Feagaiga Tuai 2022
10–16 Oketopa. Ieremia 1–3; 7; 16–18; 20: “Na A’u Iloa Oe Ae Le’i Faia Oe e A’u i le Manava”


“10–16 Oketopa. Ieremia 1–3; 7; 16–18; 20: “Na A’u Iloa Oe Ae Le’i Faia Oe e A’u i le Manava” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“10–16 Oketopa. Ieremia 1–3; 7; 16–18; 20: “Na A’u Iloa Oe Ae Le’i Faia Oe e A’u i le Manava”,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2022

Ata
perofeta o loo talanoa atu i tagata

Ieremia, saunia e Walter Rane

10–16 Oketopa

Ieremiah 1–3; 7; 16–18; 20

“Na A’u Iloa Oe Ae Le’i Faia Oe e A’u i le Manava”

A o e suesue, mafaufau i tagata o lau vasega, ma saili le taitaiga a le Agaga ia iloa sāvali e ono sili ona tāua ia i latou.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunaia

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O le tasi ala e mafai ai ona e uunaia le fefaasoaai o le valaaulia lea o tagata o le vasega e tusi i se fasi pepa se upumoni o le talalelei na latou aoaoina a o latou suesue ia Ieremia i lenei vaiaso. Ona mafai lea ona e aoina fasi pepa ma filifili ni nai pepa e talanoaina o se vasega. E fesoasoani faapefea tusitusiga a Ieremia tatou te malamalama ai i nei upumoni?

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Ieremia 1:4–19

Ua valaauina perofeta e saunoa atu i afioga a le Alii.

  • E mafai ona e amata se talanoaga i le valaauga o Ieremia o se perofeta i le faaali atu o se ata o le perofeta soifua ma fesili i tagata o le vasega e faasoa mai pe faapefea ona latou iloa na valaauina o ia e le Atua. E mafai foi ona e fai atu ia i latou e faasoa mai le ala na latou fesoasoani ai i isi ia iloa lenei upumoni tāua. E faapefea e lenei malamalama ona faamanuiaina o tatou olaga? Ona mafai lea e tagata o le vasega ona lisi i le laupapa ni mea ua latou aoaoina e uiga i perofeta mai le Ieremia 1:4–19. O a mea ua “liaiina” pe “aveesea” e perofeta i o tatou aso? O a mea ua latou “faatūina” ma “totōina”? (fuaiupu10).

  • Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai mea na aoaoina e Ieremia e uiga ia te ia lava i le Ieremia 1:5. E ono mafai faapefea e lenei malamalama ona aafia ai lana galuega? E mafai e tagata o le vasega ona faitau le fuaitau i le “Punaoa Faaopoopo” ma mau nei e lagolago ai lenei upumoni: Alema 13:1–4; Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:53–56; Aperaamo 3:22–23. E faapefea e nei upumoni e uiga i le muai olaga ona aafia ai le ala tatou te ola ai i lo tatou olaga faaletino?

Ata
tagata o loo tu i le vaieli anamua

Na faaaoga e tagata anamua Isaraelu vaieli e teu ai vai tāua.

Ieremia 2; 7

“Ua latou tuua a’u le puna o le vai ola.”

  • Ina ia uunaia se talanoaga e uiga i le Ieremia 2:13, e mafai ona e tusia i le laupapa se vaieli (se vaieli lapoa i le eleele) ma se vaipuna (e pei o se vaipuna masani). Ona faitau lea e tagata o le vasega le Ieremia 2:13 ma talanoa pe aisea e sili ai le maua o le vai mai se vaipuna nai lo le eliina o se vaieli. O le a se tulaga e faatusa i ai faaleagaga ni vaieli mavaevae? E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faitau mai le Ieremia2 ma le7 ma faasoa mai nisi o auala na tuua ai e Isaraelu “le puna o le vai ola” (tagai, mo se faataitaiga, Ieremia 2:26–28; 7:2–11). Aisea ua avea ai le “vai ola” o se faatusa lelei mo mea e tuuina mai e le Faaola ia i tatou?

Ieremiah 3:14–18; 16:14–15

O le a faapotopoto e le Alii Ona tagata.

  • Ona sa faatusatusa e Ieremia le faapotopotoina o Isaraelu o aso e gata ai i le laveaiina o Isaraelu mai Aikupito e ala mai ia Mose, e mafai ona e faaali atu se ata o le Malaga Tele [Esoto] (tagai o le otootoga mo Aperila 4–10 i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga). Valaaulia tagata o le vasega e talanoaina le tāua o le Esoto ia Isaraelu mo le tele o tupulaga. Ona mafai lea ona faitau e tagata o le vasega le Ieremia 16:14–15 ma talanoa pe faapefea ona sili atu le tāua o le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai i tagata o le Atua (tagai foi Ieremia 3:14–18). O tagata o le vasega na iloiloina le “Faamoemoe o Isaraelu” o se vaega o la latou suesuega e mafai ona faasoa mai mea na latou aoaoina i le taua o le faapotopotoina o Isaraelu (tagai RussellM. Nelson ma WendyW. Nelson, “Hope of Israel” [worldwide youth devotional, June3, 2018], supplement to the New Era and Ensign, Aug. 2018, 2–17, ChurchofJesusChrist.org). Pe tou tou te iloiloina foi ni vaega o lena sāvali o se vasega. O faapefea ona faapotopotoina Isaraelu i la tatou eria?

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

E silafia oe e le Tama Faalelagi.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

“O lou agaga o se tagata e faavavau. Na fetalai le Alii i Lana perofeta o Aperaamo: “Sa filifilia oe ae e te le’i fanau mai.” [Aperaamo 3:23]. Na taua e le Alii se mea faapea e uiga ia Ieremia [tagai Ieremia 1:5] ma le tele o isi [tagai Alema 13:2–3]. Na Ia taua foi e uiga ia te oe [tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:55–56].

“Ua loa ona silafia oe e lou Tama Faalelagi. O oe, o Lona atalii po o le afafine, sa Ia filifilia e sau i le lalolagi i le taimi tonu lava lenei, ia avea ma se taitai o Lana galuega maoae i le lalolagi. Sa filifilia oe e le ona o tulaga o lou tino ae ona o ou uiga faaleagaga e pei o le toa, lototele, loto faamaoni, o se galala mo le upumoni, o se naunau mo le poto, ma se manao e auauna atu i isi.

“Sa e atiina a’e nisi o nei uiga i le muai olaga. O isi e mafai ona e atiina a’e iinei i le lalolagi pe a e saili ma le filiga i ai.” (“Filifiliga mo le Faavavau,” Liahona, Nov. 2013,107).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Ola i le talalelei ma lou loto atoa. O le a avea oe ma se faiaoga e pei o Keriso a o e taliaina le talalelei ma ola ai i aso uma o lou olaga. O le aoao atu faapei o Keriso e le manaomia ai lou atoatoa—na o le taumafai lava ma faaauau le taumafai. Pe a e faia le mea sili ma le filiga ma saili le faamagaloga pe a e sasi, e mafai ona e avea ma soo o Keriso e finagalo o Ia ia e avea ai. (Tagai Aoao Atu i le Ala o le Faaola, 13–14.)

Lolomi