Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
8–14 Mati. Mataupu Faavae ma Feagaiga 23–26: “Faamalosia le Ekalesia”


“8-14 Mati. Mataupu Faavae ma Feagaiga 23-26: ‘Faamalosia le Ekalesia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“8-14 Mati. Mataupu Faavae ma Feagaiga 23-26,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
Ema Samita

8–14 Mati

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23–26

“Faamalosia le Ekalesia”

A o e faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23-26, ia faamaumau lagona uunai e te mauaina mai le Agaga Paia. E mafai faapefea ona e faaaogaina le fautuaga o loo i nei faaaliga e faamalosia ai le avea o oe ma soo ma faapea foi i le Ekalesia?

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

I le maea ai ona faatulaga le Ekalesia, na feagai ai le Au Paia ma se luitau fou—e faasalalau le talalelei ma faamalosia i latou o e ua auai faatasi ma le Ekalesia, a o i ai pea le sauaina ma faaauau ona faatupulaia. Na molimauina lea tetee e fEma Samita lava ia. Ia Iuni 1830, na mananao ai Ema ma tagata o le aiga o Knight ia papatiso. Ae o fili o le Ekalesia na taumafai e faalavelaveina lea tulaga sa tatau ona avea ma se aafiaga paia. Muamua na latou faaleagaina le faatanoa na fausia ia lava ai le loloto o le vai mo papatisoga. E oo lava ina ua maea ona toe lipea le faatanoa, sa faapotopoto tagata saua e valaau leo tetele upu taufaamata’u ma taufaifai ia i latou o loo papatisoina. Ae, i le taimi lava na sauni Iosefa e faamau tagata fou, sa faafalepuipuiina o ia i le faatupu vevesi i le lotoifale i le talai atu e uiga i le Tusi a Mamona. Na foliga mai o se amataga ua leai se alualu i luma mo le Ekalesia fou toefuataiina a le Alii. Ae i le i ai pea o lenei le mautonu ma le vevesi, na tuuina mai ai e le Alii ni upu taua o fautuaga ma le faalototele, lea ua avea ma Lona “leo i tagata uma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:16).

Tagai foi Au Paia, 1:89--90, 94–97.

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23--26

E mafai ona ou fesoasoani e faamalosia le Ekalesia a le Alii.

I le aso lenei, toeitiiti atoa le 200 tausaga talu ona mavae le faatulagaina o le Ekalesia toefuataiina, ua faaauau le manaomia ona faamalosia le ekalesia (Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:3-5). Ma o lenei galuega ua le na’o mo Iosefa Samita, Oliva Kaotui, po o tatou taitai fa’a le Ekalesia o i ai nei­­­ e mo tatou uma. A o e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23--26, mafaufau loloto i le fautuaga a le Alii na tuuina atu i tagata muamua o le Ekalesia e fesoasoani ia i latou e faamalosia ai le Ekalesia. O le a le mea o e lagona e finagalo le Alii ia te oe e fai ia auai ai i lenei taumafaiga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24

E mafai e le Faaola ona siitia a’u “i luga i fafo o [o’u] puapuaga.”

O le taitaiina o le Ekalesia i taimi o le tetele o le sauaina, sa o se avega mamafa mo Iosefa Samita. Vaavaai mo upu faalototele a le Alii ia te ia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24.

O a mea o loo i mau nei o loo tau mai ai ia te oe le ala e mafai ai e le Faaola ona siitia oe i luga i fafo o ou puapuaga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:1–3 

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:8 

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7-8 

Isaia 40:28–31 

Mosaea 24:14–15 

Na faapefea e Iesu Keriso ona siitia oe i luga i fafo o ou puapuaga? O le a se mea e mafai ona e faia e faaauau ai ona saili atu i Lana fesoasoani i taimi faigata?

Ata
O Iesu Keriso o loo faamaloloina tagata

Sa Ia Faamaloloina le Tele o Faama’i Eseese, saunia e J. Kirk Richards

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25

O Ema Samita “o se tamaitai filifilia.”

Ina ua faaipoipo Ema Hale ma Iosefa Samita, atonu sa ia iloaina o le a ia faia ni osigataulaga. Sa ia tetee atu i le manaoga a lona tama ma suia se olaga sa ola lelei ai mo se olaga o le lē mautonu. Atonu sa ia le maumanatu pe o le a le mea o loo moomia mai e le Alii ia te ia i le galuega o le Toefuataiga. Vaavaai mo tali na tuuina mai e le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25. Manatunatu i upu a le Alii i le fuaiupu 16—pe ua e maua se mea i le vaega lenei e te lagona o Lona “leo lenei ia [te oe]”?

