Seminelí
Lēsoni 29: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:21–47: “Te u Fakahoko ʻi Homo Nimá ha Ngāue Fakaofo”


“Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:21–47: ‘Te u Fakahoko ʻi Homo Nimá ha Ngāue Fakaofo,’” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2025)

“Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:21–47,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Lēsoni 29: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:21–47

“Te u Fakahoko ʻi Homo Nimá ha Ngāue Fakaofo”

ko hono fakanofo ha taha ʻo e fuofua kau ʻAposetolo ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení

ʻI Sune ʻo e 1829, naʻe tuku ʻe he Fakamoʻuí kia ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ʻa e fatongia ke fekumi ki ha kau tangata te nau toʻo Hono huafá kiate kinautolu ʻi he “loto fakamātoato moʻoni” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:27). Naʻe ui kimui ʻa e kau tangata ko ʻení ko e fuofua kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻoku tokoniʻi mo tāpuekina ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi hono uiuiʻi ʻEne kau ʻAposetoló.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke teuteuʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki he tokoni ʻoku foaki ange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻo fakafou ʻi he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻi onopōní.

Hiki ʻa e ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻui ko ʻení ʻi he palakipoé: kau toketā, kau ʻenisinia, kau tufunga, kau ngāue ukamea, kau faiako. Te ke lava foki ʻo kole ki he kau akó ke talaatu ha ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻui kehe ʻoku fakafeʻungaʻi makehe ai ha kakai ke tokoniʻi kitautolu.

Fakakaukau ki ha tūkunga naʻá ke houngaʻia ai ʻi ha taha ʻo e kakai ko ʻení.

  • Ko e hā ha tokoni ʻoku fakafeʻungaʻi makehe ai ʻa e kakaí ni ke foaki mai kiate kitautolú?

  • ʻOku founga fēfē nai ʻenau feʻungá?

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha tā lolotonga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe nounou ha faʻahinga fakamatala pē ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e kau tangata ko ʻení, kau ai honau ngaahi hingoá, fakaikiiki ʻo e fāmilí, pe puipuituʻa fakapalofesinalé. Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku ui ʻa e Kau ʻAposetoló ʻe Sīsū Kalaisi ke fakamoʻoni kiate Ia ʻi he funga ʻo e māmaní (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAposetolo,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne ui ha kau ʻAposetolo ke tokoniʻi kitautolu ʻi ha ngaahi founga makehe.

  • Ko e hā ha tokoni ʻoku feʻunga makehe ai ʻa e kau ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí ke fakahoko maʻatautolú?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi fiemaʻu ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke fili ʻaki ʻEne Kau ʻAposetoló?

Fakamatalaʻi ange ʻe ako lahi ange ʻa e kau akó ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻoku ui ʻe he Fakamoʻuí ke tataki kitautolú. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga kuo liliu ai ʻenau moʻuí ʻi he ʻi ai ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. Poupouʻi kinautolu ke kumi ʻa e ngaahi akonaki ʻe lava ʻo tokoni ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai ʻenau moʻuí ʻo fakafou ʻi he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Ko hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita Uitemā mo ʻŌliva Kautele ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18, ke na fekumi ki ha kau tangata ʻe ui ʻi ha ʻaho ke ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:37–38).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:21–25, ʻo fekumi ki he akonaki ʻa e ʻEikí kia Tēvita mo ʻŌlivá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe finangalo ai ʻa e ʻEikí ke mahino kia Tēvita mo ʻŌliva ʻa e meʻa naʻá ke lau ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻenau fakakaukau ki he ʻuhinga ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí. Mahalo ʻe tokoni ke fakamahinoʻi ange ʻoku fakafou ʻi he papitaisó mo e sākalamēnití ʻa ʻetau fakahaaʻi ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí. ʻE lava foki ke ʻaonga mo e fakamatala ko ʻení:

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Paula B. Pipa ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e ʻuhinga ʻo hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí:

ʻEletā Paul B. Pieper

ʻI heʻetau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻoku tau tukupā ke toʻo ʻEne ngaahi akonakí, Hono ʻulungāngá,ʻEne ʻofa taupotú, ʻo fakatō loloto ia kiate kitautolu ke nau hoko ko ha konga ʻo kitautolu. (Paul B. Pieper, “Kuo Pau ke Toʻo Kiate Kinautolu Kotoa ʻa e Huafa kuo ʻOmi ʻe he Tamaí,” Liahona, Nōvema 2018, 44)

