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakatupulekina e faʻahinga ʻofa naʻá ne maʻú?

Molomona 5:2

Ko e hā ka tau ka momou ai ke lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau fakafalala lahi ange ai ki he Tamai Hēvaní?

Molomona 5:16–18

Ke tokoni ki ho fāmilí ke nau fakakaukauloto ki he ʻuhinga ʻo e “vilingia holo ʻo hangē ko e kafukafu ʻi he matangí” (veesi 16), haehae iiki ha laʻi pepa pea tuku ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau puhi kinautolu. Fakamatalaʻi ange kiate kinautolu ko e kafukafú ko e ngeʻesi ia ʻoku ngangana mei ha tengaʻi ʻakau, pea ʻoku maʻamaʻa feʻunga pē ke puhi takai holo. Ko e hā ha founga ʻoku tatau ai ʻa e “ʻikai … maʻu ʻa Kalaisi mo e ʻOtuá ʻi he māmaní” (veesi 16) mo e kafukafu ʻi he matangí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Akoʻi ʻa e tokāteline mahino mo faingofua. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e ongoongolelei ʻa e ʻEikí ʻi heʻene mahinongofuá (vakai, TF 133:57). Fakapapauʻi ko e meʻa ʻokú ke akoʻí ʻoku fakatefito ʻi he tokāteline haohaoa mo mahinongofua, kae ʻikai ko haʻo feinga ke fakafiefiaʻi ho fāmilí ʻaki ha ngaahi lēsoni ʻoku fuʻu tōtuʻa.

ʻĪmisi
Ko e vakai atu ʻa Molomona ki he malaʻe tau ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná

Ko e Tohi Fakaofo ʻa Molomoná, tā ʻe Joseph Brickey

Paaki