Feagaiga Tuai 2022
24–30 Oketopa. Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47: “Ou Te Avatu Foi ia te Outou le Loto Fou”


“24–30 Oketopa. Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47: “Ou Te Avatu Foi ia te Outou le Loto Fou” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“24–30 Oketopa. Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: 2022

Ata
Iesu o loo taitaiina mamoe

Sau, Mulimuli Mai ia te A’u, saunia e Scott Sumner

24–30 Oketopa

Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47

“Ou Te Avatu Foi ia te Outou le Loto Fou”

Sa faasaoina upu a Esekielu e le Alii mo se faamoemoega poto ma e mafai ona faamanuiaina ai tagata o lau vasega. Mafaufau loloto i nei upu a o e suesue i tusitusiga a Esekielu i lenei vaiaso.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunaia

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Na manatu tagata na faalogo ia Esekielu o ana upu na “mālie” ma “leo mālie,” “ae latou te le [‘ana’ana] i ai” (tagai Esekielu 33:30–33). E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai se fuaitau na latou maua i tusitusiga a Esekielu na uunaia i latou e fai se mea.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Esekielu34

Ua valaaulia i tatou e le Alii e fafaga Ana mamoe.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia maua se uiga patino i le Esekielu34, e mafai ona e tusia i le laupapa ni tulaga atonu latou te feagai, e pei o le saunia e auauna i se misiona, tausia o ni fanau, po o mauaina o se tofiga auauna atu. E mafai e tagata o le vasega ona filifili se tasi e mafaufau i ai a o latou faitau le leoa le Esekielu 34:1–10. Valaaulia i latou e faasoa mai po o a fautuaga e faalagolago i nei fuaiupu e mafai ona latou tuuina atu i se tasi i le tulaga na latou filifilia. O le a le uiga o le fafaga o i tatou lava nai lo le lafu a le Alii? E mafai faapefea ona avea i tatou o ni leoleo mamoe e pei o le Faaola? (tagai fuaiupu 11–16).

Atonu e te lagona le uunaiaina e fai ni fesili e fesoasoani ai i tagata o le vasega e mafaufau loloto i le faatusa i le Esekielu 34:11–31. Mo se faataitaiga, o a mea e ono suitulaga i le “tā’aga lelei” ma le “lotoā lelei” i le fuaiupu14? O le a le eseesega i le va o se mamoe ua “se” ma le ua “tulia”? (fuaiupu16). E faapefea ona laveai e le Faaola ia ituaiga uma e lua o mamoe? E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai isi faatusa latou te maua i nei fuaiupu ma talanoaina mea ua aoaoina e nei faatusa ia i latou e uiga ia Iesu Keriso.

Esekielu37

O loo ua faapotopotoina e le Alii Lona nuu ma tuuina atu ia i latou se olaga fou.

  • O le faitauina o le Esekielu37 ma mafaufau e uiga i le folafolaga a le Alii e faapotopoto Isaraelu e mafai ona tuuina ia i tatou ni manatu i le uiga o le faapotopotoina ma le ala tatou te auai ai. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia maua nei manatu, e mafai ona e tusia i le laupapa fesili faapenei O le a le mea o loo taumafai le Alii e faataunuu e ala i le faapotopotoina o Isaraelu? O faapefea ona Ia faataunuuina? Ona mafai lea ona e fai i le afa o le vasega e faitau le Esekielu 37:1–14 ma le isi afa e faitau le Esekielu 37:15–28 a o latou suesue mo ni manatu e mafai e nei fuaitau e lua ona tali ai fesili i le laupapa. Atonu e fesoasoani le faamatala atu o laau a Iosefa ma Iuta i fuaiupu 16–19 e suitulaga i le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia . A o faasoa e tagata o le vasega a latou tali, uunaia i latou e talanoa i a latou matafaioi i le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai.

Ata
toafa ma le Sami Mate

Na vaai Esekielu i se faaaliga i se vaitafe ua tafe mai le malumalu ma faamalōlō ai le Sami Mate.

Esekielu 47:1–12

O le malumalu e aumaia le faamalologa faaleagaga.

  • E mafai e ata ona fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le faaaliga i le Esekielu 47:1–12. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faaali atu se ata o se malumalu, se vaitafe, se toafa, ma le Sami Mate (tagai i ata i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga ma ata o le Tusi Paia, nu.3, “Vaomatua o Iutaia”). E mafai ona fesoasoani le faamalamalama atu faapea o le Sami Mate e matua’i oona lava e le mafai e ni i’a ma laau ona ola ai. E mafai e tagata o le vasega ona faitau fuaiupu 1–12 ma faasoa mai ni mea na uuna’ia ai i latou i vai ua faamatala mai i le faaaliga (tagai foi Faaaliga 22:1 ma le fuaitau i le “Punaoa Faaopoopo”). E mafai foi ona latou tusia ni ata o le faaaliga a Esekielu. O a ni mea e ono faatusa i ai vai? O a ni mea e mafai ona suitulaga i laau i le fuaiupu12 ? Atonu e mafai ona faasoa mai e tagata o le vasega le ala na aumaia ai e le malumalu ma ona faamanuiaga ia i latou le ola ma le faamalologa faaleagaga.

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

E mafai e faamanuiaga o le malumalu ona faamaloloina i tatou.

E faatatau i le vai e tafe mai le malumalu i le faaaliga a Esekielu (tagai Esekielu 47:1–12), na matauina ai e Elder Dale G. Renlund:

“E lua uiga o le vai e tāua. Muamua, e ui o le tamai vaitafe e leai nisi vaitafe tetele e tafe agai i ai, ae e faatuputeleina i se vaitafe malosi, ma avea ai ma vaitafe lautele ma loloto a o mamao atu le mea e tafe i ai. E tupu foi se mea faapena i faamanuiaga e tafe atu mai le malumalu a o faamauina tagata taitoatasi o ni aiga. E tupu le tuputupu a’e ‘ānoa i augatupulaga i le agai i tua ma luma pe a sosoo faatasi e sauniga faamau ia aiga.

“Lua, e toefaafouina e le vaitafe mea uma e oo atu i ai. E faapena foi ona i ai i faamanuiaga o le malumalu se malosiaga ofoofogia e faamalolo ai. O faamanuiaga o le malumalu e mafai ona faamalolo ai loto ma olaga ma aiga” (“Talafaasolopito o Aiga ma Galuega o le Malumalu: Faamauga ma le Faamalologa,” Liahona, Me 2018, 47–48; tagai foi i le vitio “And the River Will Grow,” ChurchofJesusChrist.org).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Fesoasoani i isi ia iloa le Agaga. O nisi taimi e faaosofia ai faiaoga e mafaufau e faapea o lo latou poto po o metotia po o uiga e musuia ai i latou o loo latou aoaoina. … “O lou faamoemoega o se faiaoga e le o le tuuina atu o se lesona manaia ae ia fesoasoani i isi e maua aafiaga o le Agaga Paia” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 10).

Lolomi