Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
25–31 Ianuari. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6–9: “O Le Agaga Lenei o Faaaliga”


“Ianuari 25–31. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6-9: ‘O Le Agaga Lenei o Faaaliga,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“Ianuari 25–31. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6-9,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
Tusiupu o loo tusi i luga o pepa

25–31 Ianuari

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6–9

“O Le Agaga Lenei o Faaaliga”

O loo faaali mai e le Alii upumoni ia i tatou i o tatou mafaufau ma loto (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3). A o e faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6-9, tusifaamaumau ou lagona uunai e te maua.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

I le tautoulu o le 1828, na talia ai e se faiaoga talavou e igoa ia Oliva Kaotui se galuega faiaoga i Manaseta, Niu Ioka, ma nofo ai i le aiga o Lusi ma Iosefa Samita le Matua. Na faalogo Oliva e uiga i le la atalii o Iosefa, o le ua nofo nei i Haremoni, Penisilavania, ma o Oliva o se sa manatu ia te ia lava o se o saili i le mea moni, na fia iloa atili nisi mea. Ua faamatalaina e aiga o Samita asiasiga a agelu, se faamaumauga anamua, ma le meaalofa e faaliliu ai e ala i le mana o le Atua. Na maofa Oliva. Faamata e moni? Na tuuina atu i ai e Lusi ma Iosefa le Matua, le fautuaga e faatatau i soo se tasi o saili i le mea moni: tatalo ma fesili atu i le Alii.

Na faia e Oliva, ma na tali mai le Alii, fetalai mai i le filemu ma le faamautinoaga i le mafaufau o Oliva. Na iloa e Oliva, o faaaliga, e mafai ona patino i le tagata lava ia—o se mea na ia aoao mai i se tulaga maoae i masina o lumanai. O faaaliga e le mo na’o perofeta; e mo tagata uma o e mananao i ai ma saili i ai. E le’i iloa e Oliva mea uma i lea tami, a e na lava mea ua ia iloa e laasia ai le isi sitepu. Ua faia e le Alii se mea taua e ala atu ia Iosefa Samita, ma na mana’o Oliva ia i ai o ia.

Mo nisi faamatalaga e uiga i talafaasolopito i tua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6–9, tagai Au Paia, 1:58–64; “Aso i Haremoni” (vitio, ChurchofJesusChrist.org).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6; 8–9

E fetalai mai le Tama Faalelagi ia te a’u e ala i “le Agaga o le upumoni.”

I le tautotogo i le 1829 na malaga ai Oliva Kaotui i Haremoni ma galue fua ai e avea ma tusiupu a Iosefa Samita a o ia faaliliuina le Tusi a Mamona. Ua maua nei e Oliva Kaotui se vaaiga latalata i le faatulagaga faafaaaliga o le faaliliuga. Sa faagaeetia o ia e lea aafiaga, ma na ia manatunatu ai pe le mafai foi ona faamanuiaina o ia i le meaalofa e faaliliu ai. Na faataga ia e le Alii e faataitai ona faaliliu, peitai o le mauaina o faaaliga sa fou ia Oliva, ma sa lei lelei lana taumafaiga. Sa tele lava mea e tatau ona ia aoaoina, ma o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6, 8, ma le 9 o loo faaalia ai sa naunau le Alii e aoaoina o ia.

A o e faitauina nei vaega, maitau le mea na aoao atu e le Alii e uiga i faaaliga faaletagata lava ia. E faapefea ona fesootai Ana upu i aafiaga ua e maua—po o loo fia maua?

Mo se faataitaiga, o a mea o loo fautua mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:5–7; 8:1; 9:7–8 e uiga i le mea o loo manaomia mai ia te oe e le Alii a o le’i faaalia mai Lona finagalo?

O le a se mea ua e aoaoina mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:14–17, 22–24; 8:2–3; 9:7–9 e uiga i ala eseese e ono oo mai ai faaaliga?

E i ai se isi mea ua e aoaoina mai e faatatau i faaaliga mai nei vaega?

Ina ia aoao atili e uiga i faaaliga, tagai Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2018, 93–96; Julie B. Beck, “Ma Ou Te Liligi Ifo Lo’u Agaga I Luga o Auauna Fafine I Ia Ona Aso,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 10–12. Mo faamatalaga faaopoopo e uiga i le “meaalofa lea a Arona” o loo faamatalaina i vaega 8, tagai “Meaalofa a Oliva Kaotui,” Revelations in Context,15–19.

Ina ia aoao atili e uiga i mea o loo aoao atu e perofeta soifua ma aposetolo e uiga i faaaliga, tagai i le faaputuga o vitio “Faalogo ia te Ia!”.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:18–21, 29–37

Vaai atu ia Keriso i mafaufauga uma.

