Kallim̧ur M̧okta 2022
Māe 9–15. Bōnbōn 11–14; 20–24: “Kom̧win Jab Jum̧ae Irooj, im Kom̧win Barāinwōt Jab Mijak”


“Māe 9–15. Bōnbōn 11–14; 20–24: ‘Kom̧win Jab Jum̧ae Irooj, im Kom̧win Barāinwōt Jab Mijak,’” Itok, Ļoor Eō—N̄an Kajjojo Armej im Baam̧le Ko: Kallim̧ur M̧okta 2022 (2021)

“Māe 9–15. Bōnbōn 11–14; 20–24,” Itok, Ļoor Eō—N̄an Kajjojo Armej im Baam̧le Ko: 2022

Pija
bukwōn ānejam̧dān

Māe 9–15

Bōnbōn 11–14; 20–24

“Kom̧win Jab Jum̧ae Irooj, im Kom̧win Barāinwōt Jab Mijak”

Unin tōl in ej kalikkar jet iaan pedped in katak ko raorōk ilo bok in Bōnbōn. Kwon kōpelļo̧k buruōm̧ n̄an ro jet bwe Jetōb eo en maron̄ jipan̄ eok loe.

Je En̄jake ko Rej Im̧we Eok

Jekdo̧o̧n kōn ņe, emaron̄ jab bōk 40 iiō n̄an ito itak jān āne jam̧den ilo Sinai n̄an āneen kallim̧ur ilo Kanaan. Ak jon̄an eo ne an kar ro nejin Israel aikuji, ejjab n̄an kwaļo̧k kōn ettoļo̧k in jikin ko ak n̄an kwaļo̧k kōn ettoļo̧k ilo jetōb: ettoļo̧k in ikōtaan wōn kar er im wōn eo Irooj ekar aikuji n̄an erom̧ āinwōt armej in bujen ro An.

Bok in Bōnbōn ej kōmeļeļeik bwe ta eo ekar waļo̧k ilo 40 iiō ko, ekoba katak ko an ajri ro nejin Israel rekar aikuji n̄an ekkatak m̧okta jān aer deļon̄e āneen kallim̧ur. Rekar ekkatak kōn tiljek n̄an rikarejaran Irooj ro em̧ōj an kāālet (lale Bōnbōn 12). Rekar ekkatak kōn lōke kajoor an Irooj, aeet n̄e ilju im jekļak ejjab letok kōjatdikdik (lale Bōnbōn 13–14). Im rekar ekkatak n̄an dik tōmak ak jab lōke ej bōktok kōmetak ko an jetōb, ak rebar maron̄ ukweļo̧k im reilo̧k n̄an Rilo̧mo̧o̧r n̄an bōk kōmour (lale Bōnbōn 21:4–9).

Jej aolep āinwōt Riisrael ro ilo jet wāween. Jej aolep jeļā ta eo ej āinwōt ilo āne jam̧den in jetōb, im ejja katak ko wōt me rej ekkatak emaron̄ jipan̄ kōpooj kōj n̄an deļo̧n̄e āneen kallim̧ur eo ad make: mour indeeo ippān Jemedwōj Ilan̄.

Kōn juon etale ekadu kōn bok in Bōnbōn, lale “Jenesis” ilo Bible Dictionary eo.

Pija
pija ej bōk jikin ekkatak an juon make

Ļōmņak ko n̄an Ekkatak Jeje Ko Rekwojarjar Ippam̧ Make

Bōnbōn 11:11–17, 24–29; 12

Revelesōn ej pojak n̄an aolep, ak Anij ej tōl Kabun̄ eo An kōn rikanaan eo An.

Ilo Bōnbōn 11:11–17, 24–29, kile bwe būrabļōm eo Moses ekar jelm̧ae im uwaak eo Anij ekar kwaļo̧k. Ta eo am ļōmņak kōn meļeļe eo an Moses ke ekar ba ekōņaan bwe “aolep armej rein otemjej rej an Irooj ri kanaan”? (eoon 29). Ilo am̧ ḷōmṇak kōn eoon kein, ļōmņak kōn naan kein an Būreejtōn Russell M. Nelson: “Anij elukkuun ke kōņaan kōnono ippa? Aaet! … O, eļapļo̧k jon̄an eo me Jemōm̧ Ilan̄ ekōņaan bwe kwon jeļā” (“Revelesōn n̄an Kabun̄ eo, Revelesōn n̄an Mour ko Ad,” Liaona, Māe 2018, 95).

