Fuakava Foʻoú 2023
24–30 ʻEpeleli. Sione 7–10: “Ko Au ko e Tauhi Leleí”


“24–30 ʻEpeleli. Sione 7–10: ‘Ko Au ko e Tauhi Leleí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“24–30 ʻEpeleli. Sione 7–10,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
ko Sīsū mo ha fefine kuo tō ki he kelekelé

Neither Do I Condemn Thee [ʻOku ʻIkai Te u Fakahalaiaʻi Koe], tā ʻe Eva Koleva Timothy

24–30 ʻEpeleli

Sione 7–10

“Ko Au ko e Tauhi Lelei”

ʻI hoʻo lau ʻa e Sione 7–10, te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo kau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatokāteline ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. ʻE lava ke tokoni hoʻo hiki hoʻo ngaahi ongó ke ke faʻu ha palani ke ngāueʻi kinautolu.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Neongo naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ke ʻomi ʻa e “melinó [mo e] ʻofa ki he kakaí” (Luke 2:14), ka naʻe hoko ha “fakakikihi ʻa e kakaí ko e meʻa ʻiate ia” (Sione 7:43). Ko e kakai ne nau mamata tonu ki he ngaahi meʻa tatau peé, naʻe kehekehe ʻaupito ʻenau aofangatuku pe ko hai ʻa Sīsuú. Naʻe tui ʻa e niʻihi ʻo pehē, “Ko e tangata lelei ia,” kae pehē ʻe he niʻihi, “ʻOkú ne fakahalaʻi ʻa e kakaí” (Sione 7:12). ʻI he taimi naʻá Ne fakamoʻui ai ha tangata kui ʻi he ʻaho Sāpaté, naʻe pehē ʻe ha niʻihi, “ʻOku ʻikai mei he ʻOtuá ʻa e tangatá ni, koeʻuhí ʻoku ʻikai te ne tokanga ki he ʻaho Sāpaté,” kae ʻeke ʻe ha niʻihi ʻo pehē, “ʻE faʻa fai fēfeeʻi ʻa e ngaahi mana peheé ʻe ha angahala?” (Sione 9:16). Ka neongo e ngaahi puputuʻu kotoa ko iá, naʻe ʻiloʻi ʻe he niʻihi ne nau fekumi ki he moʻoní ʻa e mālohi ʻo ʻEne ngaahi folofolá, he “ʻoku teʻeki ʻaupito ha tangata ʻe lea ʻo hangē ko e tangatá ni” (Sione 7:46). ʻI he taimi naʻe kole ai ʻe he kakai Siú kia Sīsū ke “tala totonu mai kiate kimautolu” pe ko Kalaisí nai ia, naʻá Ne fakahā ha tefitoʻi moʻoni ʻe ala tokoni ke tau fakafaikehekeheʻi ai ʻa e moʻoní mei he halá: naʻá Ne folofola ʻo pehē, “ʻOku fanongo ʻeku fanga sipí ki hoku leʻó, … pea ʻoku ou ʻiloa ʻa kinautolu, pea ʻoku nau muimui ʻiate au” (Sione 10:24, 27).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Sione 7:14–17

ʻI heʻeku moʻui ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisí, te u fakatupulaki ha ʻilo ʻoku moʻoni ia.

Naʻe ofo ʻa e kau Siú ʻi he ʻilo lahi ʻa Sīsuú he naʻe ʻikai akoʻi Ia (vakai veesi 15)—ʻi he founga ne nau angamaheni ki aí. ʻI he tali ʻa Sīsuú, naʻá Ne akoʻi ai ha founga kehe ʻo hono ʻiloʻi ʻo e moʻoni ʻoku ʻatā ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa peé, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga fakaako pe puipuituʻá. Fakatatau ki he Sione 7:14–17, ʻe founga fēfē haʻo ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e tokāteline ne akoʻi ʻe Sīsuú? Kuo tokoni fēfē ʻa e founga ko ʻení ke ke fakatupulaki ai hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí?

Sione 8:2–11

ʻOku ʻatā ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki he tokotaha kotoa pē.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e fakafōtunga ʻa e Fakamoʻuí ki he fefine naʻe moʻua he tonó: “Ko hono moʻoní naʻe ʻikai fakanainaiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tonó. Ka naʻe ʻikai foki ke Ne fakamalaʻiaʻi ʻa e fefiné. Naʻá Ne poupouʻi ia ke liliu ʻene moʻuí. Naʻe fakaʻaiʻai [ʻa e fefiné] ia ke liliu tuʻunga Heʻene manavaʻofá mo e ʻaloʻofá. ʻOku fakamoʻoni e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú, ki he tupuʻanga ʻo hono tuʻunga fakaākongá ʻo pehē: ‘Pea naʻe fakafetaʻi ʻa e fefiné ki he ʻOtuá talu mei ai, pea tui ki hono huafá’” (Ko Hotau Tauhisipi Leleí,” Liahona, Mē 2017, 30).

Ko e fē nai e taimi naʻá ke ongoʻi tatau ai mo e fefiné, ʻo maʻu mei he Fakamoʻuí ʻa e ʻaloʻofá kae ʻikai ko e fakamalaʻiá? Ko e fē nai e taimi naʻá ke hangē ai ko e kau tangata tohí mo e kau Fālesí, ʻo tukuakiʻi pe fakamaauʻi e niʻihi kehé lolotonga ʻokú ke faiangahala mo koé? (vakai Sione 8:7). Ko e hā ha toe meʻa te ke lava ʻo ako mei he feohi ʻa e Fakamoʻuí mo e kau tangata tohí mo e kau Fālesí mo e fefine naʻe moʻua ʻi he tonó? Ko e hā ʻokú ke ako kau ki he fakamolemole ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo lau e ngaahi veesi ko ʻení?

