Kallim̧ur M̧okta 2022
Ļōmņak ko n̄an Keememeji: Bok ko kōn Bwebwenato ko etto ilo Kallim̧ur M̧okta


“Ļōmņak ko n̄an Keememeji: Bok ko kōn Bwebwenato ko etto ilo Kallim̧ur M̧okta,” Itok, Ļoor Eō—N̄an Kajjojo Armej im Baam̧le Ko: Kallim̧ur M̧okta 2022 (2021)

“Ļōmņak ko n̄an Keememeji: Bok ko kōn Bwebwenato ko etto ilo Kallim̧ur M̧okta,” Itok, Ļoor Eō—N̄an Kajjojo Armej im Baam̧le Ko: 2022

Pija
pija ej bōk jikin ļōmņak ko

Ļōmņak ko n̄an Keememeji

Bok ko kōn Bwebwenato ko etto ilo Kallim̧ur M̧okta

Bok in Joshua ļo̧k n̄an Esther rebun̄bun̄ āinwōt jet “bok ko kōn bwebwenato ko etto” ilo Kallim̧ur M̧okta. Menin ejjab meļeļein bwe bok ko jet ilo Kallim̧ur M̧okta rejjab aorōk ilo bwebwenato. Ijjelo̧kin, bok ko kōn bwebwenato ko etto kar ņa etaer en̄in bwe kōnke lukkuun jibadbad eo an rijeje ro an bok kein kar n̄an kwaļo̧k pein Anij ilo bwebwenato in mour ko an armej in Israel. Kōttōpar eo ekar jab n̄an kōlaajrake kien ko an Moses, āinwōt an kar bok in Livitikōs im Duteronomi kōm̧m̧an. Ekar jab n̄an kwaļo̧k nōbar ak būromōj ilo jekjek in poem, āinwōt an kar bok in Sam Ko im Liaajlo̧ļ kōm̧m̧an. Im ekar jab n̄an je naan ko an rikanaan ro, āinwōt an kar bok in Aiseia im Ezekiel kōm̧m̧an. Ijjelo̧kin, bok ko kōn bwebwenato ko etto rej kwaļo̧k juon bwebwenato.

Ekkar n̄an Ļōmņak

Ilo m̧ool, bwebwenato eo kar kwaļo̧k jān jet ļōmņak ko ralikkar—lukkuun, en̄jake ko ralikkar. Āinwōt an pen n̄an kalimjōk juon wūt, dōkā, ak wōjke eļapļo̧k jān juon enjeļ ilo juon iien, epen an alikkar an juon bwebwenato in etto naaj kwaļo̧k ļōmņak ak en̄jake an juon armej ak kurup in armej ro me raar je. Ļōmņak in ekoba tōmak im m̧o ko ilo laļ ko an rijeje ro im iminene ilo manit im tōmak ko aer. Jeļā menin emaron̄ jipan̄ kōj meļeļe bwe rijeje ro im ro rej kobaiki bok ko kōn bwebwenato kein jān etto rekar mije wōt dipdikin meļeļe ko ralikkar ilo aer joļo̧k ko jet.1 Rekar kōm̧m̧an jet elmakot ko ralikkar bwe ro jet ren jab maron̄ kōm̧m̧ani. Im rekar jeļā jem̧ļo̧k eo pedped ioon meļeļe im elmakot ko. Jemaron̄ bar lo oktak in ļōmņak ko ilo aolep bok ko ilo Baibōļ (im jet iien ilowaan wōt ejja bok eo).2 Ilo ad jeļā im meļeļe ļo̧k kōn ļōmņak kein, enej em̧m̧an ļo̧k ad meļeļe kōn bok ko kōn bwebwenato ko etto.

