Fuakava Motuʻá 2022
Siulai 11–17. 2 Ngaahi Tuʻi 17–25: “Naʻá ne Falala ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí”


Siulai 11–17. 2 Ngaahi Tuʻi 17–25: ʻNaʻá ne Falala ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIiate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“Siulai 11–17; 2 Ngaahi Tuʻi 17–25,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
mavahe ʻa e kakaí mei he kolo kuo fakaʻauhá

The Flight of the Prisoners (Ko e Hola ʻa e Kau Pōpulá), tā ʻe James Tissot mo ha niʻihi kehe

Siulai 11–17

2 Ngaahi Tuʻi 17–25

“Naʻá ne Falala ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí”

ʻI he fanongo ʻa Sōsaia ki he ngaahi lea ʻi he tohi ʻo e fonó, naʻá ne tali mai ia ʻi he tui. Te ke tali fēfē ʻi he tui ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 17–25?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Neongo e ngāue fakaofo ʻa e palōfita ko ʻIlaisá, ka naʻe hōloa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e Puleʻanga ʻo ʻIsileli he Tokelaú. Naʻe poupouʻi ʻe he ngahi tuʻi angakoví ʻa e tauhi tamapuá, pea tupulekina ai e taú mo e hē mei he moʻoní. Naʻe faifai pea ikunaʻi ʻe he ʻEmipaea ʻo ʻAsiliá ʻo fakamoveteveteʻi e faʻahinga ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí.

Lolotonga ko iá, naʻe toe tatau pē mo e Puleʻanga ʻo Siuta ki he Faka-Tongá; naʻe toe mafola lahi mo e tauhi tamapuá ʻi ai. Ka neongo ʻa e hōloa fakalaumālie ko ʻení, naʻe fakamatala ʻe he folofolá ha ongo tuʻi māʻoniʻoni naʻá na hanga ʻo fakatafoki hona kakaí ki he ʻEikí. Ko e taha ko Hesekaia. Lolotonga ʻene pulé, naʻe ikunaʻi ʻe he kau ʻAsiliá e konga lahi ʻo e fakatongá hili ia hano maʻu hanau ivi lahi mei he ʻenau ikunaʻi e tokelaú. Naʻe fakahaaʻi ʻe Hesekaia mo hono kakaí ha tui ki he ʻEikí, ʻo fakahaofi ai ʻa Selusalema ʻi ha founga fakaofo. Kimui ange ai, hili ha vahaʻataimi ʻo e hē mei he moʻoní, naʻe kamata ke pule ʻa Sōsaia. Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Sōsaia hili hono toe maʻu e tohi ʻo e fonó, ʻo ne fakahoko ai ha ngaahi liliu ʻo toe fakafoki ai e moʻui fakalotu lahi ʻa hono kakaí.

Ko e hā ʻoku tau ako mei he ongo fetuʻu ngingila ko ʻeni ʻi he ngaahi taʻu fakapōpōʻuli ʻo e hisitōlia ʻo Siutá? Mahalo te ke fakalaulauloto ki ha ngaahi meʻa kehe pea pehē ki he mālohi ʻo e tuí mo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí . Pea hangē pē ko ʻIsileli mo Siutá, ʻoku tau fakahoko kotoa pē ha ngaahi fili ʻoku lelei mo kovi. Ko e taimi ko ia ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku fie maʻu ha liliu ki heʻetau moʻuí, mahalo ʻe ueʻi kitautolu ʻe he sīpinga ʻa Hesekaia mo Sōsaiá ke tau “falala ki [he ʻEiki] ko homau ʻOtuá” (2 Ngaahi Tu‘i 18:22).

Vakai foki, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 29–35; ki he konga “Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻi” “ʻE Folofola ʻa Sīsū ki ʻIsileli Hono Kotoa, ʻFoki ki ʻApi.’”

