Nakomai, Iriirai
Tebetembwa 21–27. 3 Nephi 12–16: “Bon Ngai te Tua, ao te Oota”


“Tebetembwa 21–27. 3 Nibwaai 12–16: ‘Bon Ngai te Tua, ao te Oota,’” Come, Follow Me—For Sunday School: Book of Mormon 2020 (2020)

“Tebetembwa 21–27. 3 Nibwaai 12–16,” Nakomai, Iriirai—Ibukin te Reirei n Tabati: 2020

Iesu e koteia Abotoro ake Tengaun ma Uoman

Kateniua n Nibwaai: Aikai Tengaun ma Uoman ake I Rineiia, iroun Gary L. Kapp

Tebetembwa 21–27

3 Nibwaai 12–16

“Bon Ngai te Tua, ao te Oota.”

Aomata ni kabane n am kiraati taraan ae a na kakaea te bwai ae uaana nakoia ibuakon ana reirei te Tia Kamaiu ae mwaiti ao ni mwaakoroiroi n 3 Nibwaai 12–16. Katabeia kaain te kiraati bwa a na tibwauai reirei are a taraa ni kakawaki nakoia.

Korea Am Namakin

te aikaon ibukin te tibwatibwa

Kaungaa te Tibwatibwa

N anganiia aomata nako aia tai n tibwaua te bwai are a kamatebwaia n 3 Nibwaai 12–16, ko kona ni korei taian nambwa 12 ni karokoa 16 iaon te burakibooti. A kona ngkanne kaain te kiraati ni kakaea te kibu inanon mwakoro aikai are a kunea bwa e kakawaki ao ngkanne korea nambwan te kibu iaan mwakoro ake iai rekerekeia iaon te burakibooti. Rinei tabeua kiibu ni kaai ni wareki, ao marooroakinna bukin tera a kakawaki.

te aikaon ibukin te anga reirei

Reirei te Reirei

3 Nibwaai 12–14

Ana reirei te Tia Kamaiu e kaotiia nakoira bwa ti na kangaa n riki bwa ana reirei aika koaua.

  • Te kabwarabwara n te wiiki aei inanon Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemnaiia ao Utu e bairea kakimototoan rongorongo inanon 3 Nibwaai 12–14 ni kabwanina te kibuntaeka ae “Ana reirei ni koaua Iesu Kristo …” Ko kona n titiraki ngkana iai kaain te kiraati ae a tia ni karaoa te waaki ni kakukurei aei ae tauraoi n tibwauai bwaai ake a reiakin. Ke ko kona ni korea te kibuntaeka ae aki bwanin iaon te burakibooti, n raonaki ma kiibu n aron aikai: 3 Nibwaai 12:3–16, 38–44; 13:1–8, 19–24; ao 14:21–27 (ke tabeua rongorongo ake ko kunei inanon am kamatebwai ibon iroum). A kona kaain te kiraati n rinea te rongorongo are a na warekia, ni kaka temanna ke inanon te kurubu, ao n iangoa te anga ni kabwanina te kibuntaeka iaon te burakibooti n ae boboto iaon kiibu akana a reiakinaki. Kaungaia kaain te kiraati bwa a na iango ao ni korei bwaai ake a na karaoi n iriira Iesu Kristo ma te kakaonimaki riki ibukin bwaai ake a reiakin man kiibu aikai.

  • Ni buokiia kaain te kiraati n oota n ana taeka te Tia Kamaiu n 3 Nibwaai 12:48, ko kona ni kaoa temanna ke e mwaiti riki ni kamatebwaia ana rongorongo Unimwaane Jeffrey R. Holland “Be Ye Therefore Perfect—Eventually” (Ensign ke Riaona, Nobembwa. 2017, 40–42) imwain te kiraati ao n tibwauai atatai ake a buokiia n oota n te kibu aei.

3 Nibwaai 12:21–30

Ara iango a kaira ara mwakuri.