Juon ļōmņak eo me epād ilo aolepān bok ko kōn bwebwenato ko etto ej ļōmņak eo an ajri ro nejin Israel, armej in bujen ro an Anij. Tōmak ko aer ilo Irooj ekar jipan̄ er lo Pein ilo mour ko aer im An kōm̧anm̧anļo̧k jem̧jerā ko an laļ ko aer. Ilo an bok ko kōn bwebwenato ko etto kōn men ko me ejjab an jetōb rejjab n̄an loi men ko ilo wāween in, ļōmņak in ilo jetōb ej m̧ōttan ta eo me ej kōm̧m̧an bwe bwebwenato ko ilo Kallim̧ur M̧okta ren lukkuun aorōk n̄an ro me rej kappukot n̄an kalōk tōmak ko aer make ilo Anij.

Jeje in Kōmeļeļe ko kōn Aolepān Kallim̧ur M̧okta

Bok ko kōn bwebwenato ko etto ej jino ijo bok in Duteronomi ej jem̧ļo̧k ie, kōn iiō ko me epaake an jem̧ļo̧k an Riisrael ro ito itak ilo āne jem̧dān. Bok in Joshua ej kwaļo̧k bwe ajri ro nejin Israel rej pojak n̄an deļo̧n̄e Kenan, āneen kallim̧ur eo aer, im kar kōmeļeļeik wāween aer kar anjo̧. Bok ko ālkin tok, Ri Ekajet Ro n̄an 2Kronikel, ej kwaļo̧k kōn en̄jake ko an Riisrael ilo āneen kallim̧ur, jān iien eo rekar jukjuk im amņak m̧ae iien eo Assyria im Babilon rekar anjo̧ im wiin. Bok in Ezra im Nihimaia rej kwaļo̧k kōn jepļaaktok eo an jejjo kurup in Riisrael ro n̄an kapitōļ eo, Jerusalem, jon̄oul jima iiō ko tokālik. Āliktata, bok in Esther ej iookļo̧k juon bwebwenato in Riisrael ro rej mour ium̧win kōm̧akoko ko an Ripersia.

Im en̄ņe unin an laajrak in m̧akūtkūt ko im iien ko ilo Kallim̧ur M̧okta kar jem̧ļo̧k. Jet ro rej kab tin juon kōttan aer riiti Baibōļ rej ilbōk ilo aer lo bwe rej kab tin kōjem̧ļo̧ke bwebwenato ko ilo Kallim̧ur M̧okta m̧okta jān aer riiti eļapļo̧k jān jim̧aten in peij ko an bok ko. Ālkin Esther, ejjab bar lukkuun lōn̄ meļeļe ko jej bōki kōn bwebwenato in ri Israel ro. Ijeļo̧kin, bok ko me rej itok ālkin—eļaptata bok ko an rikanaan ro—rekkar im jejjet n̄an iien eo em̧ōj karōke me kar kwaļo̧ki bok ko kōn bwebwenato ko etto.3 Iien kwaļo̧k naan eo an rikanaan Jeremaia, n̄an waanjon̄ak, ekar bōk jikin iien ko kar rekooti ilo 2Kiin̄ Ro 22–25 (im ejja bwebwenato eo ilo 2Kronikel 34–36). Jeļā menin emaron̄ im̧we wāween am̧ riiti jim̧or naan ko an bwebwenato eo im bok in kanaan ko.

Pija
pā eo ej jibwe m̧ōttan jigsaw bajōļ eo ippān bajōļ ko rejjan̄in dedeļo̧k ioon tebōļ eo

Jet eoon ilo jeje ko rekwojarjar remaron̄ āinwōt m̧ōttan bajōļ ko me jejjab jeļā kajejjete n̄an aolep bajōļ ko.

N̄e Jet Men Rejjab Jejjet

N̄e jej riiti Kallim̧ur M̧okta, āinwōt bar bwebwenato in etto ko jet, kwoj tin riit kōn armej ro ak ba men ko me, ilo raan kein, āinwōt rejjekkar im rekaamijak. Jej aikuj kōtmene menin—rijeje ro an Kallim̧ur M̧okta rekar kalimjōk laļ in kōn juon ļōmņak me kar ilo jet wāween, oktak jidik jān ļōmņak ko ad. Jorrāān, jem̧jerā an kajjojo laļ, im eddo ko an kōrā ro rej jet iaan apan̄ ko me rijeje ro etto rekar baj loe wōt bwe eoktak ijjeļo̧kin ko ilo raan kein.

