Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
2--8 Aokuso. Mataupu Faavae ma Feagaiga 85–87: “Ia Outou Tutu i Nofoaga Paia”


“2--8 Aokuso. Mataupu Faavae ma Feagaiga 85–87: ‘Ia Outou Tutu i Nofoaga Paia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“2--8 Aokuso. Mataupu Faavae ma Feagaiga 85–87,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
aiga o loo savavali atu i le malumalu

2--8 Aokuso

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85-87

“Ia Outou Tutu i Nofoaga Paia.”

Atonu e taitai oe e le Agaga e suesue i mataupu faavae o loo i le vaega e 85–87 e le o faamamafaina i le otootoga lenei. Mulimuli i Ana uunaiga.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia

O le Aso Kerisimasi e masani lava, o se taimi lea e mafaufau loloto ai i savali e pei o le “manuia i le lalolagi” ma le “finagalo alofa i tagata” (tagai i le Luka 2:14). Peitai, i le aso 25 o Tesema, 1832, sa faatumulia ai le mafaufau o Iosefa Samita i faamata’u o le taua. Na faatautee atu Karolaina i Saute i le malo o le Iunaite Setete ma sa tapenapena e tau. Ma sa faaali mai e le Alii ia Iosefa e faapea, ua na’o le amataga lenei: Sa ia fetalai mai, “O le a sasaʼa mai ai taua i luga o atunuu uma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:2). Sa foliga mai na le toe umi ae faataunuuina lenei valoaga.

Ae peitai sa le’i taunuu. I totonu o ni nai vaiaso, na faia ai e Karolaina i Saute ma le malo o le I.S. se maliega fetuunai, ma sa taofia ai le taua. Peitai, e le o taimi uma e faataunuuina ai faaaliga i le taimi po o i le ala tatou te mafaufau i ai. O le toetoe 30 tausaga mulimuli ane, ae ua leva lena ona maliufasia Iosefa Samita, ma ua siitia atu le Au Paia i sisifo, na faapea ona faatautee ai Karolaina i Saute ma faapea ona mulimuli mai ai le taua i le lotoifale. Talu mai lena taimi, o taua i le lalolagi atoa ua mafua ai ona “faanoanoa[le] lalolagi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:6). E ui na iu lava ina faataunuuina le valoaga, ua itiiti le tāua o lenei faaaliga i le valoaga o le taimi o le a oo mai ai mala, ae tele i le aoaoina atu o mea e tatau ona fai pe a tupu mai. Ua tutusa lava le fautuaga i le 1831, 1861, ma le 2021: “Ia outou tutu ai i nofoaga paia, ma aua le masiʼi ese” (fuaiupu 8).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:1–2

E lelei ”le tausi [o] se talafaasolopito.”

O le “talafaasolopito” o loo faamatalaina i le fuaiupu 1 ua tusifaamauina ai igoa o i latou o e na “maua[ina] ni tofi …e tusa ma tulafono” i Siona (tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:24–26). Peitai, o lenei talafaasolopito sa sili atu nai lo na’o le pulega—sa o se faamaumauga taua foi o “olaga [o le Au Paia], o latou faatuatua, ma galuega” (fuaiupu 2).

O e tausia se talafaasolopito patino po o se api o talaaga? O a ni mea e mafai ona e tusia e uiga i lou olaga, faatuatua ma galuega, e ono avea o se faamanuiaga i augatupulaga i le lumanai? E mafai faapefea ona avea lenei talafaasolopito ma se faamanuiaga ia te oe?

Tagai foi i le “Journals: ‘Of Far More Worth than Gold,’” Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff (2011), 125–33; “Turning Hearts” (vitio, ChurchofJesusChrist.org).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:6

E tautala mai le Agaga i se “leo itiiti ma le filemu.”

Mafaufau loloto i upu na faaaoga e Iosefa Samita i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:6 e faamatala ai le Agaga. O le a le tulaga e “filemu” ma “itiiti” ai le leo o le Agaga? O a nisi o mea e “ati” [ai lea leo] i lou olaga?

A o e mafaufau i auala e talanoa mai ai le Agaga ia te oe, mafaufau i faamatalaga nei ua tuuina mai e ala ia Iosefa Samita: Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22–24; 8:2–3; 9:7–9; 11:12–13; 128:1. E faavae i mea ua e faitauina, o a ni mea e te lagona e tatau ona e faia ia lelei atu ai lou iloaina o le leo o le Agaga?

Tagai foi i le 1 Tupu 19:11–12; Helamana 5:30.

Ata
tamaitai o loo suesue i tusitusiga paia

O le suesue i tusitusiga paia e fesoasoani tatou te lagona ai le Agaga Paia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 86

O le a faapotopotoina e e amiotonu i aso e gata ai.

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:1–7 o loo i ai le faamalamalamaga a le Alii o le faataoto i saito ma titania, faatasi ai ma se faamamafaga ese teisi nai lo o le mea sa Ia tuuina mai i le Mataio 13:24–30, 37–43. A o e faatusatusaina le lua, o a ni eseesega ua e matauina? Mafaufau pe aisea ua taua ai le toe ta’uina mai o le faataoto lenei—faatasi ai ma nei eseesega—“i aso e gata ai, i le taimi nei lava” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:4). O le a se mea ua e aoao mai i lenei faataoto ma lona faaliliuga i aso e gata ai?

E pei ona faamaumauina i fuaiupu e 8–11, ona fetalai mai lea o le Alii e uiga i le perisitua, toefuataiga, ma le faaolataga o Lona nuu. O a ni fesootaiga ua e vaaia i le va o nei fuaiupu, ma le faataoto i saito ma titania? E mafai faapefea ona avea oe ma “se faaola i le nuu [o le Alii]”? (fuaiupu 11).

Tagai foi i Autu o le Talalelei, “Liliuese,” “Toefuataiga o le Perisitua,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 87

E maua le filemu i “nofoaga paia.”

E faaopoopo atu i lamatiaga faaletino o le “faamasaatoto,… [ma] oge, ma mala, ma mafuiʼe” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:6), e mafai foi ona faatatau le fautuaga o loo i lenei faaaliga i lamatiaga faaleagaga o loo fetaiai ma i tatou uma i aso e gata ai. O a ni au “nofoaga paia” (fuaiupu 8) lea e te maua ai le filemu ma le saogalemu? O a ni mea e paia ai se nofoaga? E faaopoopo atu i nofoaga faaletino, atonu o loo i ai taimi paia, faiga masani paia, po o mafaufauga paia ia e mafai ona aumai ai le filemu. O le a le uiga o le “aua le masii ese” mai i nei nofoaga?

Tagai foi Henry B. Eyring, “O se Aiga e Mafuta ai le Agaga o le Alii,” Ensign po o le Liahona, Me 2019, 22–25; Au Paia, 1:163–64; “Filemu ma le Taua,” Revelations in Context, 158–64.

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 85:6.E mafai faapefea ona e aoaoina lou aiga ia iloa le leo filemu ma le itiiti o le Agaga? Atonu e mafai ona outou taaalo i se taaloga lea e musumusu atu ai e se tagata ni faatonuga i le lotolotoi o le pisapisao faalavefau. O le a se mea e ono faalavefauina i tatou mai le faalogoina o le Agaga Paia? Atonu e mafai e tagata o le aiga ona faasoa mai se mea latou te faia ia lagona ai le leo o le Agaga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 86.O le tusia po o le autilo i ni ata, e mafai ona fesoasoani i lou aiga ia malamalama ai i le faataoto i saito ma titania. E te ono manao e amata atu i ata o mea o loo faamatalaina i le Mataio 13:24–30. Ona faaigoa lea e lou aiga ia ata i faamalamalamaga mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:1–7. E faapefea ona pei i tatou o le saito? E mafai faapefea ona tatou pei o agelu o e aoina mai le saito?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:8.Ina ia faalauiloa atu se talanoaga e uiga i auala ia faia ai lou fale o se nofoaga e paia atu, e mafai ona e valaaulia tagata o le aiga e mamanu se fale mo se tagata e alofa i le Faaola. O lenei mea e ono mafai ona oo atu ai i manatu i auala e “toemamanu” ai lou fale ina ia faia ai o se nofoaga o le filemu i le lotoloti o le lamatiaga faaleagaga i le lalolagi. O pese e pei o le “A i ai i le Aiga le Alofa,” “O se Lagi se Aiga” (Viiga, nu. 181, 179), po o le “A I Ai le Alofa” (Tusipese a Tamaiti, 76) e mafai ona e maua ai ni manatu.

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “A I Ai le Alofa,“ Tusipese a Tamaiti, 76.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaaoga lou fatufatuai. A e aoao atu lou aiga mai tusitusiga paia, aua le faatapulaaina oe lava i fesili ma manatu mo gaoioiga ua fautuaina atu i le otootoga lenei. Ia fai nei manatu ma mea e faaosofia ai lo oe lava fatufatuai. Mafaufau i mea o le a fiafia ai lou aiga, ma mea o le a fesoasoani ia i latou e maua ai sootaga i le va o mau ma o latou olaga.

Ata
fanua o togasaito

Na faaaoga e le Alii le faataoto i le saito ma le titania, e faamatala mai ai le ala o le a faapotopotoina ai Lona nuu i aso e gata ai.

Lolomi