  • Te kabwarabwara ibukin 3 NIbwaai 12:21–30 e kona ni buokiia kaain te kiraati n taraia bwa aron tararuaakin ara iango e kona ni buokiira n tararuai ara mwakuri. NI waakinan te kabwarabwara, ko kona ni karaoa te tiaata iaon te burakibooti ma atuun taian taeka n aron Mwakuri ake Ti Tangiri bwa Ti na Totokoi ao Iango ke Namakin ake a Kairiia Nakoia. Ngkanne ko kona ni kaoiia kaain te kiraati bwa a na kakaea 3 Nibwaai 12:21–22 ao 27–30 ao moanna ni kanoaa te tiaata. Tera mwakuri tabeua ao iango ae a kona kaain te kiraati ni karini ma ake a karinanaki? Ti na kangaa ni “maraki ngkana tiaki karini bwaai aikai i” nanora? (3 Nibwaai 12:29). Ti na kangaa ni kairoroi iango akanne man ara iango ngkana a roko? Imwin warekan ana reirei Beretitenti Ezra Taft Benson inanon “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua,” ko kona ni karaoa te tiaata ae boou ma atuun taeka N aron ana Mwakuri Kristo ae Ti Tangiria ni Karikirakea ao Iango Ake a Kairiira Nakoia ao kanoaia ma kaain te kiraati.

3 Nibwaai 13:1–8, 16–18

Ara mwakuri n ibuobuoki ao ara nebonebo a riai ni karaoaki ni bukina ae eti.

  • Kamatebwaian 3 Nibwaai 13 e anganiia kaain te kiraati aia tai n tuoia bukin tera a karaoi mwakuri aika a raoraoi. Ni waakina te kiraati, kam na kaai ni wareki kiibu 1–2 ao 16 ao tibwaua nanon bwaretaio: “Taan bakanraoiroi; te taetae n Ebera [e kabongana n te Nu Tetemanti] nanona ‘te tia kaotioti,’ ke ‘temanna ae … e beta ni karakaa ana itera’” (Mataio 6:2, footnote a). Tao temanna ke uoman kaain te kiraati e na unga ni bakanriki ke ni karaoa ae ai angkoa a angabwai nakoia aika a kainnano ke a aki mamatam. Bukin tera te bakanriki ke ni karaoa te katooto ae tamaroa ibukin te baka n raoiroi? Ti na kangaa n ataia raoi bwa ara mwakuri n ibuobuoki, ara tataro, ao ara aki mamatam a koaua n akea te nano ni bwaretaio?

  • Imwin ataakin mwakuri aika a raraoi ake a taekinaki n 3 Nibwaai 13:1–8 ao 16–18, a kona kaain te kiraati ni marooroakinna tera mwakuri ake a na kona ni kaira te aomata bwa e na karaoi bwaai aikai ke bwaai tabeua ake e tuangiira te Atua bwa ti na karaoi. Ter ae ti na taekinna nakon temanna are e titirakiniira bukin tera ti karaoi bwaai aika a raraoi? Kaungaia kaain te kiraati bwa a na iangoi aia uangannano ae onoti ibukin karaoan mwakuri aika raraoi n aron aikai. Ti na kangaa ni kaitiaki ara mwakuri?

3 Nibwaai 14:7–11

Ngkana ti ukoukori “bwaai aika a raraoi” mai iroun Tamara are i Karawa, ti na karekea.

  • N oota n ana kakao te Uea ni bubuti, n ukeuke, ao ni karebwebwe, e ibuobuoki ni kakaei nanon taeka aikai. Tera nanon taeka n tatabeua ae a kaotia tera ae kaoira iai te Uea bwa ti na karaoia? Ti kangaa ni bubuti, ni ukeuke, ao ni karebwerebwe? A kangaa berita ake n 3 Nibwaai 14:7–8 n tia ni kakoroaki bukiia inanon maiura? A kona kaain te kiraati ni manga rinanoa ana reirei Beretitenti Russell M. Nelson inanon “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua,” ni kakaei titiraki ake e titiraki iai ao te kakao are e anga. Anganiia kaain te kiraati aia tai n iango ao ni koroi aia kaeka nakon ana titiraki ao aia iango ni mwakuriia ana kakao.