E ui lava na oo Iosefa i “tulaga faigata” a o faatino le galuega a le Alii [Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:18), atonu e lei iloa e ia ma Oliva faigata o le a oo i ai na tulaga i le aluga o tausaga e sosoo ai. A e na silafia e le Alii, ma na Ia silafia po o a luitau o le a i ai foi i lou lumanai. O Lana fautuaga ia Iosefa ma Oliva i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:18–21, 29–37 e mafai foi ona fesoasoani ia te oe. Mata o a ni lagona na oo ia Iosefa ma Oliva ina ua mavae ona faalogo i nei upu? O a ni mea ua e maua i nei fuaiupu lea e fesoasoani ia te oe e faalagolago ai i le Alii? E mafai faapefea ona e vaai atu pea ia Keriso i lou olaga?

Ata
Oliva Kaotui

Oliva Kaotui, saunia e Lewis A. Ramsey

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6–7; 9:3, 7–14

“E pei ona e manao mai ai ia te a’u, o le a faapea lava ona tuu atu ia te oe.”

Ia matau le aofaiga o taimi o loo faaali mai ai upu e pei o le “manao’ po o “manaoga” i totonu o le vaega 6 ma le 7. O a mea ua e aoaoina mai i nei vaega e uiga i le taua o loo tuu atu e le Alii i ou manaoga? Fesili ia te oe lava ia le fesili a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:1: “O le a le mea e te mana’o i ai?”

O se tasi o manaoga amiotonu a Oliva Kaotui—ia faaliliu e pei na faia e Iosefa Samita—e lei faataunuuina. A o e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:3, 7–14, o a lagona uunai e te maua e ono fesoasoani ia te oe pe a le faataunuuina ou manaoga amiotonu?

Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:8; Dallin H. Oaks, “Manao,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 42–45.

Ata
Fu’a o Punaoa Faasolopito o le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Maimoa nei loa i ai

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:7, 13.E mafai faapefea ona e fesoasoani ia malamalama lou aiga o “oa” moni o loo maua i le ola e faavavau? (fuiaupu 7). E mafai ona e valaaulia tagata o le aiga e fai ni tupe faafoliga ma tusi pe faailoga ai i luga ni isi o faamanuiaga e tele ua maua e lou aiga ona o le talalelei toefuataiina.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:15, 22–23; 8:2–3; 9:7–9.O le faitauina o nei fuaiupu e uiga i le ala na fetalai mai ai le Atua i Lana fanau atonu o se avanoa matagofie e faasoa atu ai i lou aiga le ala na Ia fetalai mai ai ia te oe.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:33–37.E mafai e tagata o le aiga ona fefaasoaai ni auala e mafai ona latou “faia ai le lelei,” e tusa lava pe o latou lagonaina le fefe. E mafai foi ona fesoasoani le maimoa i le savali atoa a Elder Ronald A. Rasband po o se vaega “Aua Le Atuatuvale” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2018, 18–21). O le a le uiga o le “vaai mai ia [Keriso] i mafaufauga uma”? (fuaiupu 36). O a ni isi o faataitaiga o tagata o e na liliu atu i le Alii e faatoilalo ai le lē mautonu ma le fefe? (tagai, mo se faataitaiga, Eseta 4; Alema 26:23–31).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:10.Atonu o se avanoa matagofie lea e faasoa atu ai pe faapefea e le faatuatua ia Iesu Keriso ona faamalosia oe ma lou aiga. Aisea e taua ai le tatou “ole atu i le faatuatua”? O a ni faamanuiaga ua e vaaia mai le saili atu i tali po o le fesoasoani atu i le faatuatua?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Tu Mo Le Mea Tonu,” Tusipese a Tamaiti, 81.

Ata
aikona o leo o le toefuataiga

O Leo o le Toefuataiga

Faaliliuina o le Tusi a Mamona

Ia Aperila 1829, le masina lea na maua ai le vaega 6–9 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o le vaega tele o le galuega a Iosefa Samita o le faaliliuina o le Tusi a Mamona. Ina ua fesiligia mulimuli ane e faasoa mai pe na faapefea ona faaliliuina lenei faamaumauga, na faapea mai Iosefa “e lei i ai se manatu e faailoa i le lalolagi mea uma.”1 E tele lava ina ia faapea mai sa faaliliuina “i le meaalofa ma le mana o le Atua.”2

Tatou te le iloa ni faamatalaga se tele e uiga i le faagasologa faavavega o le faaliliuga, ae ua tatou iloa o Iosefa Samita o se tagatavaai, sa lagolagoina i meafaigaluega na saunia e le Atua: e lua maa manino sa faaigoaina o le Urima ma le Tumema ma le isi maa sa ta’ua o se maa vaai.3

O faamatalaga nei, mai molimau i le faasologa o le faaliliuga, o loo lagolagoina le molimau a Iosefa.

