Mai, pe’e mai
27nō mē–2 nō tiunu. Iosepha Semita—Mataio 1 ; Mataio 25 ; Mareko 12–13 ; Luka 21 : ‘E tae mai te Tamaiti a te Ta’ata nei’


« 27nō mē–2 nō tiunu. Iosepha Semita—Mataio 1 ; Mataio 25 ; Mareko 12–13 ; Luka 21 : ‘E tae mai te Tamaiti a te Ta’ata nei’ » ’Mai, pe’e mai—Nō te Ha’api’ira’a Sābati : Faufa’a ’Āpī 2019 (2019)

27nō mē–2 nō tiunu. Iosepha Semita—Mataio 1 ; Mataio 25 ; Mareko 12–13 ; Luka 21 », Mai, pe’e mai—Nō te Ha’api’ira’a Sābati : 2019

Hōho’a
Te tae-piti-ra’a mai

Te tae-piti-ra’a mai, nā Harry Anderson.

27nō mē–2 nō tiunu.

Iosepha Semita—Mataio 1 ; Mataio 25 ; Mareko 12–13 ; Luka 21

« ’E tae mai te Tamaiti a te Ta’ata nei »

’A ha’amana’o i te ha’amata i tā’outou fa’aineinera’a ia ha’api’i na roto i te tai’ora’a na roto i te pure ia Iosepha Semita—Mataio 1; Mataio 25; Mareko 12–13; and Luka 21. ’A ’imi i te fa’aurura’a nā roto ia ’outou iho, ’e ’a tai’o fa’ahou i teie arata’ira’a nō te tahi atu ā mau mana’o tauturu.

’A pāpa’i i tō ’outou mana’o

Hōho’a
tāpa’o nō te fa’a’itera’a

’A ani ’ia fa’a’ite mai

’A pāpa’i i ni’a i te tābura ’ere’ere i te hō’ē tābura nō te mau parabole a te Fa’aora e ’itehia i roto i te tai’ora’a nō teie hepetoma, mai te tumu suke, te mau tāvini maita’i ’e te mau tāvini ’ino, nā ’ahuru paretenia, te mau tāleni, ’e te māmoe ’e te mau pua’aniho. ’A ani i te mau pīahi ’ia fa’a’ite mai i te mau parau mau tā rātou i ’apo mai nā roto mai i teie mau parabole o te nehenehe e fa’aineine ia rātou nō te tae-piti-ra’a mai o te Fatu. E aha ïa tā rātou e rave nei nō te fa’a’ohipa i teie mau parau mau i roto i tō rātou orara’a ?

Hōho’a
tāpa’o nō te ha’api’ira’a

Ha’api’i i te ha’api’ira’a tumu

Iosepha Semita—Mataio 1:21–37

E nehenehe te mau tohura’a nō ni’a i te tae-piti-ra’a mai o te Fa’aora e tauturu ia tātou ’ia fa’aruru i te ananahi ma te fa’aro’o.

  • E mea fifi paha nō te tahi mau pīahi ’ia ta’a maita’i i te mau tāpa’o o te tae-piti-ra’a mai o te Fa’aora. E nehenehe te reira e tauturu ia rātou ’ia ha’a tāpupu ’e ’ia ’imi i te mau tāpa’o tā rātou e ’ite mai i roto Iosepha Semita—Mataio 1:21–37. E nehenehe te reira e tauturu ia rātou ’ia ta’a maita’i i te faufa’a rahi o teie mau tāpa’o mai te mea e fa’aau atu rātou i te reira i te mau tāpa’o porōmu. Nō te aha e mea faufa’a rahi te mau tāpa’o porōmu ? E aha tā te reira e parau mai nei nō ni’a i te mau tāpa’o nō te tae-piti-ra’a mai ? E nehenehe ato’a tā ’outou e hōro’a atu i te mau pupu tāta’itahi te mau ’api parau ’ia au i te hōho’a o te mau tāpa’o porōmu ’e ’ia ani ia rātou ’ia pāpa’i i ni’a i te ’api parau tāta’itahi te hō’ē tāpa’o o te tupu nā mua a’e te tae-piti-ra’a mai. ’Ia fa’a’ite mai rātou i te mea tā rātou i ’ite mai, ’e ’a ani i te mau pīahi ’ia ’āparau mai i te mau ha’apāpūra’a o teie mau tāpa’o i te ao nei i teie mahana.

