Faufa’a ’Āpī 2023
26 nō Tiunu–2 nō Tiurai. Mataio 28 ; Mareko 16 ; Luka 24 ; Ioane 20–21 : « ’Ua ti’afa’ahou a’enei ïa »


« 26 nō Tiunu–2 nō Tiurai. Mataio 28 ; Mareko 16 ; Luka 24 ; Ioane 20–21 : ‘’Ua ti’afa’ahou a’enei ïa’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a ’Āpī 2023 (2022)

« 26 nō Tiunu–2 nō Tiurai. Mataio 28 ; Mareko 16 ; Luka 24 ; Ioane 20–21 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2023

Hōho’a
Iesu e paraparau ra ia Petero i te pae tahatai

Feed My Sheep [’A fa’a’amu i tā’u mau māmoe], nā Kamille Corry

26 nō Tiunu–2 nō Tiurai

Mataio 28 ; Mareko 16 ; Luka 24 ; Ioane 20–21

« ’Ua ti’afa’ahou a’enei ïa »

’A tai’o nā roto i te pure i te Mataio 28 ; te Mareko 16 ; te Luka 24 ’e te Ioane 20–21, ma te feruri i tō ’outou ’oa’oa maoti te ti’afa’ahoura’a o te Mesia. ’O vai tē ha’amaita’ihia ’ia fa’aro’o i tō ’outou ’itera’a pāpū nō ni’a i teie ’ohipa ?

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

Nō te tahi mau ta’ata e rave rahi, ’ua riro te pohe o Iesu nō Nazareta mai te fa’ahope’ara’a huru ’ē nō te hō’ē orara’a fa’ahiahia. E ’ere ānei nāna i fa’ati’a mai ia Lazaro mai te pohe mai ? ’Aita ānei ’oia i pāto’i haere i te mau parau ha’apohe a te mau pharisea ? E mana tōna nō te fa’aora i te matapō, te lēpera ’e te hapepa. ’Ua fa’aro’o roa ato’a te mata’i ’e te moana iāna. ’E teie ’oia, i ni’a i te hō’ē sātauro i te paraura’a ē : « ’Ua oti » (Ioane 19:30). E māere rahi mau paha tei roto i te mau parau fa’ao’ō’o ē « ’Ua fa’aora ’oia ia vetahi ’ē ; e’ita e ti’a ’ia fa’aora iāna iho » (Mataio 27:42). ’Ua ’ite rā tātou ē, e ’ere te pohe o Iesu i te hope’a o te ’ā’amu. ’Ua ’ite tātou ē, e tau poto noa tō te māmū o te menemā, tē ha’amata noa ra te ’ohipa fa’aorara’a a te Mesia. I teie mahana, ’aita ’oia e ’itehia nei « i te vaira’a o te pohe », i rotopū rā i tei ora (Luka 24:5). E’ita tāna mau ha’api’ira’a e ha’amāmūhia inaha e poro tāna mau pipi maita’i i te ’evanelia i roto i « te mau nūna’a ato’a », ma te tu’u i te ti’aturi i ni’a i tāna parau ē « tei pīha’i ato’a iho ïa [’oia] ia [rātou], ē tae noa atu i te hope’a o teie nei ao » (Mataio 28:19–20).

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō tā’u iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Mataio 28 ; Mareko 16 ; Luka 24 ; Ioane 20

’Ua ti’afa’ahou ’o Iesu Mesia.

I roto i teie mau ’īrava, e riro ’oe i te tai’o nō ni’a i te hō’ē o te mau ’ohipa faufa’a rahi i tupu i roto i te tua’ā’ai o te ta’ata nei : te ti’afa’ahoura’a o Iesu Mesia. ’A tai’o ai ’oe, e feruri ē tei rotopū ’oe i te mau ta’ata i ’ite i te mau ’ohipa tei ’āpe’e i te Ti’afa’ahoura’a. E aha te ha’api’ira’a tā ’oe e ’apo nei i roto i te mau ’ohipa i tupu nō rātou ?

E aha te mana’o i roto ia ’oe i te tai’ora’a nō ni’a i te ti’afa’ahoura’a o te Fa’aora ? ’A feruri i te huru o te reira i ni’a ia ’oe—tā ’oe hi’ora’a i te orara’a, tō ’oe mau tā’amura’a i te ta’ata, tō ’oe fa’aro’o i te Mesia ’e tō ’oe fa’aro’o i te mau parau mau nō te ’evanelia.

Hi’o ato’a i te Arata’i nō te mau pāpa’ira’a mo’a, « Ti’afa’ahoura’a ».