Ata
O le pusa laupapa a Ailama Samita lea sa teu ai papatusi auro

E talitonu faapea o le pusa lea, o le pusa a Ailama Samita, sa faaaoga mo se taimi le tumau e nā nā ai papatusi auro.

Ema Samita

Ata
Ema Samita

“‘Ina ua faaliliuina e lo’u toalua le Tusi a Mamona, sa ou tusia se vaega, a o ia faalauina fuaiupu taitasi, upu i le upu, ma pe a oo i igoa patino e le mafai ona ia faaleoa, po o upu uumi, na te sipelaina mai, ma a o ou tusiaina, a i ai se mea sese i le sipelaina, na te taofi au ma faasao mai la’u sipelaga e ui lava e le mafai ona ia iloa mai mea o loo ou tusitusia i lena taimi. E oo i le upu Sara e na te lei mafai ona faaleoina i le amataga, a e na manaomia ona sipelaina, ma ou te faaleoina mo ia.”4

E tele taimi na taatitia ai papatusi i luga o le laulau e aunoa ma se taumafaiga e nā nā, sa afifi i se ie laulau laitiiti, sa ou tuuina ia te ia e gaugau i ai. Sa i ai se taimi sa ou pa’i ai i ai, a o taatitia i luga o le laulau, ma faasolosolo ai i pito ma le tosi. Sa foliga mai e gaugofie e pei o se pepa mafiafia, ma e gasese pei o se metale pe a leua ia pito i le limamatua, e pei o nisi taimi pe a susue e se tasi ia pito o se tusi i le limamatua. …

“O lo’u talitonuga o le Tusi a Mamona e moni a’ia’i lona paia—e leai ma sina o’u masalosalo i ai. Ua faamalieina a’u e leai se tagata e mafai ona ia faalauina ia tusitusiga o faamaumauga sei vagana ua musuia o ia; aua, ina [ua ou] galue e avea ma ana tusiupu, e faalau mai ia te au e [Iosefa] mai lea itula i lea itula; ma pe a toe foi mai i le maea ai o se taumafataga, pe uma foi se mea sa faalavelaveina ai, e toe amata tonu lava i le mea sa gata ai, e aunoa ma se vaai i le faamaumauga pe faitau atu foi ia te ia se vaega. O se mea masani lea mo ia e fai. Semanu e le mafai e se tagata aoaoina ona faia lenei mea; ma, mo se tasi e matua valea ma le’i aoaoina e pei o ia, e matuai le mafaia lava.”5

Ata
Ema Samita o fesoasoani i le faaliliuga

Ata o Emma ma Iosefa Samita na tusia e Michael T. Malm

Oliva Kaotui

Ata
Oliva Kaotui

“Sa ou tusia i la’u lava peni, le Tusi a Mamona atoa (vagana ai ni nai itulau) a o saunoa mai ai fofoga o le Perofeta o Iosefa Samita, ma sa ia faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, e ala i le Urima ma le Tumema, po o, e pei ona tauina ai e lena tusi o, ‘Faaliliuupu Paia.’ Sa vaai i ai o’u mata, ma uuina i o’u lima, ia papatusi auro ia na faaliliu mai ai. Sa ou vaai foi i mea faamatalaupu.”6

Faamatalaga

  1. Minute, 25-26 Oketopa 1831,” i le Tusi Minute 2, 13, josephsmithpapers.org.

  2. I le “Talafaasolopito o le Ekalesia,” Taimi ma Tau, Mat. 1, 1842, 707; tagai foi Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007),441.

  3. Mo ni isi faamatalaga, tagai “Faaliliuga Tusi a Mamona,” Autu o le Talalelei, topics.ChurchofJesusChrist.org; Richard E. Turley Jr., Robin S. Jensen, ma Mark Ashurst-McGee, “Iosefa le Tagatavaai,” Ensign, Oke. 2015, 48--55.

  4. I le Edmund C. Briggs, “O se Asiasiga i Navu i le 1856.” Talafaamaumau o le Talafaasolopito, vol. 9, nu. 4 (Oket. 1916), 454; upusii mai i le Russell M. Nelson, “O Se Molimau Taua,” Ensign, Iulai 1993, 62.

  5. I le “Molimau Mulimuli o Tuafafine Emma,” Au Paia’ Herald, Oke. 1, 1879, 290; sipelaga faaonapo nei.

  6. I le talafaamaumau a Reuben Miller, Oke. 21, 1848, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sateleki; sipelaga, maka faailoga, ma mataitusitetele faaonapo nei.

Ata
Iosefa Samita ma Oliva Kaotui o loo faaliliuina ia papatusi auro

Na aoaoina tele Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e ala i le faatulagaga o le faaliliuga o papatusi auro.

Lolomi