Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
28 Iuni–4 Iulai. Mataupu Faavae ma Feagaiga 71–75: “ E Leai se Auupega ua Faia e Faasaga ia te Oulua e Manumalo”


“28 Iuni–4 Iulai. Mataupu Faavae ma Feagaiga 71–75: ‘E Leai se Auupega Ua Faia e Faasaga ia te Oulua e Manumalo,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“28 Iuni–4 Iulai. Mataupu Faavae ma Feagaiga 71–75,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri: 2021

Ata
Iesu ma mamoe

Pele i le Loto o le Leoleo Mamoe, saunia e Simon Dewey

28 Iuni–4 Iulai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71–75

“E Leai se Auupega Ua Faia e Faasaga ia te Oulua e Manumalo”

O tamaiti e te aoaoina e mafai ona tele ni mea latou te aoaoina i le vasega, ae o le a tele atu ni mea latou aoaoina pe afai latou te atiina ae se masani o le suesueina o tusitusiga paia i le aiga. Mafaufau pe faapefea ona e faamalosiauina ma lagolagoina le aʻoaʻoina o le talalelei i le aiga.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tamaiti e nonofo i luga o le fola i se liʻo, ma faataavale atu se polo i se tasi o i latou. Fai atu i lena tamaitiiti e faasoa mai se mea na ia aoaoina talu ai nei e uiga i le talalelei i le fale po o le Peraimeri. Ona fai lea i le tamaitiiti e faataavale atu le polo i se isi tamaitiiti. Toe fai seia maua e tamaiti uma se avanoa e faasoa atu ai se mea.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae: Tamaiti Laiti

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:2, 10

Ua valaauina e le Alii se epikopo e fesoasoani ia te au.

Atonu e le tele se iloa o tamaiti laiti e uiga i galuega e faia e le latou epikopo e auauna atu ai ia i latou ma isi tagata o le uarota. E mafai ona e fesoasoani ia i latou ia talisapaia le auaunaga a le latou epikopo.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Aumai ni aitema i le vasega e suitulaga i tiutetauave a le epikopo, e pei o se lisiti o le sefuluai, tusitusiga paia, po o se ata o se epikopo o loo tuuina atu se fautuaga (tagai i le ata i le faaiuga o le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga). Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:2, ma faamalamalama atu ua valaauina e le Alii se epikopo e fesoasoani ia i tatou. Faaaoga mea faitino na e aumaia e fesoasoani ai i tamaiti ia malamalama i nisi o mea e faia e le epikopo e auauna atu ai i le uarota.

  • Faasavavali atu tamaiti i le ofisa o le epikopo (atonu e te manao e fuafua faatasi ma isi faiaoga). Faamatala atu ia i latou ni tulaga atonu latou te feiloai ai ma le epikopo i lona ofisa (e pei o le faatalanoaga mo le papatisoga po o le faatalanoaga o le sefuluai). Faamatala atu i tamaiti pe o faapefea ona faamanuiaina oe i le auaunaga a le epikopo.

  • Fesoasoani i tamaiti e fai ni kata e ave i le epikopo, e faafetaia ai o ia mo mea uma na te faia e fesoasoani ai i le galuega a le Alii.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 75:3

E mafai ona tuu atu a’u taumafaiga aupito sili ona lelei i le Alii.

E tusa lava pe laiti o latou tausaga, e mafai e tamaiti ona maua le olioli i le faia o le mea sili latou te mafaia e tausi ai poloaiga a le Alii.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Valaaulia tamaiti taitoatasi e auauai e faatino pe faapefea ona latou faia se auaunaga, e pei o le tapenaina o se potu i le falesa po o le fufuluina o ipu i le fale. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 75:3, ma fai atu i tamaiti e faaali mai pe faapefea ona latou faia ma le paie pe a e fai atu “[aua le] faapaie” ma faaali mai pe faapefea ona galulue malosi pe a e fai atu “ae galulue ma lo outou malosi.” Aisea e taua ai le faia o le mea sili pe a tatou auauna atu i le Alii?

  • Faasoa atu i tamaiti tala a Peresitene Dieter F. Uchtdorf e faatatau i le galue mai le “O Mataupu Faavae e Lua mo Soo se Tamaoaiga” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 55–58). O a ni o tatou lagona pe a tatou iloa na tatou faia le mea aupito sili ona lelei?

  • Usu se pese e faatatau i le galulue faatasi, e pei o le “Pe A Tatou Fesoasoani” (Tusipese a Tamaiti, 108). Fesoasoani i tamaiti e fai ni taga e ogatasi ma upu.