Luka 24:13–35

E nehenehe tā’u e ani i te Fa’aora « e fa’aea na [tāua]. »

’A tai’o ai ’oe i te ’ohipa i tupu nō nā pipi e piti tei rātere ’e tei fārerei i te Fa’aora tei ti’afa’ahou, ’a ’imi i te mau tū’atira’a ’e te mau ’ohipa i tupu nō ’oe ’ei pipi nā te Mesia. Nāhea ’oe e haere ai nā muri iāna i teie mahana ma te ani ato’a iāna ’ia « pārahi » maoro ri’i mai ? (Luka 24:29). E nāhea ’oe i te ’ite ē tei ’ōnei ’oia i roto i tō ’oe orara’a ? ’Ua nāhea te Vārua Maita’i i te parau-pāpū-ra’a ia ’oe nō te hanahana o Iesu Mesia ?

Hi’o ato’a « ’Ei iā’u nei, e te Fatu », « ’Ei iā’u nei, tō’u Atua ē », Te mau hīmene, N°91, 90.

Luka 24:36–43 ; Ioane 20

Te tiʼafaʼahouraʼa ’o te tāhōʼē-tāmau-ra’a ïa te vārua ’e te tino.

E ti’a i te mau fa’ati’ara’a nō te ti’afa’ahoura’a o Iesu Mesia e tauturu ia ’oe ’ia hāro’aro’a i te aura’a nō te ti’afa’ahoura’a. ’Ei hi’ora’a, e aha te mau parau mau tā ’oe e ’ite ra i roto i te Luka 24:36–43 ’e te Ioane 20 nō ni’a i te mau tino ti’afa’ahou ? E nehenehe ato’a ’oe e hi’o i te tahi atu mau pāpa’ira’a mo’a nō ni’a i te ti’afa’ahoura’a, mai te 1 Korinetia 15:35–44 ; te Philipi 3:20–21 ; te 3 Nephi 11:13–15 ; Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 88:27–31 ; 110:2–3 ; 130:1, 22.

Ioane 20:19–29

« E ao tō te feiā ’aore i ’ite iā’u e fa’aro’o mai ai ».

Tē vai nei te mau ta’ata mai ia Toma e parau nei ē : « I ’ore au i ’ite […] e ’ore roa ïa vau e fa’aro’o » (Ioane 20:25). I tō ’oe mana’o, nō te aha e nehenehe te ti’aturi ma te ’ore e ’ite e riro ’ei ha’amaita’ira’a ? (hi’o Ioane 20:29). ’A feruri mai te aha te huru te ha’amaita’ira’ahia ’oe nō te ti’aturira’a i te mau mea ’aita tō ’oe mata i ’ite. E aha te mea e tauturu nei ia ’oe ’ia fa’atupu i te fa’aro’o i te Fa’aora noa atu ā ’aita tō ’oe mata e ’ite ra iāna ? Nāhea ’oe e tāmau noa ai i te ha’apūai i tō ’oe fa’aro’o i roto « i te mau mea ’aore i ’ite-mata-hia, ’o tei riro rā ’ei parau mau » ? (hi’o Alama 32:16–21 ; Etera 12:6). E nehenehe e pāpa’i i roto i te hō’ē buka tāmahana i te mau ’ohipa i tauturu ia ’oe ’ia ti’aturi ia Iesu Mesia, ’aore rā ’a fa’a’ite i te reira i te hō’ē ta’ata tā ’oe i mātau.

Ioane 21:1–17

Tē ani nei te Fa’aora iā’u ’ia fa’a’amu i tāna māmoe.

E mea tano ’ia fa’aau i te fārereira’a a te Fa’aora i tāna mau ’āpōsetolo i roto i te Ioane 21 ’e terā taime mātāmua ’ua fa’aue ’oia ’ia fa’aru’e rātou i tā rātou mau ’ūpe’a, tei pāpa’ihia i roto i te Luka 5:1–11. E aha te mau tū’atira’a ’e te mau ta’a-’ē-ra’a tā ’oe e ’ite ra ? E aha te mau mea tā ’oe e tāpe’a nei nō ni’a i te ti’ara’a pipi ?

E feruri nāhea te mau parau a te Fa’aora ia Petero i roto i te Ioane 21:15–17 e tano ai nō ’oe. Tē vai ra ānei te tahi mea e ha’afifi nei ia ’oe ’ia tāvini i te māmoe a te Fatu ? E aha tā ’oe pāhonora’a ’āhani e ui mai te Fatu ia ’oe : « Tē rahi na tō ’oe hina’aro iā’u ? » ’A feruri nāhea ’oe e fa’a’ite ai i tō ’oe here i te Fatu.