  • I roto i te arata’ira’a nō teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—Nō te mau ta’ata iho ’e te mau ’utuāfare, e anihia i te mau pīahi ’ia ’imi mai te a’o i roto i teie mau ’īrava, e nāhea ai e ti’a ia tātou ’ia « ’ore e horuhoru te ’ā’au » ’ia tupu mai te mau ’ohipa nā mua a’e te tae-piti-ra’a mai (’a hi’o i te fa’ahitira’a parau a te peresideni Thomas S. Monson i « Te tahi atu mau rāve’a tauturu »). ’A fa’a’ite i te hō’ē hōho’a e fa’a’ite ra i te tae-piti-ra’a mai (’a hi’o Te tae-piti-ra’a mai, Gospel Art Book, no. 66), ’e ’a ani i te mau pīahi ’ia fa’a’ite mai i te mau ’īrava tā rātou i tāpa’o i roto i tā rātou iho tuatāpapara’a. Nō te aha e hō’ē ha’amaita’ira’a ’ia ’ite i te mau mea e tupu mai o te arata’i atu i te tae-piti-ra’a mai o te Fa’aora?

Iosepha Semita—Mataio 1:26–27, 38–55 ; Mataio 25:1–13

E ti’a ia tātou ’ia vai ineine noa nō te tae-piti-ra’a mai o te Fa’aora.

  • Noa atu ē ’ua ani mai te Fa’aora ia tātou ’ia vai ineine noa nō tōna tae-piti-ra’a mai, e mea ’ohie ’ia ’ohipa i roto i te orara’a i te mau mahana ato’a ’e ’ia ’ore e tau’a rahi roa i te reira. E nehenehe te mau parabole i roto Iosepha Semita—Mataio1:26–27, 38–55 ’e Mataio 25:1–13 e tauturu i te mau pīahi ’ia ’ite i te faufa’a rahi ’ia vai ineine noa nō te tae-piti-ra’a mai. ’A ani i te mau pīahi ’ia ’imi i teie mau parabole ’e te mau fa’aaura’a ’e ’ia fa’a’ite mai i te mea tā rātou i ha’api’i nō ni’a i te vai ineinera’a nō te tae-piti-ra’a mai. Penei a’e e nehenehe te hō’ē e ’aore rā e piti pīahi e haere ineine mai ’e te hō’ē fa’a’ite’itera’a hāmanihia nō te hō’ē o teie mau parabole.

  • E nehenehe te parabole nō nā ’ahuru paretenia e tauturu i te mau pīahi ’ia feruri i tō rātou fa’aineinera’a pae vārua nō te fārerei atu i te Fa’aora. ’Ua hōro’a mai o Elder David A. Bednar ’i te hō’ē tātarara’a o te parabole o te nehenehe e tauturu (’a hi’o « Te tahi atu mau rāve’a tauturu »). E nehenehe te mau pīahi e ’āparau i te mea tā rātou e nehenehe e rave i roto i tō tātou orara’a i te mau mahana ato’a nō te fa’afāriu-mau-roa-ra’a i te ’evānelia. Nō te aha e ti’a ia tātou tāta’itahi ’ia ’ite i te fa’afāriura’a nō tātou iho ? ’E aha atu ā tā te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 45:56–57 e hōro’a mai i tō tātou ta’a-maita’i-ra’a nō ni’a i teie parabole ?

  • E hina’aro paha ’outou e hīmene ’āmui i te mau hīmene nō ni’a i te tae-piti-ra’a mai ’e ’ia ’āparau i te mau parau pōro’i tā rātou i ha’api’i (’a hi’o « Te tahi atu mau rāve’a tauturu »).

Mataio 25:14–46

I te fa’avāra’a hope’a, e fa’a’ite tātou i te Fatu i te hō’ē ’ā’amu nō tō tātou orara’a.

