Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
28 Sune–4 Siulai. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71–75: “Ke ʻOua Naʻa ʻAonga ha Mahafu Tau Kuo Ngaohi Ke Tauʻi ʻAki ʻa [Kimoutolu]”


“28 Sune–4 Siulai. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71–75: ‘Ke ʻOua Naʻa ʻAonga ha Mahafu Tau Kuo Ngaohi Ke Tauʻi ʻAki ʻa [Kimoutolu],” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“28 Sune–4 Siulai. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71–75,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2021

ʻĪmisi
Sīsū mo e sipi

ʻOku ʻOfa ʻa e Tauhi, tā fakatātaaʻi ʻe Simon Dewey

28 Sune–4 Siulai

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71–75

“Ke ʻOua Naʻa ʻAonga ha Mahafu Tau Kuo Ngaohi Ke Tauʻi ʻAki ʻa [Kimoutolu]”

ʻE lava ke ako ʻe he fānau ʻokú ke akoʻí ha meʻa lahi ʻi he kalasí, ka ʻe lahi ange ʻenau akó ʻo kapau te nau fakatupulaki ha ʻulungaanga ʻo e ako e folofolá ʻi ʻapí. Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo fakalotolahiʻi mo poupouʻi hono ako e ongoongoleleí ʻi ʻapí.

Lekooti Hoʻo Ngaahi Ongó

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e fānaú ke nau tangutu ʻi ha siakale he falikí, pea tekaʻi ha foʻi pulu ki ha taha ʻiate kinautolu. Kole ki he tokotaha ko iá ke ne vahevahe ha meʻa kuó ne ako kimuí ni mai ʻi ʻapi pe ʻi he Palaimelí fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Hili iá pea fakaafeʻi e tokotaha ko iá ke ne tekaʻi e foʻi pulú ki ha taha kehe. Toutou fai pehē pē kae ʻoua kuo maʻu ʻe he tokotaha kotoa ha faingamālie ke ne vahevahe.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Iiki Angé

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:2, 10.

Kuo ui ʻe he ʻEikí ha pīsope ke tokoniʻi au.

Mahalo he ʻikai ʻilo lahi e fānau īkí ʻo kau ki he meʻa ʻoku fai ʻe heʻenau pīsopé ke tokoniʻi kinautolu mo e kau mēmipa kehe ʻo e uōtí. ʻE lava ke ke tokoni ke nau fakahoungaʻi ʻa e tokoni ʻa ʻenau pīsopé.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • ʻOmi ha ngaahi meʻa ki he kalasí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi fatongia ʻo ha pīsope, hangē ko ha laʻi foaki vahehongofulu, ko ha folofola, pe ko ha fakatātā ʻo ha pīsope ʻokú ne fai ha faleʻi (vakai ki he fakatātā ʻi he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu fakalēsoni ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí). Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:2, pea fakamatalaʻi ange kuo uiuiʻi ʻe he ʻEikí ha pīsope ke ne tokoniʻi kitautolu. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke haʻu mo iá ke tokoni ke mahino ki he fānaú ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe ha pīsope ke tokoni ki he uōtí.

  • Lue mo e fānaú ki he ʻōfisi ʻo e pīsopé (mahalo naʻá ke fie fakafekauʻaki ʻeni mo e kau faiako kehé). Fakamatalaʻi kiate kinautolu ha ngaahi tūkunga te nau ala fakataha ai mo e pīsopé ʻi hono ʻōfisí (hangē ko e ʻinitaviu ke papitaisó pe fakamāʻopoʻopo fakataʻu ʻo e vahehongofulú). Talaange ki he fānaú ʻa e founga kuo faitāpuekina ai koe ʻe he tokoni ʻa e pīsopé.

  • Tokoniʻi e fānaú ke ngaohi ha ngaahi kaati ke foaki ki he pīsopé, ʻo fakamālō kiate ia koeʻuhí ko e meʻa ʻokú ne fai ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75:3

Te u lava ʻo foaki hoku lelei tahá ki he ʻEikí.

Neongo ʻenau kei īkí, ʻe lava ʻe he fānaú ʻo maʻu ha fiefia ʻi hono fakahoko honau lelei tahá ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú takitaha ke nau taufetongi ʻi hono fakatātaaʻi ʻa e founga te nau fakahoko ʻaki ha ngāue tokoni, hangē ko hono fakamaʻa ha loki ʻi he falelotú pe fufulu e ʻū peletí ʻi ʻapi. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75:3, pea kole ki he fānaú ke fakahaaʻi e founga te nau fai fakapikopiko ai ia ʻi he taimi te ke pehē ai “ʻoua foki ʻe nofo noa” pea fakahaaʻi e founga ke ngāue mālohi ai ʻi he taimi ʻokú ke pehē ai “kae ngāue ʻaki homou tūkuingatá. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fai ʻa hotau lelei tahá ʻi he taimi ʻoku tau ngāue ai maʻá e ʻEikí?

  • Vahevahe mo e fānaú ʻa e ngaahi talanoa ne fai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa fekauʻaki mo e ngāué mei he “Tefitoʻi Moʻoni ʻe Ua Ki ha Faʻahinga ʻEkonōmika Pē” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 55–58). ʻOku tau ongoʻi fēfē nai ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo ai kuo tau fai hotau lelei tahá?

  • Hivaʻi fakataha ha foʻi hiva fekauʻaki mo e ngāue fakatahá hangē ko e “ ʻI Heʻetau Tokoní” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 108). Tokoniʻi e fānaú ke faʻufaʻu ha ngaahi ngāue pe tōʻonga ʻo fakatatau ki he leá.