Ijoke, ba bwe aolep remaron̄ erom̧ juon rikanaan ejjab meļeļe aolep remaron̄ tōl armej ro an Anij ilo wāween eo Moses ekar tōl. Menin kar rekoote ilo Bōnbōn 12 ej lukkuun kallikare. Ilo am̧ riiti jebta in, ta kakkōl ko kwoj loi? Ta eo kwoj en̄jake Irooj ej kōņaan bwe kwōn meļeļe kōn revelesōn an juon make im ļoor rikanaan eo?

Bar lale 1 Nipai 10:17; Katak im Bujen Ko 28:1–7; Dallin H. Oaks, “Lain ko Ruo an Kōnono,” Liaona, Nov. 2010, 83–86.

Bōnbōn 13–14

Kōn tōmak ilo Irooj, emaron̄ wōr aō kōjatdikdik kōn ilju im jekļaj.

Ilo am̧ riiti Bōnbōn 13–14, kajjieon̄ n̄an likūt eok make āinwōt en̄jake ko an Riisrael ro. Etke kwoj ļōmņak rekar kōņaan “jepļaak n̄an Ijipt”? (Bōnbōn 14:3). Kwoj ke āinwōt ro me rej lo bōd im nana ņae deļo̧n̄e āneen kallim̧ur? Ewi wāween am̧ kōmeļeļeik “jetōb” eo juon me ekar pād ippān Caleb? (Bōnbōn 14:24). Ta eo ej im̧we eok kōn tōmak eo an Caleb im Joshua, im ewi wāween am̧ maron̄ mour kōn waanjon̄ak kein n̄an jekjek ko kwoj jelm̧aeiki?

Bar lale Teachings of Presidents of the Church: Gordon B. Hinckley (2016), 75–76.

Bōnbōn 21:4–9

Eļan̄n̄e ij kalimjōk Jisōs Kraist ilo tōmak, E emaron̄ kōmour eō ilo jetōb.

Rikanaan ro ilo Bok in Mormon ekar jeļā bwe bwebwenato ko kar rekooti ilo Numbers 21:4–9 im kar meļeļe kōn aorōk ko an jetōb. Ta eo 1 Nipai 17:40–41; Alma 33:18–22; im Hilamōn 8:13–15 kobaik waj n̄an meļeļe eo am̧ kōn bwebwenato in? Ilo am̧ ekkatak eoon kein, ļōmņak kōn kōmour eo an jetōb kwoj kōjatdikdik kake. Riisrael ro rekar aikuj “[lo] juon jedpānit jān bronze” (Bōnbōn 21:9) n̄an bōk kōmour. Ta eo kwoj en̄jake ej im̧we n̄an kōm̧m̧ane bwe n ļapļo̧k am̧ “reilo̧k n̄an eo Nejin Anij kōn tōmak”? (Hilamōn 8:15).

Bar lale Jon 3:14–15; Katak im Bujen Ko 6:36; Dale G. Renlund, “Elōn̄ Menin Jeraam̧m̧an Ko,” Liaona, Māe 2019, 70–73.

Pija
jedpānit bronze eo

Riisrael ro rekar bōk kōmour ilo aer kar kalimjōk jedpānit bronze eo.

Bōnbōn 22–24

Imaron̄ ļoor ankilaan Anij, jekdo̧o̧n n̄e ro jet rej kajjieon̄ kipel eō bwe in jab kōm̧m̧ane.