    Ata
    paelo ma taga meaai

    Sa tuuina atu e uluai tagata o le Ekalesia i nisi taimi ni meaai i le Ekalesia e fesoasoani ai i isi.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae: Tamaiti Matutua

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71

E mafai ona ou tu atu mo le upumoni e ala i le faasoaina atu o lau molimau.

E le o faamoemoe le Alii e tali atu tamaiti ia i latou e faitio i le Ekalesia e pei ona sa Ia valaauina ai Iosefa Samita ma Sini Rikitone e faia. Ae e mafai ona e fesoasoani i tamaiti ia malamalama o a latou molimau faigofie o le upumoni e mafai ona i ai se aafiaga mamana i isi.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:8

E valaau e le Alii epikopo e fesoasoani ia te Ia e fai Lana galuega.

E mafai e se epikopo ona i ai sona aafiaga malosi ma lelei i le olaga o se tagata talavou. O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i tamaiti e vaai i le epikopo o se sui o le Alii o Iesu Keriso.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faamalamalama atu, i le 1831 na valaauina ai e le Alii le epikopo o le Ekalesia, o Edward Partridge, e tuua Katelani, Ohaio ae malaga atu e avea ma epikopo i Initipene, Misuri (tagai “Mataupu 17: O Epikopo Muamua o le Ekalesia,” Tala o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, 64–66). Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:8 ma tamaiti, ma fai atu i ai e faalogologo po o ai na valaauina e le Alii e galue o le epikopo fou i Katelani. Aisea e valaauina ai e le Alii epikopo? Faasoa atu i tamaiti se aafiaga i se taimi na faamanuiaina ai oe i le auaunaga a se epikopo.

  • Valaaulia tamaiti e fai se lisi o nisi o mea na latou vaaia o fai e le epikopo e fesoasoani ai i tagata o le uarota. Valaaulia tamaiti e tusi ni ata o le epikopo o loo faia nisi o mea na latou ta’ua. Faasoa atu lau molimau o lau epikopo sa valaauina e le Alii e avea ma Ana auauna. Aisea tatou te faafetai ai ua valaauina e le Alii se epikopo i la tatou uarota?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 73:3

Na poloaiina e le Alii ia Iosefa Samita e toefuatai upumoni taua lea na leiloloa mai le Tusi Paia.

O se vaega o lona valaauga o se perofeta, na poloaiina ai Iosefa Samita e le Alii e fai ni iloiloga musuia i le Tusi Paia. O nei iloiloga, ia na ta’ua e le Alii o se “faaliliuga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:13), na toefuatai mai ai upumoni taua ia na leiloloa pe aveeseina mai le Tusi Paia i le tele o seneturi.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faamalamalama atu ina ua toe foi mai Iosefa Samita ma Sini Rikitone mai se misiona puupuu e latalata i Katelani, Ohaio, na finagalo le Alii la te toe faaauau ona galulue i se poloketi taua. Valaaulia tamaiti e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73:3 e sue ai po o le a lea poloketi. Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama i le mea na finagalo le Alii e faaliliu e Iosefa ma Sini, faitau ma i latou i vaega o le faamatalaga i le Bible Dictionary “Joseph Smith Translation (JST).”

  • Faasolo se kopi o le Tusi Paia, ma tuu atu i tamaiti e tatala ma vaai pe fia itulau o i ai i totonu. Valaaulia tamaiti e vaai faalemafaufau faapea, ua talosagaina i latou e faaliliu le Tusi Paia i se isi gagana. O le a le tele o le avanoa atonu latou te faia ai ni mea sese? Faamalamalama atu, ina ua faaliliuina pe kopiina e tagata le Tusi Paia ae lei oo i le vaitaimi o Iosefa Samita, na latou faia ai ni mea sese, ma o nisi taimi na latou aveesea upumoni taua. Na poloaiina e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e faia ni faasa’oga musuia. Aisea e taua ai le galuega a Iosefa Samita ia i tatou?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Valaaulia tamaiti e filifili se mea o le a latou faia ona o mea na latou aoaoina i le asō, e pei o le faafetaia o le epikopo mo lana auaunaga po o le sauniuni e puipui o latou talitonuga e ala lea i le aoaoina o Mataupu Faavae o le Faatuatua.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaaofia ai sane. “O le toatele o tamaiti (ma tagata matutua) e sili atu ona aoaoina pe a faaaofia ai sane(senses) eseese. Saili ni auala e fesoasoani ai i tamaiti e faaaoga o latou sane o le vaai, faalogo, ma paʻi atu ao latou aoao” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 25).

Lolomi