Baam mai Kireata, iroun Annie Henrie

Okitobwa 30–Nobembwa 5

Ebera 1–6

Iesu Kristo, “te Tia Karika te Maiu ae Aki Toki”

Korean mwiin namakin n tamnei e buokiko ni kinaa bwa tera ae tangiria te Tamnei ae Raoiroi n reireiniko. Mwakuri iaon am namakin e kaota am onimaki bwa wirikiriki akanne a bon koaua.

Korei Am Namakin

Ngaira n tatabemaniira ti na kaaki tabeua bwaai n te aro bwa ti na butimwaea ana euangkerio Iesu Kristo—aroaro aika buakaka, kaantaninga aika aki eti, boobotaki aika aki riai, ke bwaai tabeua riki. Ibukiia Tientaire inanon Aaro ni Kiritian ngkoa, te rairaki e nanonaki bwa kitanii atua aika a kaairua. Ibukiia kaain Ebera (ke Iutaia), te rairaki e kakoauaki bwa, ngkana e aki raka matoana, teutana rakan kangaangana. Imwiin anne, aia koaua are mateakinna ao kateiia e boboto iaon taromaurian te Atua ni koaua ao Ana reirei burabeti, te bwai are e a kaman waaki inanon ngaa n ririki. Ma a reirei Abotoro bwa ana tua Mote a kaman kakoroaki bukiia inanon ana tai Iesu Kristo ao te tua ae rietaata ngkai e katauaki ibukkia taan onimaki. Ni butimwaean te riki ni Kiritian e nanonaki bwa kaain Ebera a riai ni kanakoi aia koaua ngkoa ao rongorongoia? Te Reta nakoia I-Ebeto e ukera te ibuobuoki n aron kaekaan titiraki man angareirei ake man ana tua Mote, burabeti, ao taian otenanti a bane ni kakawaki, ma Iesu Kristo e bon korakora riki (taraa Ebera 1:1–4; 3:1–6; 7:23–28). Ni koauana, bwaai aikai ni kabane a kaira te kakoaua ibukin Kristo bwa Natin te Atua ao te Mesia are e beritanaki are a kaman tataningaia Iutaia.

Te rairaki, inanon boong ake ngkoa ao n te bong aei, e nanonaki ni karaoan Iesu Kristo bwa e na riki bwa oin ara nebonebo ao maeura. E nanonaki n taua ni kamatoa nakon te koaua ao ni kanakoi bwaai ake a katabetabeira mai Irouna, ibukina Ngaia bon te “tia karika te maeu ae aki toki nakoia ni kabane ake a ongotaeka irouna” (Ebera 5:9).

Iango ibukin te Kamatebwai i bon Iroum ni Koroboki aika Tabu

Antai ae korea te Reta nakoia I-Ebera?

Tabeman ake a reiakinaki iai nanououaia iroun Bauro ni korean te Reta nakoia I-Ebera. Aron tein te koroboki n Ebera kanga e bon kaokoro man ana reta Bauro ake tabeua, ao te moan bwai man te koroboki ae aki kaota aran te tia koroboki. E ngae n anne, ibukin iango ake a kabwaraaki n Ebera a bon tangiraoi ma ana reirei tabeua Bauro, aika Itiaki ni Boong ni Kaitira, ni kawakinan katein Kiritian, e a tia n tabangaki kariaiakana bwa Bauro bon ngaia are irekereke ni korean te reta aio.

Taraa naba Bible Dictionary, “Pauline Epistles.”

Ebera 1–5

Iesu Kristo “ bon katotongan tamnein ni koaua” Tamara are i Karawa.

A mwaiti Iutaia ake a bon matoatoa ni kariaia Iesu Kristo bwa Natin te Atua. Taraia bwa e kanga Reeta nakoia I-Ebera ni kakoaua Irouna. Ibukin te katooto, ngkana ko wareka te moan mwakoro, ko kona ni karinani nakoan Iesu Kristo, anuana, ao mwakuri ake ko kunei n rongorongona. Tera ae e reireiniko kiibu aikai n reireiniko taekan te Tiia Kamaiu? Tera ae a rereiniko n taekan Tamara are i Karawa?

Tera otam man ana rongorongo Unimwaane Jeffrey R. Holland aika imwina n ikotaki nakon reirei inanon mwakoro aikai? “Iesu … e roko ni karikirakea otaia aomata iroun te Atua ao ni bubuti ma ngaiia n tangira Tamara are i Karawa ngkai E tangiriia n taainako ao e na tangiriia n taainako. … Man kamwarakean ae baki, kamarurunga ae aoraki, kaeta ae mamanaa te aba, bubuti ibukin te onimaki—aio bon Kristo ae kaota kawain Tamara are i Karawa” (“The Grandeur of God,” Riaona, Nob. 2003, 72).

Ebera 2:9–18; 4:12–16; 5:7–8

Iesu Kristo e karawawataaki ni bwaai ni kabane n te aro are E konaa n ota ao ni buokai ngkana I rawawata.