  • E nehenehe te parabole nō te mau tāleni ’e te parabole nō te mau māmoe ’e te mau pua’aniho e fa’auru ia tātou ’ia feruri i te ’ā’amu nō tō tātou orara’a tā tātou e fa’a’ite atu i te Fatu i te ha’avāra’a hope’a. E nehenehe tā ’outou e tai’o ’āmui i te mau parabole ’e ’ia ani i te pīahi tāta’itahi ’ia fa’a’ite mai i te hō’ē uira’a tā te Fa’aora e nehenehe e ui mai ’a fa’a’ite ai tātou i te ’ā’amu o tō tātou orara’a. ’A hōro’a i te taime i te mau pīahi ’ia fa’anaho i te mau rāve’a ’a rave ai rātou ’ia au i te mau fa’a’itera’a tā rātou i fāri’i i roto i te tau’ara’a parau.

    Hōho’a
    te māmoe ’e te mau pua’aniho

    ’Ua fa’a’ohipa te Mesia i te māmoe ’e te mau pua’aniho nō te ha’api’i i te ha’avāra’a hope’a (’a hi’o Mataio 25:31–33).

  • E hina’aro paha ’outou e hi’o fa’ahou ’e te mau pīahi i te aura’a nō te ha’avāra’a hope’a e ’itehia i roto i te arata’i nō te mau pāpa’ira’a mo’a, « Ha’avāra’a Hope’a », scriptures.lds.org. ’E nehenehe ’outou e ani i muri iho i te mau pīahi ’ia hi’o fa’ahou i te tahi mau pāpa’ira’a mo’a nō ni’a e aha te ha’avāra’a hope’a, mai te Alama 5:17–25. E aha tā teie mau pāpa’ira’a mo’a e fa’auru mai nei ia tātou ’ia rave nō te fa’aineine nō taua mahana ra ?

  • Nō te tauturu i te mau pīahi ’ia ’ite i te aura’a nōna iho i roto i te parabole nō te mau tāleni (’a hi’o Mataio 25:14–30), ’a fa’a’ite i te tahi mau mana’o ’e ’aore rā ’a fa’a’ohipa i te hō’ē ’ohipara’a nō roto mai i « Te parabole nō te mau tāleni », nā Elder Ronald A. Rasband (Ensign, ’Ātete 2003, 32–35).

  • Nō te fa’auru i te hō’ē tāu’aparaura’a nō ni’a Mataio 25:34–40, e nehenehe ’outou e ani i te mau pīahi ’ia fa’a’ite mai te mau hi’ora’a o te mau ta’ata tei fa’a’ite i te aroha mai tei fa’ata’ahia i roto i teie mau ’īrava. ’A hōro’a ia rātou te taime nō te feruri o vai ra te hina’aro i tā rātou tāvinira’a. E aha te tahi mau rāve’a ’ōhie o tā tātou e nehenehe e hōro’a i te mā’a i tei po’ia, e fa’a’ahu i tei vai taha’a, ;e ’ia utuutu i tei ma’ihia ?

Hōho’a
tāpa’o nō te ha’api’ira’a.

Fa’aitoito i te ha’api’ira’a i te fare

Nō te fa’aitoito i te mau pīahi ’ia tai’o Ioane 13–17 i te hepetoma i mua, ’a ani ia rātou ’ia feruri e aha tā rātou e parau i te hō’ē tamaiti ’e ’aore rā i te hō’ē tamāhine hou ’a reva atu ai ’oia nō te hō’ē misiōni. I roto Ioane13–17, e tai’o tātou i te mau arata’ira’a hope’a tā te Fa’aora i hōro’a i tāna mau pipi hou tōna fa’asātaurora’ahia.

Hōho’a
tāpa’o nō te mau rāve’a tauturu

Te tahi atu mau rāve’a tauturu

Iosepha Semita—Mataio 1 ; Mataio 25 ; Mareko 12–13 ; Luka 21

Mau hīmene nō ni’a i te tae-piti-ra’a mai.

Te hinu nō te fa’afāriura’a.