ʻĪmisi
Learn More image
ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

2 Ngaahi Tuʻi 18–19

ʻOku lava ke u tuʻu maʻu ʻi he ʻEikí lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá.

Ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo tau aʻusia ha ngaahi taimi ne poleʻi ai ʻetau tuí. Kia Hesekaia mo hono kakaí, ko e taha ʻo e ngaahi taimi ko iá ʻa e haʻu e kautau ʻa ʻAsiliá ʻo kapa ʻa Siuta, mo fakaʻauha ha ngaahi kolo lahi, pea nau fakaofi hake ki Selusalema. ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Ngaahi Tuʻi 18–19, fakakaukau ʻokú ke nofo ‘i Selusalema he taimi ko ʻení. Te ke ongoʻi fēfē, hangē ko ʻení, ke fanongo ki he manuki ʻa e kau ʻAsiliá ʻa ia ʻoku tohi ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 18:28–37 mo e 19:10–13? Ko e hā ʻokú ke ako mei he meʻa naʻe fai ʻe Hesekaiá? (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 19:1–7, 14–19). Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa Hesekaia? (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 19:35–37). Fakalaulauloto ki he anga ʻEne tokoniʻi koe ʻi he ngaahi taimi faingataʻá.

Mahalo te ke fakalaulauloto ki he fakamatala kia Hesekaia ‘i he 2 Ngaahi Tuʻi 18:5–7. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ki he ʻuhinga naʻe lava ai ʻa Hesekaia ʻo tuʻu maʻu ʻi he taimi faingataʻá? Te ke muimui fēfē ki heʻene sīpingá?

Vakai foki, 3 Nīfai 3–4; D. Todd Christofferson, “Tuʻu Maʻu mo Tuʻu ʻAliʻaliaki ʻi he Tui ʻa Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2018, 30–33.

2 Ngaahi Tuʻi 19:20–37

ʻOku ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga lelei ki he tuʻi ʻo ʻAsiliá ʻa Senakalipe ke ne tui ʻe ikunaʻi heʻene kau taú ʻa Selusalema. Naʻe ikunaʻi ʻe ʻAsilia ha ngaahi puleʻanga lahi, ʻo kau ai ʻa ʻIsileli—ko e hā ka toe kehe ai ʻa Selusalema? (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 17; 18:33–34; 19:11–13). Ka naʻe ʻi ai ha pōpoaki ʻa e ʻEikí maʻa Senakalipe, naʻe fakafou mai ʻi he palōfita ko ʻĪsaiá, ʻa ia ʻoku tohi ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 19:20–34. Te ke fakanounouʻi fēfē ʻa e pōpoaki ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻeni ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha tui ki he ʻEikí mo ʻEne palaní?

Vakai foki, Hilamani 12:4–23; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16.

2 Ngaahi Tuʻi 21–23

ʻE lava ʻe he folofolá ʻo liliu hoku lotó ki he ʻEikí.

Kuó ke ongoʻi nai ʻoku mole ha meʻa fakalaumālie meiate koe? Mahalo pē naʻá ke ongoʻi ko ho vā mo e ʻOtuá ʻe lava ke toe mālohi ange. Ko e hā naʻe tokoni ke ke toe foki ai kiate Iá? Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻeni kau ki he founga naʻe hē ai e puleʻanga ʻo Siutá mei he ʻEikí ʻi he Tuʻi ko Manasé (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 21) mo e founga naʻe tokoni ai e Tuʻi ko Sōsaiá ke nau toe fakatukupaaʻi kinautolu kiate Ia (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 22–23). Ko e hā naʻá ne ueʻi fakalaumālie ʻa Sōsaia mo hono kakaí? Mahalo ʻe ueʻi koe ʻe he fakamatala ko ʻení ke fakafoʻou hoʻo tukupā ke “muimui ʻi [he ʻEikí] … ʻʻaki [ho] lotó kotoa mo [ho] laumālié kotoa”(2 Ngaahi Tuʻi 23:3).