Ke Balak, kiin̄ eo an Moab, kar ekkatak bwe Riisrael ro rekar kajjieon̄ tōpare, ekar kūr Balaam, juon em̧m̧aan eo etijem̧ļo̧k ilo leļo̧k kōjeraam̧m̧an im kaje ko. Balak ekar kōņaan bwe en kōm̧ojņoik ri Israel ro ilo an kaje er. Lale wāween an Balak kar kajjieon̄ kipel Balaam (lale Bōnbōn 22:5–7, 15–17), im ļōmņak kōn kapo ko me kwoj jelm̧aeiki me ej jum̧ae ankilaan Anij. Ta im̧we ko kwoj en̄jake kōn uwaak ko an Balaam ilo Bōnbōn 22:18, 38; 23:8, 12, 26; 24:13?

Būrom̧ōj eo, ilo kalimjōke Balaam ekar āliktata illu im liakeļo̧k (lale Bōnbōn 31:16; Jud 1:11). Kejōkļo̧kjeņ kōn wāween am̧ maron̄ pād wōt ilo tōmak n̄an Irooj jekdo̧o̧n illu kōn ro jet.

Pija
pija eo ej bōk jikin ekkatak an baam̧le

Ļōmņak ko n̄an Ekkatak Jeje ko Rekwojarjar an Baam̧le im Nokon in Jota

Bōnbōn 11:4–6.M̧wil ko ad rej ke āinwōt m̧wil ko an Riisrael ro me kar kwaļo̧k ilo Bōnbōn 11:4–6? Ewi wāween an ko̧o̧njeļ eo ilo Katak im Bujen Ko 59:15–21 jipan̄?

Bōnbōn 12:3.Ewi wāween an kar Moses kwaļo̧k bwe e ekar “lukkuun ettā” ilo Bōnbōn 12 ak ilo eoon ko jet kwaar riiti? Komaron̄ etale kōmeļeļe eo an Elder David A. Bednar kōn ettā ilo ennaan eo an “Meek and Lowly of Heart” (Liaona, Māe 2018, 30–33) ak ilo “Meek, Meekness” ilo Unin Tōl eo n̄an Jeje ko Rekwojarjar (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Ta eo jej ekkatak kake kōn wāween ad maron̄ lukkuun ettā? Ta kōjeraam̧m̧an ko remaron̄ itok ilo ad kōm̧m̧ane āindein?

Bōnbōn 13–14.Ruo (ak elōn̄ļo̧k) ro uwaan baam̧le eo am̧ remaron̄ kōtann̄e rej “wate” (Bōnbōn 13:17) bar juon jikin ilo m̧weo m̧ōm̧ āinwōt n̄e en kar āneen kallim̧ur. Innem remaron̄ leļo̧k jun riboot pedped wōt ioon Bōnbōn 13:27–33 ak Bōnbōn 14:6–9. Ta eo jej ekkatak kōn tōmak jān riboot kein ruo reoktak ilo eoon kein? Ewi wāween ad maron̄ erom̧ āinwōt Caleb im Joshua?

Bōnbōn 21:4–9.Ālkin riiti Bōnbōn 21:4–9, ippānļo̧k 1 Nipai 17:40–41; Alma 33:18–22; im Hilamōn 8:13–15, baam̧le eo am̧ emaron̄ kōm̧m̧an juon jedpānit kōn pepa ak kūļe im je ioon ak ioon pepa jet men ko me reļam waan komaron̄ kōm̧m̧ane n̄an “reilo̧k n̄an eo Nejin Anij kōn tōmak” (Hilamōn 8:15).

N̄an ļōmņak ko reļļapļo̧k n̄an katakin ajri ro, lale unin tōl eo an wiik in ilo Itok, Ļoor Eō—N̄an Būraimere.

Al eo kar elmakote: “Jesus, the Very Thought of Thee,” Hymns, no. 141.

Kōkōm̧anm̧anļo̧k Ad Katakin

Jipan̄ kōļapļo̧k an baam̧le eo am̧ un̄n̄are peier make ilo jetōb. “Ijjeļo̧k am̧ leļo̧k wōt meļeļe, jipan̄ [ro uwaan baam̧le eo am̧] lo m̧ool ko an gospel eo kōn er make ilo jeje ko rekwojarjar im naan ko an rikanaan ro” (Teaching in the Savior’s Way, 28).

Pija
Moses im jedpānit brass eo

Moses im Jedpānit Brass eo, jān Judith A. Mehr

Būriin