’Ua hōro’a mai o Elder David A. Bednar i teie tātarara’a o te parabole nō nā ’ahuru pāretenia :

« ’A feruri i te hinu ’ei hinu nō te fa’afāriura’a [’a hi’o Mataio 25:4–9]. …

« ’Ua riro ānei nā pāretenia pa’ari e pae ’ei ta’ata pipiri ’e te hina’aro ’ore e hōro’a, ’e ’aore rā, tē fa’a’ite ti‘a nei rātou ē, e ’ore te hinu nō te fa’affriura’a e ti‘a ’ia tipe’ehia ? E ti‘a ānei i te pūai pae vārua o te hotu nō te ha’apa’o-tāmau-ra’a i te mau fa’auera’a ’ia hōro’ahia i te tahi ta’ata ’ē atu ? E nehenehe ānei te ’ite tei roa’a mai nā roto i te tai’o-tāmau-ra’a ’e te feruri-hōhonu-ra’a i te mau pāpa’ira’a moa ’ia hōro’ahia atu i te hō’ē ta’ata e hina’aro ra i te reira ? E nehenehe ānei te hau tā te ’evanelia e hōpoi mai i roto i te hō’ē feiā mo’a i te mau mahana hope’a nei ha’apa’o ’ia hōro’ahia i te hō’ē ta’ata e fārerei nei i te ’ati ’e ’aore rā, i te tāmatara’a rahi ? Te pāhonora’a pāpū i teie mau uira’a tata‘itahi, e’ita ïa.

Mai tā te mau pāretenia pa’ari i ha’apāpū mai, e tītauhia ia tātou tāta‘itahi ‘’ia ho’o i tā tātou iho’. ’Aita teie mau vahine fa’auruhia e fa’a’ite nei i te parau nō te putura’a pae faufa’a ; tē ha’apāpū mai nei rā rātou i tā tātou iho hōpoi’a ’ia tāpe’a ’ama noa i tā tātou lamepa o te ’itera’a pāpū, ’e ’ia vai noa tā tātou hinu nō te fa’afāriura’a. E roa’a teie hinu tao’a rahi hō’ē tōpata i te taime hō’ē—‘fa’aue… [’e] ’ua nā ni’a iho i te fa’aue, ’ua a’o ’e ’ua nā ni’a iho i te a’o’ (2 Nephi 28:30), ma te fa’a’oroma’i ’e te tāmau māite » (« Fa’afāriuhia i te Fatu », Ensign e ’aore rā Liahona, Novema 2012, 109).

’Eiaha e mata’u.

’Ua parau te peresideni Thomas S. Monson:

« Noa atu e haʼaputuputu mai te mau ata nō te vero, noa atu e topā mai te ua i niʼa ia tātou, e tāmāhanahana ʼe e turu ïa tō tātou ʼitera’a nō te ’evanelia ’e tō tātou here i tō tātou Metua i te Ao ra ’e i tō tātou Faʼaora ia tātou ʼe e hōpoi mai i te ʼoaʼoa i tō tātou ʼāʼau ’a ora parau-ti’a ai ʼe ’a haʼapa’o ai tātou i te mau faʼaueraʼa …

« E tō’u mau taea’e ʼe tuahine here, ʼeiaha e mata’u. ʼA ʼoaʼoa. E mea ’ana’ana tō ananahi mai tō ’outou fa’aro’o » (« ’A ’oa’oa », Ensign ’e ’aore rā Liahona, Me 2009, 92).

Ha’amaita’ira;a i tā tātou ha’api’ira’a

’A ha’apāpū e tē ha’api’i ra ’outou i te ha’api’ira’a tumu mau. ’A ui tāmau noa ’ia ’outou iho, « nāhea te mea tā’u e ha’api’i nei i te tauturu i tā’u mau pīahi ’ia patu i te fa’aro’o i te Mesia, ’ia tātarahapa, ’ia rave ’e ’ia ha’apa’o i te mau fafaura’a a te Atua, ’e ’ia fāri’i i te Vārua Maita’i ? » (Ha’api’ira’a mai tā te Fa’aora, 20).

Nene’i