Mai, pe’e mai
15-21 nō Tiunu. Alama 13–16 : « Ō i roto i te fa’aeara’a o te Fatu ra »


« 15-21 nō Tiunu. Alama 13-16 : Ō i roto i te fa’aeara’a o te Fatu ra,’ » Mai, peʼe mai—nō te Haʼapiʼiraʼa Sābati : Buka a Moromona 2020 (2020)

« 15-21 nō Tiunu. Alama 13–16 », Mai pe’e mai—nō te Ha’api’ira’a Sābati : 2020

Hōho’a
Tē haere ra Alama ’e Amuleka i rāpae au i te fare tāpe’ara’a

Faʼahōhoʼaraʼa nō Alama ʼe Amuleka i te faʼaʼorara’ahia i te fare tāpe’ara’a, nā Andrew Bosley

15-21 nō Tiunu

Alama 13-16

« Ō i roto i te fa’aeara’a o te Fatu ra »

E tītau te faʼafāriuraʼa tāmau hau atu i te hōʼē haʼapiʼiraʼa fa’auruhia i te Haʼapiʼiraʼa Sābati hōʼē taime i te hepetoma. E faʼaʼitoito i te mau pīahi ʼia ʼimi i te mau ’itera’a pae vārua nō rātou iho i te roara’a o hepetoma.

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

Hōho’a
ītona ’apora’a ha’api’ira’a

Fa’a’ite mai i te mana’o

E aha te mea e turaʼi i te mau pīahi ʼia faʼaʼite i te tahi ʼe te tahi i tō rātou mau ’itera’a nō te haʼapiʼiraʼa mai ʼe te oraraʼa i te ʼevanelia ? Penei aʼe e ani ia rātou ʼia faʼaʼite mai i te hōʼē manaʼo tā rātou i ʼite i roto i te Alama 13–16 ’o tei ha’amāere ia rātou ʼaore rā tā rātou i ʼore i manaʼo nā mua atu. ʼA fa’a’ite mai ai rātou, e ani ia rātou e aha tō rātou manaʼo nō teie manaʼo ʼāpī o te faʼatupu i te hōʼē taʼa-ʼē-raʼa i roto i tō rātou oraraʼa.

Hōho’a
ītona ha’api’ira’a

Ha’api’i i te ha’api’ira’a tumu

Alama 13:1–19

E tauturu te mau ʼōroʼa autahuʼaraʼa i te mau tamariʼi a te Atua ʼia fāriʼi i te faʼaoraraʼa nā roto ia Iesu Mesia.

  • ʼUa ʼitehia paha i te tahi mau pīahi i te mea tei faʼahōhonu i tō rātou māuruuru nō te autahuʼaraʼa ’a tuatāpapa ai rātou i te Alama 13. Ani ia rātou ’ia fa’a’ite mai e aha tā rātou i ’ite mai. E nehenehe tā ’outou e taiʼo ʼāmui i te mau ’īrava 2 ’e 16 ʼe e ui i te hō’ē uiraʼa mai « nāhea te autahuʼaraʼa ʼe tāna mau ʼōroʼa e tauturu ai ia ʼoutou ʼia ‘hiʼo atu i te Tamaiti a [te Atua] ’ia ora’ ? » Mai te mea e riro ʼei tautururaʼa, e ’itehia te hōʼē tāpura o te mau ʼōroʼa i roto i te Mau Māite i te Fa’aro’o, 109–10.

    Hōho’a
    feiā ʼāpī tamāroa i te ʼiri ʼāmuraʼa māʼa nō te ʼōroʼa

    E tauturu te mau ʼōroʼa autahuʼaraʼa ia tātou ʼia hiʼo atu ia Iesu Mesia ’ia ora.

  • E rave rahi taʼata i Amoniha tei peʼe ia Nehora, ’o tei haʼapiʼi i te mau haʼapiʼiraʼa hape nō niʼa i te ti’ara’a o te mau tahuʼa. Nō te tauturu i te mau pīahi ʼia haʼapiʼi mai nō niʼa i te natura mau o te autahuʼaraʼa, e ani atu ia rātou ’ia faʼatito i te hiʼoraʼa a Nehora nō niʼa i te mau mea e tiʼa i te mau tahuʼa ʼia rave (hiʼo Alama 1:3–6) i te mea tā Alama i haʼapiʼi (hiʼo Alama 13:1–12). Nāhea te mau haʼapiʼiraʼa a Nehora e tūea ai i te mau hiʼoraʼa a tō te ao nō niʼa i te mana ʼe te faʼatereraʼa ? Nāhea te mau haʼapiʼiraʼa a Alama i taʼa ʼē ai ?