  • Tabeman kaain te kiraati a bae n aki koaua raoi bwa tera ae e nanonna te Tia Kamaiu ngke e kangai, “Bwa ane e bubuti, ao e na anganaki” (3 Nibwaai 14:8). Bukin tera ngkai tabeua tataro a aki kaekaaki, ao bukin tera ngkai n tabetai ti karekei kaeka ake ti aki tangiri? N rinanoi tabeua koroboki aika tabu akana imwina ma kaain te kiraati e kona ni ibuobuoki ni kaekai titiraki aikai: Itaia 55:8–9; Ereman 10:4–5; 3 Nibwaai 18:20; ao Reirei ao Berita aika Tabu 9:7–9; 88:64. Imwina ao kaoiia kaain te kiraati bwa a na tibwaua te bwai are a kunea. A kangaa atatai aikai n roota arora n tataro?

te aikaon ibukin te kamatebwai

Kaungaa te Kamatebwai n te Mweenga

Ni kaungaia kaain te kiraati bwa a na wareka 3 Nibwaai 17–19 ni mweengaia, ko kona ni kaoiia bwa a na iangoia a na tera aroia ngke arona bwa a ongo ngke e tataro te Tia Kamaiu ibukiia ma aia utu. Inanon mwakoro aikai a na wareka rongorongoia aomata are a tia n rinanon te taneiai ae tabu aei.

te aikaon ibukin bwaai ni ibuobuoki

Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua

Ti kona n tararuai ara iango.

E taku Beretitenti Ezra Taft Benson:

“Te iango kanga ai aron te tabo ni kamataku are e kona ni karaoa iai te kamataku tii temanna n te tai teuana ma teuana. Man iterana are teuana bon te Uea, are e tangiriko, are e kataia ni kamenaa am iango ni nnena are e na kakabwaiako iai. N te itera are teuana bon teuare e buakaka, are e ribaiko, are e kataia ni kamenaa am iango ni nnena are e na kamaraiako iai.

“Bon ngkoe mataniwiin am iango—bon ngkoe are ko baireia bwa tera iango are a na katabetabea nanom. … Bon ngkoe ae ko na iangoiko—are ko teimatoa ni kariaia ni mwakuriia am iango. …

“Ngkana ara iango a karikiira bwa antai ngaira, ao ti na riki n ai aron Kristo, ti na iango n aron ana iango Kristo” (“Think on Christ,” Ensign, Eberi. 1984, 10–11).

E kan taetae nakoim.

E taku Beretitenti Russell M. Nelson:

Tera ae e na kaukaki nakoim? Tera te wanawana ae akea iroum? Tera te kainnano ae ko tangiria n ataia ao n ota iai n ae waekoa? Ira ana katooto te Burabeti Iotebwa. Kakaea te tabo ae rau ae ko kona n nako iai n tainako. Kananorinanoko imatan te Atua. Tataro i nanom nakon Tamam are i Karawa. Nakoina ibukin te kaeka ao ibukin mweengaraoim.

Tataro n aran Iesu Kristo ibukin tabeaiangam, maakum, mamaaram—eng, te bwai ae tangiria nanom. Ao imwiina kakauongo! Korei iango ake a roko n am iango. Korei am namakin ao rinanoi ma te mwakuri aika ko kaungaaki bwa ko na anai. …

E koaua bwa e tangiria te Atua ni kan taetae nakoim? Eng! … I kaumakiko bwa ko na reitanako am konabwai ae ngkai n tamnei ibukin karekean oin am kaotioti i bon iroum. …

“O, e mwaiti riki are e tangiria te Tama are i Karawa bwa ko na ataia” (“Te Kaotioti ibukin te Ekaretia, te Kaotioti ibukin Maiura,” Ensign ke Riaona, Meei 2018, 95).

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Buokiia taan kamatebwai bwa a na boutokaiia imarenaia. “Aomata nako inanon am kiraati bon bwaai ni kakoaua aika bongana, n aia atatai, ao iai aia taneiai ni maiuakinan te euangkerio. Kaoiia bwa a na tibwatibwa ao ni boutokaiia imarenaia” (Reirei n ana Kawai te Tia Kamaiu, 5).