Tagai foi “O se Tamaitai Filifilia” (vitio, ChurchofJesusChrist.org); “Thou Art an Elect Lady,” Revelations in Context, 33-39; Joy D. Jones, “An Especially Noble Calling,” Ensign po o le Liahona, Me 2020, 15-18.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:2

O le a le finagalo autasi?

Pe a talia e tagata valaauga, po o sauniga o le perisitua i le Ekalesia, ua tatou mauaina le avanoa e lagolagoina ai aloaia e ala i le siitia o tatou lima o se faailoga o le lagolagosua. O le mataupu faavae o le faaalia o le lagolago lautele ma le maliega ua ta’ua o le finagalo autasi. E pei ona aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “O le faiga faavae o le lagolagoina [o taitai] e sili atu nai lo na o se siiina aloaia o le lima. O se tautinoga e puipui, e lagolago, e fesoasoani ia i latou o e ua filifilia” (“This Work Is Concerned with People [O Lenei Galuega o Loo Faatatau i Tagata],” Ensign, Me 1995, 51).

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:6.Aisea e manao ai le Alii ia i tatou ia tatalo “i o [tatou] aiga, ma faatasi ai ma a [tatou] uo, ma i nofoaga uma”? O le a le mea ua aoao mai ia i tatou e le pese “O Loo Tautalagia Iinei Le Alofa” (Tusipese a Tamaiti,102)—po o se isi pese e uiga i le tatalo—aoao mai tatou e uiga i le mana o le tatalo?

Tagai foi 2 Nifae 32:8--9; 3 Nifae 18:18–23.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:8.Faamata o le a fesoasoani mo lou aiga le talanoa e faatatau i le uiga o le “onosai i puapuaga”? Afai e i ai ni au tamaiti laiti, atonu e malie pe a toe-fai le faataitaiga lea na faamatalaina e Peresitene Dieter F. Uchtdorf i le “Faaauau i le Onosai” (Ensign po o le Liahona, Me 2010, 56; tagai foi i le vitio i luga o le ChurchofJesusChrist.org). O le a le mea ua aoao mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:8 ia i tatou e uiga i le onosai?. E faapefea ona fesoasoani le Alii ia i tatou ia onosai i o tatou puapuaga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:11–12.Atonu e mafai ona outou peseina se viiga poo se pese e fiafia i ai tagata taitoatasi o le aiga ma talanoaina mafuaaga ua avea ai lea ma lana “pese o le loto.” E faapefea e nei pese ona pei o “se tatalo i le [Atua]”?-

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:2.Atonu e fesoasoani pe a su’e ane le “Finagalo Autasi” i totonu O Le Taiala i Tusitusiga Paia (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). E faapefea ona tatou faaalia lo tatou lagolago mo o tatou taitai?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Sii Lou Leo Ma Pese,” Tusi Pese a Tamaiti,124 (tagai “Manatu e Faaleleia ai le Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia”).

Ata
ikona o leo o le toefuataiga

O Leo o le Toefuataiga

Ema Hale Samita

O upu a le Alii ia Ema Samita o loo faamauina i totonu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25 o loo faaalia ai Ona lagona e uiga ia te ia ma sona sao e mafai ona ia faia mo Lana galuega. Ae sa faape’i Ema? O le a se mea tatou te iloa e uiga i ona uiga patino, o ana fesootaiga, o ona malosiaga? O se tasi ala e mafai ai ona iloa lenei “tamaitai filifilia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:3) o le faitau lea o upu a tagata o e na iloa ona uiga.

Ata
Ema Samita

Ema Samita, saunia e Lee Greene Richards

Iosefa Samita le Itiiti., lona toalua

Ata
Iosefa Samita

Faatasi ma le fiafia lē mafaamatalaina, ma le momoli atu o le olioli o lo’u loto, ina ua ou uuina le lima, i lena po, o la’u pele o Ema—o ia o lou toalua, ioe le toalua o lo’u taule’ale’a; ma le filifiliga a lo’u loto. O le tele o mea na toe fagufagu mai i loʻu mafaufau pe a ou mafaufau loloto mo sina taimi i le tele o vaaiga na valaauina i taua e uia. O le vaivai, ma galuega, o faanoanoaga, ma mafatiaga, ma le olioli ma le faamafanafanaga mai lea taimi i lea taimi na lafoaia i o ma ala ma faapaleina lo ma malosi. Aue! O se faatasiga na faatumulia ai lo’u mafaufau mo se taimi, O lea ua toe i ai o ia iinei, e ui o le faafitu lea o faigata, lē faavaivaia, malosi, ma lē maluelue lē masuia, o Ema agaalofa.”1.