 

Sione 9

Kapau te tau tui, ʻe lava ke fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá Ia ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he Sione 9:1–3 fekauʻaki mo e ngaahi pole pea mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí? ʻI hoʻo lau ʻa e Sione 9, fakalaulauloto ki he founga “[naʻe] fakahā [ai] ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá” ʻi he moʻui ʻo e tangata naʻe fanauʻi kuí. Kuo fakahaaʻi fēfē ia ʻi hoʻo moʻuí—kau ai hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá?

Sione 10:1–30

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tauhisipi Leleí.

Neongo kapau ʻoku ʻikai ke ke maheni mo e fanga sipí pea mo e tauhi-sipí, ʻi hono lau ʻa e Sione 10, ʻa ia ʻoku pehē ai ʻe he Fakamoʻuí, “Ko au ko e tauhi leleí,” te ne lava ʻo akoʻi atu ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo Ia. Ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e tauhisipi leleí pea fakakaukau leva ki he founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai e ngaahi kupuʻi lea ko iá ki he Fakamoʻuí. Ko e ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi:

  • Veesi 3: “ʻOkú ne ui ʻene sipi ʻaʻaná ʻi honau hingoá, ʻo ne tataki atu ʻa kinautolu.”

  • Veesi 11: ʻOkú Ne “foaki … ʻene moʻuí koeʻuhí ko e fanga sipí.”

  • Veesi 16: “ʻE ai ʻa e lotoʻā pē taha, mo e tauhi pē taha.”

Ko ha toe ngaahi fehuʻi ʻeni ke tokoni atu ke ke fakalaulauloto ki he vahe ko ʻení: Ko e hā e founga ʻoku hangē ai ʻa Sīsū ha matapaá? (vakai veesi 7–9). Kuó Ne foaki fēfē atu ʻa e “moʻuí … ʻo lahi ʻaupitó”? (veesi 10). Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ʻokú Ne ʻafioʻi fakataautaha koe? (vakai veesi 14). ʻOkú ke ʻilo fēfē ʻa e leʻo ʻo e Tauhisipi Leleí? (vakai veesi 27).

Vakai foki Saame 23; ʻIsikieli 34; ʻAlamā 5:37–39; 3 Nīfai 15:21–16:5; Gerrit W. Gong, “Tauhi-sipi Leleí, Lami ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2019, 97–101.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Sione 7:24.Ke tokoni ke mahino ki homou fāmilí ʻa e akonaki ʻa Sīsū ʻi he Sione 7:24, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ange ha meʻa ʻoku fōtunga kehe ʻi tuʻa pea kehe ʻa loto. Pe ko hano vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngaahi aʻusia naʻe akoʻi ai kinautolu ke ʻoua te nau fakamaau ʻo fakatatau ki he fōtunga ki tuʻá. Te mou lava foki ʻo hiki e ngaahi ʻulungaanga ʻo e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻoku ʻikai hā ki tuʻá (vakai foki 1 Samuela 16:7; Thomas S. Monson, “Vakai ki he Niʻihi Kehé ʻi he Tuʻunga te Nau Aʻusiá,” Liahona, Nōvema 2012, 68–71).

Sione 8:31–36.ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko ha “popula … ki he angahalá”? (vakai foki Molonai 7:11). Ko e hā e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻe lava ke ne fakatauʻatāinaʻi kitautolú?

ʻĪmisi
Christ healing a blind man

Ko Hono Fakaʻā ʻe Sīsū ʻa e Kuí, tā ʻe Carl Heinrich Bloch

Sione 9.Te ke tokoni fēfē ki homou fāmilí ke nau fakakaukauloto ki he talanoa ʻo hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e tangata kuí ʻi he Sione 9?     Fakaafeʻi ke nau hiki ha ngaahi lēsoni ʻoku nau ako mei he talanoá, hangē ko e ului ko ia ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Sione 10:1–18, 27–29.Ke fakakau ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he ako ki he talanoa fakatātā ʻo e tauhisipi leleí, kole ange ke nau takitaha tā ha fakatātā ʻo ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni: ko ha tokotaha kaihaʻa, ko ha matapā, ko ha tauhisipi, ko ha tokotaha ngāue totongi, ko ha ulofi, pea mo ha sipi. Fakaafeʻi ke nau lau ʻa e Sione 10:1–18, 27–29, hili iá pea aleaʻi fakafāmili leva ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí kau ki he ngaahi fakatātā ne nau taá.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Himi ʻoku fokotuʻu atú: “Ko e ʻEiki ko e Tauhi-sipi,” Ngaahi Himí, fika 55.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Fekumi ki he ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea fakalaumālié. Lolotonga hoʻo laukongá, ʻe lava ke ʻomi ʻe he Laumālié ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea pau ki hoʻo fakakaukaú, ʻa ia te ne ueʻi mo fakaʻaiʻai koe pe hangē naʻe tohi ia ʻo fakataumuʻa pē kiate koé. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe ʻi he Sione 7–10.

ʻĪmisi
Kalaisi mo ha lami

ʻIkai Toe Hē, tā ʻe Greg K. Olsen

Paaki