Kōn menin ta eo jej aikuj kōm̧m̧ane n̄e ej itok n̄an eoon ko ilo jeje ko rekwojarjar me āinwōt rekaleln̄o̧n̄? Kein kajuon, emaron̄ jipan̄ n̄e jej kōmeļeļeik eoon ko ilo juon m̧eļeļe edepakpakļo̧k. Ewi wāween an jejjet ilo karōk in lo̧mo̧o̧r eo an Anij? Ewi wāweeen an jejjet ippān ta eo kwojeļā kōn paaktokin Jemedwōj Ilan̄ im Jisōs Kraist? Ewi wāween an jejjet kōn m̧ool ko kar litok ilo eoon ko jet ak kōn katak ko an rikanaan ro remour? Im ewi wāween an jejjet kōn unoojdikdik ko an Jetōb n̄an būruōm̧ im kōļmenļo̧kjeņ ko am̧ make?

Ilo jekjek ko jet, eoon ko remaron̄ jejjet n̄an jabdewōt iaan men kein. Jet iien eoon ko remaron̄ āinwōt juon m̧ōtttan bajōļ eo me āinwōt n̄e ejjeļo̧k jikin ilubwiljin bajōļ ko jet kwar kadede kōļaaki. Kajjieon̄ kipele m̧ōttan bajōļ eo men̄e ejjab jejjet ejjab juon wāween em̧m̧an kōm̧m̧ane. Ak jab ebbweer n̄an kōļaaki aolepān bajōļ ko. Ijjeļo̧kin, komaron̄ aikuj likūt m̧okta m̧ōttan eo ejjab jejjet kiiō. Ilo am̧ ekkatak eļapļo̧k im kōļaaki elōn̄ bajōļ ko, em̧m̧an ļo̧k am̧ loe wāween an bajōļ ko jejjet n̄an doon.

Emaron̄ bar jipan̄ n̄an kakeememej bwe n̄an kōm̧m̧an jon̄an juon ļōmņak ealikkar, bwebwento ko etto ilo jeje ko rekwojarjar rej kōn bōd ko an armej (lale Laajrak in Tōmak Ko 1:8). N̄an waanjon̄ak, bukwi iiō ko remootļo̧k “elōn̄ men ko ralikkar im aorōk kar būkeļo̧k jān [Baibōļ],” ekoba m̧ool ko raorōk kōn katak ko im kain̄i ko (1Nipai 13:28; bar lale eoon ko 29,40). Ilo ejja iien eo wōt, jej aikuj m̧ōņōņō in kwaļo̧k bwe ļōmņak ko ad make ebar wōr jon̄aer: enaaj aolep iien wōr men ko me jejjab lukkuun meļeļe kaki im kajjitōk ko me rejjan̄in lōn̄ uwaaki er.

Kappukot Dōkā Jiddik ko Rejatōltōl (Gems)

Ak ilo ejja iien eo wōt, kajjitōk ko me rejjan̄in uwaak rejjab aikuj bōbrae kōj jān dōkā jiddik ko rejatōltōl (gems) ko raorōk an m̧ool indeeo ko rej pād ilo Kallim̧ur M̧okta—jekdo̧o̧n n̄e dōkā jiddik ko rejatōltōl (gems) ko rej jet iien enojak ilo bwidej ko redekāke kōn en̄jake in inepata im jokālet ko renana jān armej ro rejjab wānōk. Bōlen elōn̄ iaan dōkā jiddik ko rejatōltōl (gems) kein rej bwebwenato ko im eoon ko me rej kam̧ool kōn iakwe eo an Anij—eļaptata ro me rej kajitļo̧k kōļmenļo̧kjeņ ko aer n̄an katok eo an Jisōs Kraist. Kalimjoke jān aolep angle ko, dōkā jiddik ko rejatōltōl (gems) ko rej jatōltōl im meramļo̧k ilo raan kein āinwōt kar etto. Im kōnke bwebwenato kein rej ba kōn armej in bujen ro an Anij—em̧m̧aan im kōrā ro, ro ekar ewōr aer m̧ōjņo ko me armej rej jelm̧ae ak jekdo̧o̧n rekar iakwe im rekar jerbal n̄an Irooj—dōkā jiddik ko rejatōltōl (gems) ko kōn m̧ool eo me ej pād ilo bok ko me elōn̄ bwebwenato in etto ko ie ilo Kallim̧ur M̧okta.