Ko namakinna ae ko kona “roko n akean te maaku nakon te kain tokanuea n akoaki” ao ni ukora te nanoangaaki? (Ebera 4:16). Teuana te rongorongo man te Reta nakoia I-Ebera bwa n aki ongean ara bure ma mamarara, te Atua e bon kai kawaraki iroun temanna n te tataro ao Ana nanoanga e bon kai reke n am mwakuri korakora. Tera ae ko kunea inanon Ebera 2:9–18; 4:12–16; 5:7–8 are e kakorakora am kakoaua bwa Iesu Kristo e na buokiko ma kakaewenakoan rabwatam ae mamate? Iangoia ni korei inanon am tieno am iango ao namakin bwa tera ae e a tia te Tia Kamaiu ni karaoia ibukim.

Taraa naba Motiaea 3:7–11; Aramwa 7:11–13; 34; Matthew S. Holland, “The Exquisite Gift of the Son,” Riaonaa, Nob. 2020, 45–47.

Ebera 3:7–4:11

Ana kakabwaia te Atua a tauraoi nakoia koraki ake “aki kamatoai [nanoia].”

Manga karakina arakinaia kaain Iteraera ngkoa, ana kantaninga Bauro n imanonoia Iutaia n totokoa te kairua mairouia aia bwakatibu are a karaoia—kakeaan ana kakabwaia te Atua ibukin aia aki onimaki. (Ko kona ni wareka te karaki are Bauro e kainetia nakon n Warekaia Iteraera 14:1–12, 26–35.)

Iangoia e kanga Ebera 3:7–4:11 ni kaineti nakoim. Ni karaoan aei, ko riai n iangoi titiraki n aron aikai:

• E kanga kaain Iteraera ni kauna te Uea? (taraa Ebera 3:8–11). Tera mwiin karekean naano aika a matoatoa?

• Ningai ae I kariaia iai nanou bwa e na matoatoa? Iai riki kakabwaia mairoun te Atua are e tangiria n anganai ma I aki karekea ibukin akean au onimaki?

• Tera ae I kona ni karaoia ni karikirakea maraun ao raraoman te nano? (taraa Ita 4:15; Taeka n Rabakau 3:5–6; Aramwa 5:14–15).

Taraa naba 1 Nibwaai 2:16; 15:6–11; Iakobwa 1:7–8; Aramwa 12:33–36; Neill F. Marriott, “Yielding Our Hearts to God,” Riaona, Nob. 2015, 30–32.

Iango ibukin Kamatebwai ni Koroboki aika Tabu n te Utu ao te Bootaki n te Tairiki

Ebera 1:8–9.N te aro raa are e kaotia iai Iesu bwa e E tangira te etieti ao e ribaa te babakanikawai? Ngkana aaki etieti nanora, tera ae ti kona ni karaoia ni bitia?

Ebera 2:1–4.Ko kona n iangoa te reirei iaon bwaai ni buokiia am utu bwa ana ota bwa tera ae e nanonaki n taua ni kamatoa koauan te euangkerio “are ti a tia n ongo”? Ko riai ni kabwaranakoa te reirei aei ma tamnei ni kakaota bwa e matoa n tauana. E na kanga ara mwakuri korakora ni kateimatoa ara koaua n aron rawean ao tauan te bwai aei? Ti na kanga n ataia raoi “bwaai ake ti a tia ni ongo” a bon aki “maran” nako mairoura? (kibu 1).

Ebera 2:9–10.Ni kakaei kibun taeka “aia kaaben ni kamaiuaia,” ko kona ni moanna man maroroakinan bwa tera taben te kaaben. Tera ae nanonaki n te kamaiu? E kanga Iesu Kristo n ti te arona ma te kaaben ibukira ao kamaiuara?

Ebera 5:1–5.Kiibu aikai a kona ni buokiko ni karaoa te marooro bwa tera ae nanonaki ni weteaki iroun te Atua mairoun temanna are iai iroun te kariaiakaki. Tera ae ti kona n reiakinna man ana katooto Iesu Kristo iaon karekean ao kakoroan nanon te wewete?

“Akea temanna ae enaa te karineaki, ngkana e aki weteaki moa iroun te Atua, n ai aron naba Aaron” (Ebera 5:4). Mote e Wetea Aaron nakon te Mwakuri, iroun Harry Anderson

Ibukin iango aika a mwaiti riki ibukin reireinakiia ataei, taraa, te kamataata n te wiiki aei n Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan.

Te anene ae rineaki: “I Kainnanoiko Ngai,” Boki n Anene, nambwa 98.

Kanakoraoan Am Kamatebwai I Bon Iroum

Katai kawai aika a kaokoro ni kamatebwai iaon koroboki aika tabu. N onean mwiin kamatebwaian koroboki aika tabu ni kawai ae ti te arona, iangoia ni bita karaoana. . Ibukin tabeua iango, taraa “Iango ni Karikirakea Am Kamatebwai I Bon Iroum ni Koroboki aika Tabu”n te moan boki n ibuobuoki aei.

Otan te Aonaaba,, iroun Howard Lyon