Lusi Maka Samita, lona tina faaletulafono

Ata
Lusi Maka Samita

Sa itiiti o ia i lea tami, ma sa iloga lona manatu tauivi, o lona loto atoa sa i totonu o le galuega a le Alii, ma sa ia le lagonaina se isi mea vagana ai mo le Ekalesia ma le faamoemoe o le upumoni. O a lava mea na maua e ona lima e galueaiina, na ia faia ma lona malosi, ma sa le’i fesiliina le fesili manatu faapito ‘E tatau ea ona ou manuia sili atu ai nai lo se isi?’ Pe a auina atu toeaiina e talai, o ia lava e muamua ofo atu lana auaunaga e fesoasoani i le faaofuina o i latou mo la latou malaga, e tusa lava po o le a lona lima vaivai.”2

“Ou te lei vaai lava i se tamaitai i lo’u olaga, o le na onosaia ituaiga uma o vaivai ma faigata, mai lea masina i lea masina, ma mai lea tausaga i lea tausaga, ma lena lototele, maelega ma le onosai, e pei ona ia faia pea; aua ua ou iloa mea sa ia onosaia; sa felafoa’i solo o ia i le vasa o le le mautonu—sa ia talitalia afa o sauaga, ma faafetoaia le ita o tagata ma tiapolo, seiloga e foloina o ia i le vasa o faafitauli lea na [mafai] ona aafia ai soo se isi lava tamaitai.”3

Iosefa Samita le Matua., o lona tama faaletulafono

O le faamanuiaga faapeteriaka o Ema, na tuuina atu e Iosefa Samita le Matua., o le sa auauna atu o le peteriaka a le Ekalesia:

“Ema, lo’u afafine faaletulafono, ua alofagia oe e le Alii, ona o lou faatuatua ma le faamaoni: o le a faamanuiaina oe faatasi ma lau tane, ma olioli i le mamalu o le a oo mai i ona luga: Sa mafatia lou agaga ona o le amioleaga o tagata i le saili e faaumatia lau soa, ma o lou agaga atoa ua tuuina atu i le tatalo mo lona faasaolotoina: ia olioli, ona o le Alii lou Atua ua faafofoga i au talosaga.

“Ua e tiga mo le maaa o loto o i latou o i le fale o lou tama, ma ua e moomoo mo lo latou faaolataga. O le a faaaloalogia e le Alii lau augani, ma e ala i ana faamasinoga, o le a ia faatonu ai nisi ia latou iloa lo latou valea ma salamo i a latou agasala; ae e ala i puapuaga o le a faaolaina ai i latou. O le a e vaai i le tele o aso; ioe, o le a faasaoina oe e le Alii seia faamalieina oe, aua o le a e vaai i lou Togiola. O le a olioli lou loto i le galuega tele a le Alii, ma o le a leai se tasi e na te aveeseina mai lou olioli mai ia te oe.

“O le a e manatua pea le faamaualaloina sili o lou Atua i le faatagaina lea o oe e toaluaina lo’u atalii ina ua tuuina atu e le agelu le talafaamaumau o le au Sa Nifae i lana tausiga. Ua e vaai i le tele o puapuaga ona ua aveeseina e le Alii mai ia te oe au fanau e toatolu: i lenei mea e le tuuaia ai oe, aua ua ia iloa ou manaoga amiotonu e fausia se aiga, ina ia faamanuiaina le igoa o lo’u atalii. Ma o lenei, faauta, ou te fai atu ia te oe, ua faapea mai le Alii, afai o le a e talitonu, o le a faamanuiaina lava oe i lenei mea, ma o le a e aumaia nisi fanau, mo le olioli ma le faamalieina o lou agaga, ma mo le olioli o au uo.

“O le a faamanuiaina oe i le malamalama, ma maua le mana e te faatonu ai lou itupa. Aoao lou aiga i le amiotonu, ma au fanau iti i ala o le olaga, ma o le a vaaia oe e agelu paia: ma o le a faasaoina oe i le malo o le Atua; ia faia lea. Amene.”4

Ata
Ema Samita ma ana fanau

Ema Samita ma ana fanau Taimi e Ataata ai, saunia e Liz Lemon Swindle

Ata
Tusiga a Ema Samita

O Viiga a Ema, saunia e Liz Lemon Swindle

Lolomi