Kakeememej ko

  1. Meļeļein bwebwenato ko ilo Baibōļ me ewōr ippād rainin rej jerbal ko an elōn̄ rijeje im rikakobaik bok ko me jejjab jeļā etāer, ro me jet iien rekar jerbal ium̧win elōn̄ iiō ko, em̧ool bukwi iiō ko, ālkin tōre ko me rekar kōmeļeļeik kaki. Rej pedped ioon elōn̄ kein jipan̄ ko kōn bwebwenato ko etto im kar kālet ko kōn ta eo rej kobaikļo̧k ilo bwebwenato eo im ta eo rej joļo̧k.

  2. N̄an waanjon̄ak, men̄e 1–2 Kronikel ejjab lukkun kōbare ejja tōre ko wōt āinwōt ilo 1Samuel31 n̄an jem̧ļo̧kin 2Kiin̄ Ro, 1–2 Kronikels ej kwaļo̧k aorōk in tipdikin meļeļein ko roktak im kwaļo̧ki ilo juon ļōmņak eoktak. Ejjab āinwōt 1Samuel–2Kiin̄ Ro, 1–2 Kronikel ej pedped wōt ioon aolepān Aelōn̄ in Kiin̄ Ituiiōn̄ eo an Juda im ekkā an juļo̧ki bwebwenato ko rejjab em̧m̧an kōn Devid im Solomon (keidi, n̄an waanjon̄ak, 2Samuel 10–12 ippān 1Kronikel 19–20 im 1Kiin̄ Ro 10–11 ippān 2Kronikel9). Itok, Ļoor Eō ej kwaļo̧k aorōk in ekkatak kōn bwebwenato in ilo 1im 2Kiin̄ Ro, men̄e ewōr aorōk in ad keidi bwebwenato in ippān 1im 2Kronikel. Emaron̄ lukkuun jipan̄ n̄an jeļā bwe jerbale 1Samuel–2Kiin̄ Ro ekar jino m̧okta jān an kar kien eo an Babilon kar anjo̧ im kar pād ilo kōm̧akoko ilo Babilon. Rekoot eo me emaron̄ erom̧ 1–2 Kronikles, ilo bar juon wāween, kar kobaiki ālkin an kar ri Jerusalem ālkin aer kar pād ilo kamakoko. Ilo am̧ riiti, kwomaron̄ ļōmņak kōn wāween an jekjek kein rokkotaktak maron̄ jelet ļōmņak an rikakobaik aolep bok kein roktak jān doon.

  3. Ilo jinointata ilo bok in kwonaaj lo “Tukaduin Kōmeļeļe eo an Kallim̧ur M̧okta,” juon laajrak in iiō ko me ej kwaļo̧k wāween jerbal in kwaļo̧k naan an kajjojo rikanaan ro maron̄ jejjet n̄an bwebwenato ko an Riisrael ro (jon̄an eo rejeļā kake). Kwonej loe bwe elōn̄ iaan bok in kanaan ko ilo Kallim̧ur M̧okta ej bōk jikin ilo jem̧ļo̧kin in ļo̧k iiō ko em̧ōj kōlaajraki—m̧okta im ālkin aer kar an kar ajri ro nejin Israel anjo̧, kar pād ilo kamakoko, im kar ejepelōklōk kōn rikōjdat ro aer.

Būriin