  • E arata’i te taiʼoraʼa i te Alama 13:1–19 i te hōʼē tāu’ara’a parau nō ni’a i te « faʼaineineraʼa mai te tumu mai ā o teie nei ao » nō tā tātou mau hōpoiʼa i roto i te ʼohipa a te Fatu. E aha tā Alama 13:3 e parau nei nō niʼa i te huru e tiʼa ai ia tātou ʼia hiʼo ʼaore rā ia rave i teie mau hōpoiʼa ? (hi’o ato’a PH&PF 138: 56).

Alama 13

Tē ani nei te Fatu ia tātou ʼia tomo atu i roto i tōna faʼaearaʼa.

  • ʼUa haʼapiʼi Alama ē e tauturu te autahuʼaraʼa ia tātou ʼia « tomo atu i te faʼaearaʼa o te Fatu » (Alama 13:16). Nō te haʼamata i te hōʼē tāu’ara’a parau nō niʼa i teie manaʼo, e ani i te mau pīahi ʼia taʼio i te Alama 13:6, 12–13, 16, ʼe 29 ʼe ʼia faʼaʼite mai e aha tā teie mau ʼīrava e haʼapiʼi nei nō niʼa i te « faʼaearaʼa o te Fatu ». E ’imi atoʼa mai rātou i te huru o te mau ta’ata ’o te « tomo atu i te faʼaearaʼa o te Fatu ». E aha tā tātou e rave nō te fa’atupu i te faʼaearaʼa o te Fatu i roto i tō tātou oraraʼa tāhuti ?

Alama 14

I te mau taime tāmataraʼa ’e te ʼati, e tiʼa ia tātou ʼia tiʼaturi i te Fatu.

  • E riro te Alama 14 ʼei hō’ē rāve’a nō te tāu’aparau, e nāhea tātou ʼia pāhono atu ma te faʼaroʼo ’ia faʼaruru anaʼe tātou ʼaore rā te mau taʼata tei herehia e tātou i te hāmani-ʼino-raʼa ʼaore rā te mau tāmataraʼa noa atu ē tē tāmata nei tātou ʼia ora parau-tiʼa noa. E haʼamata ma te ani i te mau pīahi ʼia feruri ē e mau taʼata pāpaʼi veʼa rātou e faʼaʼite ra i te hōʼē ʼohipa tei tupu i roto i te Alama 14. E aha te mau huru uiraʼa tā rātou e nehenehe e ui atu ia Alama ʼaore rā ia Amuleka nō niʼa i te ʼohipa i tupu ? ʼEi hiʼoraʼa, « nō te aha te Fatu e faʼatiʼa ai ia ʼoutou ʼe te tahi mau taʼata parau-tiʼa ʼia māuiui ? » ʼaore rā « e aha te manaʼo tauturu tā ʼoutou nō te mau taʼata e faʼaruru ra i te mau tāmataraʼa fifi ? » Fa’atumuhia i ni’a i te mea tā tātou i ʼite i roto i te Alama 14, nāhea tō Alama ʼaore rā tō Amuleka pāhonora’a i teie mau uiraʼa ?

  • E nehenehe te rahiraʼa o tātou e tūʼati atu i te huru o Amuleka ’a ʼite mata ai ʼoia i te māuiui o te nūnaʼa parau-tiʼa nō Amoniha : e « māuiui atoʼa tātou » (Alama 14:10), ʼe e hinaʼaro tātou e rave i te tahi mea. E aha tā tātou e haʼapiʼi mai nā roto mai i te parau a Alama nō teie ʼohipa i tupu ? (hiʼo Alama 14:8–13). E faʼaʼite atu i te faʼahitiraʼa parau a te peresideni Spencer W. Kimball i roto i « Te Te tahi atu ā mau mātēria ». Penei a’e e haʼapoto i te poroʼi tumu nō te faʼahitiraʼa parau a te peresideni Kimball na roto i tā rātou iho mau parau.