Hi’o ato’a 1 Petero 5:2–4, 8 ; Jeffrey R. Holland, « Te ture mātāmua ’e tei hau i te rahi », Liahona, Nov. 2012, 83–85.

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ’utuāfare ’e te pō ’utuāfare

Luka 24:5–6.’Ua parau te peresideni Thomas S. Monson nō ni’a i te Luka 24:5–6 : « ’Aita e parau i roto i te ti’aturira’a keresetiano e aura’a rahi a’e nō’u » (« ’Ua ti’afa’ahou ’oia ! », Liahona, Mē 2010, 89). E aha te aura’a o teie mau parau nō ’outou ’e nō tō ’outou ’utuāfare ?

Mataio 28 ; Mareko 16 ; Luka 24 ; Ioane 20–21.’A tai’o ai te ’utuāfare i teie mau pene, ’a hi’o maita’i i te mau ta’ata tā Iesu i fārerei i roto i te fa’ati’ara’a tāta’itahi. ’Ei hi’ora’a, e aha te mana’o e tae mai nō ni’a i te ta’ata tei haere i te mēnema o te Fa’aora ? E aha te ha’api’ira’a tā ’outou e ’apo nei i roto i te mau parau ’e te mau ’ohipa a te mau ’āpōsetolo, ’aore rā a nā pipi i ni’a i te purūmu nō Emausa ?

E nehenehe e hīmene ’āmui i te hīmene « Jésus est-il ressuscité ? »(Chants pour les enfants, 45). ’A paraparau nō ni’a i te hō’ē ta’ata tā te ’utuāfare i mātau ’o tei pohe, ’a paraparau e nāhea te mau parau mau i roto i teie hīmene i te fa’atae mai i te tāmāhanahanara’a.

Hōho’a
Iesu ’e e piti ta’ata i ni’a i te purūmu

Road to Emmaus [Te purūmu nō Emausa], nā Wendy Keller

Mataio 28:16–20 ; Mareko 16:14–20 ; Luka 24:44–53.I roto i teie mau ’īrava, e aha tā Iesu i ani i tāna mau ’āpōsetolo ’ia rave ? Nāhea tātou e tauturu ai i te fa’atupu i teie ’ohipa ? E nehenehe te mau melo o te ’utuāfare e fa’ati’a i te mau taime ’ua putapū rātou i « te Fatu ato’a ho’i i te rave-ato’a-ra’a i te ’ohipa » ’ia tupu tāna ’ōpuara’a (Mareko 16:20).

Ioane 21:15–17.’A ’ōpua i te tai’o i teie mau ’īrava i te taime e tāmā’a ’āmui ai ’outou. E riro te reira i te fa’aau i te mau parau a te Fa’aora « ’A fa’a’amu i ta’u mau māmoe ». ’Ia au i tā Iesu i ha’api’i nō ni’a i te mau māmoe i roto i te Faufa’a ’Āpī (hi’o,’ei hi’ora’a, Mataio 9:35–36 ; 10:5–6 ; 25:31–46 ; Luka 15:4–7 ; Ioane 10:1–16), nō te aha e fa’ahōho’ara’a tano te fa’a’amura’a māmoe nō te tāvinira’a i te mau tamari’i a te Atua ? E aha tā teie fa’ahōho’ara’a e ha’api’i nei nō ni’a i te mana’o i roto i te Metua i te ao ra ’e Iesu nō ni’a ia tātou nei ?

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, ’a hi’o te arata’i ha’api’ira’a nō teie hepetoma i roto i te Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Hīmene i mana’ohia : « Jésus est-il ressuscité ? », Chants pour les enfants, 45.

Ha’amaita’i i tā’u iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Fa’a’ohipa i te pehe nō te fa’ahaere mai i te Vārua ’e nō te ’apo mai i te ha’api’ira’a tumu. E nehenehe te fa’aro’ora’a ’aore rā te hīmenemenera’a i te mau hīmene mai te hīmene « ’Ua ti’a mai te Fatu » (Te mau hīmene, N°116) e tītau manihini i te Vārua ’e e tauturu ia ’outou ’ia ha’api’i nō ni’a i te ti’afa’ahoura’a o te Fa’aora.

Hōho’a
e vahine e ’ite ra i te Mesia ti’afa’ahou nā te mēnema

The Resurrected Christ [Te Mesia ti’afa’ahou], nā Walter Rane

Nene’i