Ngaahi fiemaʻu mo e ngaahi fatongia ʻo e Kau ʻAposetoló

Naʻe fakahinohinoʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita mo ʻŌliva fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ki he niʻihi ʻe ui ko e kau ʻAposetoló.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:26–27, ʻo kumi ʻa e fiemaʻu ʻi he ongo veesi ko ʻení. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea kau ākonga ʻi he veesi 27 ko fakamoʻoni fakafolofola kiate kinautolu ʻe ui ko e kau ʻAposetoló.

  • Ko e hā ha tuʻunga feʻunga naʻe finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke maʻu ʻe Heʻene kau ʻAposetoló?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe fiemaʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tuʻunga feʻunga ko ʻení maʻanautolu ʻoku hoko ko ʻEne kau ʻAposetoló?

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai koe ʻi hono ʻiloʻi ʻeni fekauʻaki mo e Kau ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻoange ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi fatongia fakaeʻaposetolo kehe ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18 mo ha ngaahi feituʻu kehe pē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Fakakaukau ke tā ʻa e saati ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ia ʻi heʻenau tohinoa akó. ʻE lava ke ke tānaki ki ai ʻa e meʻa kuo ako ʻe he kau akó mei he veesi 26–27. ʻE lava leva ke lau fakafoʻituitui pe fakakulupu iiki ʻe he kau akó ʻa e ngaahi veesi ʻoku ʻoatú pea fakafonu ʻa e sātí ʻi heʻenau tohinoa akó. Hili iá pea tānaki ʻe he kulupu takitaha ha tali ʻe taha pe ua ki he lisi ʻi he palakipoé.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:26–36 mo e 107:23 ke fakafonu ʻa e saati ko ʻení:

Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke maʻu ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá?

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke fai ʻe he Kau ʻAposetoló ke tokoni ke ʻomi ʻa e niʻihi kehé kiate Iá?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke siakaleʻi ʻi he palakipoé ha meʻa fekauʻaki mo e kau ʻAposetoló ʻoku nau pehē ʻoku mahuʻinga pe ʻuhingamālie. Tuku ke nau vahevahe hono ʻuhingá. ʻE lava foki ke mou aleaʻi ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻá ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he ʻEikí mo e niʻihi kehé ʻo fakafou ʻi Heʻene kau ʻAposetoló?

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē nai ʻa e meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo e kau ʻAposetoló mei he ngaahi veesi ko ʻení?

    Tokoni ke fakamatalaʻi fakanounou ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Kau ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí ke tau haʻu kiate Ia mo ako ʻEne ngaahi folofolá.

  • ʻOkú ke vakai fēfē nai ki hano tokoniʻi koe mo e niʻihi kehé ʻe he Kau ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí ke haʻu kiate Ia ʻi he ʻaho ní?

Ngaahi sīpinga mo e ngaahi akonaki mei he Kau ʻAposetolo ʻi onopōní

ʻOange ki he kau akó ha taimi ke vakai ki he ngaahi sīpinga ʻo hono feau ʻe he kau ʻAposetolo ʻi onopōní ʻa e ngaahi fiemaʻu kiate kinautolú mo fakahoko ʻa e ngaahi fatongia naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18. ʻE lava ke tokoni heni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení.

Fakaʻaongaʻi ha taimi ke ke ako ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa ha ʻAposetolo ʻo e lolotonga ní ʻe toko taha pe tokolahi ange. Te ke lava ʻo ako ʻa e ngaahi lea fakamuimuitaha ʻo e konifelenisi lahí, ngaahi fakamatala ʻi he makasini ʻa e Siasí, pe ngaahi tohi ʻi he mītia fakasōsialé. ʻI hoʻo akó, kumi ʻa e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he kau ʻAposetoló honau fatongia ke tokoniʻi kitautolu ke tau haʻu kia Kalaisí. Te ke lava foki ʻo kumi ha pōpoaki mei ha ʻAposetolo ʻokú ne fakamatalaʻi ha fiemaʻu pe fehuʻi pau ʻokú ke maʻu.

Hili hano maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke akó, tuku ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau akó mo e kalasí pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki.