Fegaiga Fou 2023
24–30 Aperila. Ioane 7–10: “O A‘u o le Leoleo Mamoe Lelei”


“ 24–30 Aperila. Ioane 7–10: ‘O A‘u o le Leoleo Mamoe Lelei’” Sau, Mulimuli Mai ia te A‘u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“ 24–30 Aperila. Ioane 7–10,” Sau, Mulimuli Mai ia te A‘u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2023

Ata
Iesu ma le fafine ua pa‘u i le eleele

Ou Te Le Faasala Foi ia te Oe,, saunia e Eva Koleva Timothy

24–30 Aperila

Ioane 7–10

“O A‘u le Leoleo Mamoe Lelei”

A o e faitauina le Ioane 7–10, e mafai ona e maua lagona uuna‘ia mai le Agaga Paia e uiga i mataupu faavae i nei mataupu. Tusifaamaumau ou lagona uuna‘i e mafai ona fesoasoani ia oe e fai ai se fuafuaga e faatinoina.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uuna‘i

E ui ina sa afio mai Iesu Keriso e aumai le “filemu [ma] le finagalo alofa i tagata” (Luka 2:14), sa “vaeluaina le motu o tagata ia te ia” (Ioane 7:43). O tagata na molimauina ia lava mea e tasi na faia ni faaiuga eseese e uiga ia Iesu. O fa‘ai‘uga a nisi “ O Ia o se tagata lelei”, ae fai mai nisi, “Ua na faasese tagata o le nuu” (Ioane 7:12). Ina ua ia faamaloloina se tauaso i le Sapati, sa fai ane nisi, “E le mai le Atua lenei tagata, aua ua le tausia e ia le aso sapati,” ae fesili isi, “Pe mafai faapefea e se tagata agasala ona fai o fa‘ailoga faapena?” (Ioane 9:16). Ae ui i nei fenumiaiga uma, o i latou o e sa saili atu mo le upumoni sa latou iloa le mana o Ana upu, aua “e lei tautala lava se tasi e faapei o lenei tagata” (Ioane 7:46). Ina ua fesili le au Iutaia ia Iesu e “ta’u manino mai ia i matou” pe o ia o le Keriso, sa Ia faaali atu se mataupu faavae e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai le mea moni mai le mea sese: “O a’u mamoe e faalogo mai i latou i lo’u leo,” na Ia fetalai atu ai, “ou te iloa foi i latou, ua latou mulimuli mai foi ia te au” (Ioane 10:24, 27).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Ioane 7:14–17

A o ou ola i upumoni na aoao mai e Iesu Keriso, o le a oo ina ou iloa e moni.

Sa maofa Iutaia i le tele naua o mea na silafia e Iesu, ae sa le’i aoaoina o ia (tagai fuaiupu 15)—i se vaaiga lata mai, i ala sa latou masani ai. I le tali atu a Iesu, sa Ia aoao atu i se isi auala e ese e uiga i le iloa ai o le upumoni lea o loo avanoa mo tagata uma, po o le a lava le tulaga faaleaoaoga po o lona talaaga. E tusa ai ma le Ioane 7:14–17, e mafai faapefea ona e iloa e moni le aoaoga faavae na aoao mai e Iesu? Na fesoasoani faapefea lea faiga ia te oe e atinae ai lau molimau i le talalelei?

Ioane 8:2–11

O loo avanoa le alofamutimutivale o le Faaola mo tagata uma.

Ina o saunoa e uiga i le fegalegaleaiga a le Faaola ma le fafine na molia atu i le mulilua, sa ta’ua e Elder Dale G. Renlund: “E mautinoa lava e lei faatagaina e le Faaola le mulilua. Ae sa Ia le’i faasalaina foi le fafine. Sa Ia faamalosiau ia te ia e toe faafouina lona olaga. Sa faaosofia o ia [le fafine] e sui ona o le agaalofa ma le alofa mutimutivale [o Iesu]. O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia o loo aumaia ai se faamaninoga manino i lona avea mulimuli ane ma soo: ‘Ma sa vivii atu le fafine i le Atua mai lena itula, ma sa talitonu o ia i lona suafa’ [tagai Ioane 8:11, vaefaamatalagai],” (“O Lo Tatou Leoleo Mamoe Lelei,” Liahona, Me 2017 ,30).

O anafea na e lagonaina ai faapei o le fafine, ua maua le alofamutimutivale nai lo le tausalaina mai le Faaola? O anafea na e pei ai o le au tusiupu ma le au Faresaio, o tuua’ia pe faamasinoina isi tusa lava pe le o aunoa foi oe ma agasala? (tagai Ioane 8:7). O a isi mea e mafai ona e aoao mai le ala na fegalegaleai ai le Faaola ma le au tusiupu ma le au Faresaio ma le fafine na maua o mulilua? O le a se mea ua e aoao mai e uiga i le faamagaloga a le Faaola a o e faitauina nei fuaiupu?

Tagai foi i le “Go and Sin No More” (vitio), ChurchofJesusChrist.org.

Ioane 9

Afai tatou te faatuatua, e mafai ai e le Atua ona faaalia mai o Ia lava i o tatou puapuaga.

O le a se mea o aoao atu e le Ioane 9:1–3 ia te oe e uiga i luitau ma puapuaga o le olaga? A o e faitauina le Ioane 9, manatunatu loloto pe na faapefea “ona faaalia galuega a le Atua” i le olaga o le tagata na fanau mai o tauaso. Na faapefea ona faaalia mai i lou olaga—e aofia ai i taimi o ou puapuaga?

Ioane 10:1–30

O Iesu Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei.

E tusa pe e te le masani i mamoe ma le leoleoina o mamoe, faitau le Ioane 10, lea o loo fetalai mai ai le Faaola “O a’u o le leoleo mamoe lelei,” e mafai ona aoao atu ai ia te oe ni upumoni taua e uiga ia te Ia. Ina ia sue nei upumoni, vavaai mo fuaitau o loo faamatala ai pe faapei se leoleo mamoe lelei ona mafaufau lea pe faapefea ona faatatau na fuaitau i i le Faaola. O loo i lalo ifo nisi o faataitaiga:

  • Fuaiupu 3: “E valaau e Ia i ana lava mamoe i o latou igoa, na te taitai atu foi ia te i latou.”

  • Fuaiupu 11: Na te “tuu atu o lona ola e sui ai mamoe.”

  • Fuaiupu 16: “Ona tasi ai lea o le lafu mamoe, ma le leoleo mamoe e toatasi.”

O nisi nei o fesili faaopoopo e fesoasoani e te mafaufau loloto ai i le mataupu lenei: E faapefea ona pei Iesu o se faitotoa? (tagai fuaiupu 7–9). Na faapefea ona Ia tuuina atu ia te oe le “ola … atili ai lava”? (fuaiupu 10). O le a se taimi na e lagona ai o loo Ia silafia lelei oe? (tagai fuaiupu 14). E faapefea ona e iloa le siufofoga o le Leoleo Mamoe Lelei? (tagai fuaiupu 27).

Tagai foi Salamo 23; Esekielu 34; Alema 5:37–39; 3 Nifae 15:21–16:5; Gerrit W. Gong, “Leoleo Mamoe Lelei, Tamai Mamoe a le Atua,” Liahona, Me 2019, 97–101.

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Ioane 7:24Ina ia fesoasoani i lou aiga ia malamalama i le aoaoga a Iesu i le Ioane 7:24, atonu e te faaali atu ia i latou se mea e ese ona foliga i le pito i fafo ese foi ma le pito i totonu. Pe e mafai e tagata o le aiga ona faasoa mai ni aafiaga na aoao ai i latou ia aua le faamasino atu i foliga i fafo. E mafai foi ona tou lisiina ni uiga o tagata taitoatasi o le aiga e le o vaaia e mata (tagai foi 1 Samuelu 16:7; Thomas S. Monson, “Vaai Atu i Isi i Tagata e Mafai ona Avea ai i Latou,” Liahona, Nov. 2012, 68–71).

Ioane 8:31–36.O le a le uiga o le avea ma se ”pologa o le agasala”? (tagi foi Moronae 7:11). O a upumoni ua aoao mai e Iesu e mafai ona faasaolotoina i tatou?

Ata
Ua faamalolo e Keriso se tagata tauaso

Ua Faamalolo e Iesu se Tagata Tauaso, saunia e Carl Heinrich Bloch

Ioane 9.E mafai faapefea ona e fesoasoani i lou aiga ia vaaifaalemafaufau i le tala ia Iesu o loo faamalolo le tagata tauaso i le Ioane 9? E mafai ona outou faatinoina faatasi le tala pe faaali le vitio “Jesus Heals a Man Born Blind” (ChurchofJesusChrist.org). Taofi i nisi taimi le tala ina ia mafai e tagata o le aiga ona faitau ia fuaiupu e fetaui i ai mai le Ioane 9. Valaaulia i latou e mataitu ni lesona latou te aoaoina ma i le tala, e pei o le a le uiga o le liua i le talalelei a Iesu Keriso.

Ioane 10:1–18, 27–29.Ina ia faaaofia ai tagata o le aiga i le aoaoina mai le faataoto i le samaria agalelei, fai ia i latou taitoatasi e tusi se ata o se tasi o mea nei: se tagata gaoi, se faitotoa, se leoleo mamoe, se auauna (tagata faigaluega totogi), se luko, ma se mamoe. Valaaulia i latou e faitau le Ioane 10:1–18, 27–29, ona talanoaina lea o se aiga mea na aoao mai e le Faaola e uiga i mea sa latou tusia ata.

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “O le Alii o Lo’u Leoleo Mamoe,” Viiga, nu. 60.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

Tagai mo ni upu ma fasifuaitau musuia. A o e faitau, atonu e aumai e le Agaga na upu patino po o fasifuaitau e musuia ma faaosofia ai oe pe foliga mai na tusia lava mo oe. Mafaufau e tusi soo se upu po o fasifuaitau e musuia ai oe i le Ioane 7–10.

Ata
O Keriso ma se tamai mamoe

Le Toe Leiloloa, saunia e Greg K. Olsen

Lolomi