ʻI hoʻo lau e ngaahi vahe ko ʻení, fakakaukau foki ke ke ako ʻa e vahe 6 ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo ([2006], 73–84), ʻa ia naʻe fokotuʻu mai ai ʻe Palesiteni Kimipolo ko e talanoa ko ia ʻo e Tuʻi ko Sōsaiá “ko e taha ia ʻo e ngaahi talanoa lelei taha ʻi he ngaahi talanoa kātoa ‘i he folofolá”( peesi62). Ko e hā naʻe ongoʻi pehē ai ʻa Palesiteni Kimipoló? Ko e hā naʻá ke maʻu mei he ngaahi lea ʻa Palesiteni Kimipoló, tautautefito ki heʻene fakamatala fekauʻaki mo e Tuʻi ko Sōsaiá, ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 22–23 ʻe tokoni ke ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo moʻuí?

Vakai foki, ʻAlamā 31:5; Takashi Wada, “Keinanga ʻi he Folofola ʻa Kalaisí,” Liahona, Mē 2019, 38–40.ChurchofJesusChrist.org.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau ako e folofolá

ʻOku lava ke tokoni ʻa e folofolá ke liliu hotau lotó ki he ʻEikí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

2 Ngaahi Tuʻi 19:14–19.Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Hesekaiá ʻe lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi palopalema pe fehuʻi faingataʻa? Kuo tali fēfē mai ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotu ki ha tokoní? Mahalo ʻe lava ʻe he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻo faʻu ha meʻa ke fakaʻaliʻali ʻi ʻapi te ne fakamanatu ke nau tafoki ki he ʻEikí.

2 Ngaahi Tuʻi 22:3–7.Naʻe fai e falala ki he kau ngāue ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 22:3–7 ki hono tauhi e paʻanga naʻe ngāueʻaki ki hono toe langa ʻo e temipalé “koeʻuhi naʻa nau fai angatonu pē” (veesi 7). Hili hono lau e ngaahi veesi ko ʻení, te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakahingoa ha ngaahi meʻa naʻe fakafalala kiate kinautolu. Te tau lava fēfē ke tatau mo e kau ngāue falalaʻanga ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

2 Ngaahi Tuʻi 22:8–11, 19; 23:1–3.Ko e hā ʻoku mālie kiate kitautolu fekauʻaki mo e anga e fakafeangai ʻa Sōsaia mo hono kakaí ki he folofola ʻa e ʻOtuá? Te tau tali fēfē e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi folofolá? ʻE lava e kau mēmipa ho fāmilí ʻo vahevahe ha ngaahi potufolofola pe talanoa naʻá ne fakatupulaki ʻenau holi ke muimui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

2 Ngaahi Tuʻi 23:25Ko e hā ʻoku makehe kiate kitautolu mei he fakamatala kau kia Sōsaia ʻi he veesi ko ʻení? ʻE lava ke tā ho fāmilí ʻi ha laʻi pepa ʻoku hangē ha foʻi mafú ha ngaahi meʻa te nau lava ke fai he uiké ni ke nau tafoki ai ki he ʻEikí ʻaki honau lotó kotoa.

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai ki he lēsoni ʻo e uike ko ‘eníʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva kuo fokotuʻú: “Kumi ki Hoʻo Folofolá,” Ngaahi Himí,fika 144.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi ki he ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea fakalaumālié. ‘I hoʻo laú, ʻe malava ke ʻomi ʻe he Laumālié ha ngaahi lea pe kupuʻi lea pau ke ke fakatokangaʻi. Mahalo te nau ueʻi mo fakaʻaiʻai koe; pea mahalo ʻe hangē naʻe tohi pē ia maʻá u.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne ʻomi ha takainga tohi ki he tuʻí

Fakatātā ʻo ha tangata tohi ʻokú ne ʻomi ha takainga tohi ʻo e folofolá ki he Tuʻi ko Sōsaiá, tā ʻe Robert T. Barrett

Paaki