    ʻĪmisi
    ngaahi foʻi talamu mo ha ngaahi tangai meʻakai

    Ne faʻa foaki ʻe he fuofua kāingalotu ʻo e Siasí ha meʻakai ki he Siasí ke tokoni ki he niʻihi kehé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Lalahi Angé

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71

Te u lava ʻo taukaveʻi ʻa e moʻoní ʻaki hono vahevahe ʻeku fakamoʻoní.

ʻOku ʻikai ʻamanaki mai e ʻEikí ke fai ʻe he fānaú ha tali ki hono fakaangaʻi ʻo e Siasí ʻo hangē ko e meʻa naʻá Ne ui ki ai ʻa Siosefa Sāmita mo Sitinei Likitoni ke fakahokó. Ka te ke lava ʻo tokoni ke mahino ki he fānaú ʻe lava ʻe heʻenau fakamoʻoni mahinongofuá ʻo ueʻi mālohi e niʻihi kehé.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:8

ʻOku uiuiʻi ʻe he ʻEikí e kau pīsopé ke tokoni kiate Ia ʻi hono fakahoko ʻEne ngāué.

ʻE lava ke hoko e pīsopé ko ha ivi tākiekina mālohi mo lelei ʻi he moʻui ʻa ha taha kei talavou. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoniʻi e fānaú ke nau vakai ki he pīsopé ko ha fakafofonga ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakamatalaʻi ange naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻi he 1831 ʻa e pīsope ʻo e Siasí, ʻa ʻEtuate Patilisi ke hiki mei Ketilani, ʻOhaiō, ke hoko ko e pīsope ʻi Tauʻatāina, Mīsuli, (vakai, “Vahe 17: Ko e Ongo ʻUluaki Pīsope ʻi he Siasí,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, 64–66). Lau mo e fānaú ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:8 pea kole ange ke nau fakafanongo pe ko hai ne uiuiʻi ʻe he ʻEikí ke hoko ko e pīsope foʻou ʻi Ketilaní. Ko e hā ʻoku uiuiʻi ai ʻe he ʻEikí ha kau pīsopé? Vahevahe mo e fānaú ha meʻa ne hoko ʻo faitāpuekina ai koe ʻe he ngāue ʻa ha pīsope.

  • Fakaafeʻi e fānaú ke hiki ha lisi ʻo ha ngaahi meʻa kuo nau sio kuo fai ʻe he pīsopé ke tokoniʻi e kakai ʻi he uōtí. Kole ki he fānaú ke tā ha ngaahi fakatātā hono fakahoko ʻe he pīsopé ha meʻa naʻa nau talanoa ki ai. Fai hoʻo fakamoʻoni naʻe uiuiʻi e pīsopé ʻe he ʻEikí ke hoko ko ʻEne tamaioʻeiki. Ko e hā ʻoku tau houngaʻia ai ki he ʻEikí ʻi hono uiuiʻi ha pīsope ʻi hotau uōtí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73:3

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke fakafoki mai e ngaahi moʻoni mahuʻinga ne mole mei he Tohi Tapú.

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita, ke ne fai ha ngaahi fakalelei ne ueʻi fakalaumālie ki he Tohi Tapú ko ha konga ʻo hono uiuiʻi ko e palōfitá. Ko e ngaahi fakalelei ko ʻení, ʻa ia ne ui ʻe he ʻEikí ko ha “liliu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:13), naʻe fakafoki mai ai ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ne mole pe toʻo mei he Tohi Tapú ʻi he fakalau mai ʻa e ngaahi senitulí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakamatalaʻi ange ko e taimi ne foki mai ai ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni mei ha ngāue fakafaifekau taimi nounou ofi ki Ketilani, ʻOhaiō, ne finangalo e ʻEikí ke toe hoko atu ʻena ngāué ʻi ha ngāue mahuʻinga. Fakaafeʻi e fānaú ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73: 3 ke ʻiloʻi pe ko e hā e ngāue ko iá. Ke tokoni ke mahino ki he fānaú ʻa e meʻa ne finangalo e ʻEikí ke liliu ʻe Siosefa mo Sitineí, lau mo kinautolu ʻa e ngaahi konga ʻo e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (LSS).”

  • Paasi takai ha tatau ʻo e Tohi Tapú pea fakaʻatā ʻa e fānaú ke nau fakaava ia pea sio pe ko e peesi ʻe fiha ʻoku ʻi aí. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fakakaukauloto kapau ʻe kole ange kiate kinautolu ke liliu ʻa e Tohi Tapú ki ha lea fakafonua ʻe taha. ʻOku nau pehē ko e hā ha ngaahi fehalaaki te nau fai? Fakamatalaʻi ange ʻi he taimi naʻe liliu pe hiki tatau ai ʻe he kakaí e Tohi Tapú kimuʻa he taimi ʻo Siosefa Sāmitá, ne nau fai ha ngaahi fehalaaki, pea au toʻo he taimi ʻe niʻihi e ngaahi moʻoni mahuʻingá. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Sosefa Sāmitá ke fai ha ngaahi fakatonutonu fakalaumālie. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ngāue ʻa Siosefa Sāmitá kiate kitautolú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akó

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Fakaafeʻi e fānaú ke fili ha meʻa te nau fai koeʻuhí ko e meʻa ne nau ako he ʻaho ní, hangē ko e fakamālō ki he pīsopé ko ʻene tokoní pe teuteu ke maluʻi ʻenau tuí ʻaki hono ako e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakakau atu ʻa e ngaahi ongoʻangá. “ʻOku ako lelei taha ha fānau (mo e kakai lalahi) tokolahi ʻi he taimi ʻoku fakakau atu ai ha ngaahi ongoʻanga (senses) kehekehé. Kumi ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai e fānaú ke nau fakaʻaongaʻi honau ngaahi ongoʻanga ke sió, fanongó, mo e alá ki heʻenau akó” (Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 25).

Paaki