Alama 15:16, 18

E tītau te tiʼaraʼa pipi i te faʼatusiaraʼa.

  • Tē parau nei te arataʼiraʼa nō teie hepetoma i roto i te Mai, peʼe mai—nō te taʼata hō’ē ʼe te ʼutuāfare ʼia tāpura i te mea tā Amuleka i vaiiho ʼe te mea i noaʼa iāna ’a fāriʼi ai ʼoia i te ʼevanelia. Penei aʼe e hinaʼaro te mau pīahi e faʼaʼite mai i te tāpura tā rātou i hāmani ʼaore rā e hāmani i teie tāpura i roto i te piha haʼapiʼiraʼa. E tauturu teie mau pāpaʼiraʼa moʼa : Alama 10:4–5 ; 15:16, 18 ; 16:13–15 ; ʼe 34:8. Nō te aha Amuleka e hina’aro ai e pupu i teie mau faʼatusiaraʼa ? Nō te aha tātou e hina’aro ai i te rave i te reira ? Nāhea tātou ʼia peʼe i te hiʼoraʼa o Alama, tei « haʼapūai ia [Amuleka] i roto i te Fatu » ?

Alama 16:1–10

E tupu te mau parau a te mau peropheta.

  • Tē hōroʼa nei Alama 16 i te mau hiʼoraʼa o te hō’ē taʼata tei tiʼaturi i te hōʼē peropheta ʼe te hōʼē nūnaʼa tei ʼore i tiʼaturi. Nō te tauturu i te mau pīahi ’ia haʼapiʼi mai nā roto mai i teie mau hiʼoraʼa, e pāpaʼi i niʼa i te tāpura ’ere’ere teie nā upoʼo parau e piti : Zorama ʼe Nūnaʼa nō Amoniha. E tai’o te mau pīahi i te Alama 16:1–10 ʼe ʼia pāpaʼi i raro aʼe i te upoʼo parau tātaʼitahi te mau parau ʼe te mau pereota tei faʼaʼite mai i te huru o teie mau taʼata i mua i te mau parau a te peropheta Alama. E aha tā tātou e rave nei nō te faʼaʼite i te Metua i te Ao ra e tē faʼaroʼo nei tātou i te mau parau a te mau peropheta ora ?

Hōho’a
ītona ’āpora’a ha’api’ira’a

Faʼaitoito i te haʼapiʼiraʼa mai i te fare

ʼA feruri i te ani i te mau pīahi, ʼua hinaʼaro ānei rātou e fa’a’ite maita’i a’e i te ʼevanelia ? E fa’auru te taiʼoraʼa i te Alama 17–22 ia rātou ma te mau manaʼo nō te tauturu ia rātou ’ia tāpae i teie fā.

Hōho’a
ītona mātēria

Te tahi atu ā mau mātēria

Eʼita te Atua e tāpeʼa noa i te ʼati.

ʼUa parau te peresideni Spencer W. Kimball i te hōʼē taime nō niʼa i te mau ʼati e rave rahi e taʼa-ʼore-hia e tupu nei nā te ao :

« ʼUa nehenehe ānei i te Fatu ʼia tāpe’a i teie mau ʼati ? Teie te pāhonora’a, ’ē. Tei te mau vāhi ato’a te Fatu, ʼe e mana rahi tōna nō te faʼatere i tō tātou oraraʼa, nō te faʼaora ia tātou i te māuiui, nō te pāruru ia tātou i te mau ʼati… ’e i te pohe ato’a, mai te mea ē, e hinaʼaro ʼoia. Eʼita rā ʼoia e nā reira … 

« ʼĀhiri i faʼaorahia te feiā ma’i ato’a tā tātou e pure nei, ʼāhiri i pāruruhia te feiā parau-ti’a ato’a ’e i haʼamouhia te feiā ʼīʼino, ʼua mou ato’a ïa te tāʼāto’araʼa o te faʼanahonahoraʼa a te Metua, ʼe ʼua ʼore ato’a te ture tumu o te ʼevanelia, ʼoia ho’i, te ti’amāraʼa. ʼAita ïa te taʼata e ora faʼahou nā roto i te faʼaroʼo… 

« … Mai te mea e, e tāpiri tātou i te ʼūputa i te ʼoto ʼe te hepohepo, e riro tātou i te tiʼavaru i tō tātou mau hoa ʼe tō tātou mau hāmani maitaʼi rahi roa a’e. Nā te ʼati e faʼariro i te taʼata ʼei feiā mo’a, nā roto i tō rātou haʼapiʼiraʼa i te faʼaʼoromaʼi, te faʼaʼoromaʼi roa, ʼe te haʼavīraʼa ia rātou iho… 

« … Tē ʼoaʼoa nei au i te mea ē, ʼaita e ti’a iā’u ʼia faʼaora i te mau feiā ma’i ato’a, noa atu e nā roto i te autahu’araʼa. E riro paha vau i te faʼaora i te feiā o tei tītauhia ʼia pohe. E riro paha vau i te tāmarū i te māuiui o te taʼata i tītauhia ʼia māuiui. Tē ri’ari’a nei au i te faʼataupupu i te mau ʼōpuaraʼa a te Atua.

« ʼĀhiri ē, e mana ’ōtiʼa ʼore tō’u, ʼe te hōʼē ʼiteraʼa ʼe te hāro’aro’araʼa potopoto, ʼua faʼaora paha ïa vau ia Abinadi i te ʼama o te auahi i te taime ’a taninahia ai ʼoia, e nā roto i te reira, ’ua haʼape’ape’a roa paha ïa vau iāna. ’Ua pohe ’oia i te pohe maratiri, ’e nō reira, ’ua haere ’oia e ti’i i te utu’a a te maratiri—’oia ho’i, te fa’ateiteira’a.

« E riro paha vau i te pāruru ia Paulo i mua i tōna mau ʼati ato’a ʼāhiri ʼaita i taʼoti’ahia tō’u mana. E riro paha vau i te faʼaora iāna i te ʼtara i roto i [tōna] tino.ʼ [2 Korinetia 12:7.] E nā roto i te reira, ʼua faʼaʼino paha ïa vau i te faʼanahoraʼa a te Fatu… 

« Te ri’ari’a nei au i te mea ē, ʼāhiri ē tei te fare ʼāuri au nō Karateti i te 27 nō Tiunu 1844, ʼua faʼatipuʼu paha ïa vau i te ʼōfa’i pupuhi tei puta i roto i te tino o te peropheta [Iosepha Semita] ’e o te patereareha [Hairamu Semita]. ʼUa faʼaora paha ïa vau ia rāua i te mamae ʼe te pohe, ’e nā roto i te reira, ʼua faʼaʼere ïa vau ia rāua i te pohe ʼe te utuʼa maratiri… 

« Nā roto ato’a i te reira mana haʼavī-ʼore-hia, ʼua pāpū iā’u ē, ʼua pāruru ïa vau i te Mesia i tōna mamae rahi i roto i te ʼaua nō Getesemane, i te mau faʼaʼinoraʼa, i te hei taratara, i te hāmani-ʼino-raʼa i roto i te haʼavaraʼa, i te mau hāmani-ʼino-raʼa i tōna tino. ʼUa utuutu paha ïa vau i tōna mau puta ʼe ʼua faʼaora i te reira, ʼua hōro’a paha ïa vau i te pape haumarū nāna, ʼeiaha rā i te vinita. ʼUa faʼaora paha ïa vau iāna i te mamae ʼe te pohe, ’e nā roto i te reira, ʼua faʼaʼere ïa vau i tō te ao nei i tāna tusia tāraʼehara… 

« I mua i te ʼati, e tuʼu tātou i tō tātou ti’aturiraʼa i ni’a i te Atua, ma te ʼite ē, noa atu te potopoto o tō tātou feruriraʼa, eʼita tāna ʼōpuaraʼa e mou » (Te mau Haʼapiʼiraʼa a te mau peresideni o te ’Ēkālesia : Spencer W. Kimball [2006], 14–17, 20).

Ha’amaita’ira’a i tā tātou ha’api’ira’a

Ani i te ta’ata ’ia fa’aitoito i te ha’api’ira’a mai « ’Ia fa’aineine ana’e ’outou nō te ha’api’i, ’eiaha e feruri, ‘e aha ra tā’u e rave nō te ha’api’i ?’ ’a ui rā ia ’outou iho, ‘e aha ra tā ta’u mau pīahi e rave nō te ha’api’i mai ?’ » (Ha’api’ira’a mai tā te Fa’aora, 25).

Nene’i