2018
ʻEletā Ulisses Soares: Ko ha Tangata Taʻe-ha-kākā
ʻOkatopa 2018


ʻEletā Ulisses Soares: Ko ha Tangata Taʻe-ha-kākā

ʻĪmisi
Elder and Sister Soares

ʻI he kamataʻanga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí, ʻI Heʻene fili ʻEne kau ʻAposetolo, naʻá Ne mamata kia Nātaniela ʻokú ne haʻu kiate Ia. Naʻá ne ʻiloʻi vave ʻa e lelei ʻa Nātanielá ʻo Ne folofola, “Vakai ko e ʻIsileli moʻoní ʻoku ʻikai ha kākā!”1

Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū ko Nātanielá ko ha tangata loto maʻa, faitotonu ʻi heʻene ngaahi fakakaukaú, pea ʻikai ha mālualoi pe kākā. Naʻe ʻofeina ʻe he ʻEikí ʻa e ʻulungaanga lelei ko eni ʻo e moʻui angatonu māʻoniʻoní, pea naʻá Ne ui ʻa Nātaniela ke hoko ko ha ʻAposetolo.2

ʻOku hangē ʻa ʻŪlise Soālesi ko Nātaniela ʻo e kuonga muʻá, pea kuo toe ui foki mo ia ʻe he Fakamoʻuí.

“Ko e Tā Sīpinga ʻa ʻEku Ongo Mātuʻá”

Ko ʻŪlise Soālesí ko e siʻisiʻi taha ia ʻi ha kau tautehina ʻe toko fā, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi ʻi Sao Paulo, Palāsila, ʻi he ʻaho 2 ʻo ʻOkatopa, 1958. Naʻá ne haʻu mei ha kamataʻanga fakatōkilalo, ka ko ʻene ongo mātuʻá ʻa ʻApelisito mo Meseitisi Kāleso Soālesi, ko ha kakai ne fakaʻapaʻapaʻi, mo ngāue mālohi ʻa ia ne na fanongo moʻoni ki he kau faifekaú. Naʻá na kau ki he Siasí ʻi he 1965 he taimi ne taʻu ono ai ʻa ʻŪlisé.

ʻOku pehē ʻe ʻŌsaiasi Kepaleli, ʻa ia naʻá ne hoko ko e palesiteni siteiki ʻi he taimi ne kei talavou ai ʻa ʻŪlisé, “Naʻe teʻeki ke u sio tuʻo taha kuo tō ʻa Misa ʻApelisito ʻi ha fakataha. Naʻe toe fuʻu angatonu foki mo Meseitisi. ʻOku molomolomuivaʻe ʻa ʻŪlise ʻi he moʻui māteaki ʻene ongo mātuʻá.”

ʻĪmisi
young Elder Soares and parents wedding portrait

Naʻe “tupu hake [ʻa ʻŪlise Soālesi] ʻi he Siasí ʻo muimui ʻi he tā sīpinga” ʻa ʻene ongomātuʻá, ʻApelisito mo Meseitisi Soālesi (toʻohema). ʻI he falala ʻa ʻŪlise ki he ʻEikí neongo e ngaahi ʻahiʻahí, naʻá ne ako ai ʻi heʻene kei tamasiʻí ke piki maʻu ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.

ʻOku tupulaki e loto lelei fakaenatula ʻa ʻŪlisé ʻi heʻene ako e ngaahi founga ʻa e ʻEikí. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Soālesi, “Naʻá ku tupu hake ʻi he Siasí ʻo muimui ʻi he tā sīpinga ʻa ʻeku ongo mātuʻá.” ʻI heʻene muimui he tā sīpinga ko iá, naʻe fakaʻau ke tupulaki ʻo mālohi ange ʻene fakamoʻoní neongo e ʻahiʻahí.

Naʻá ne pehē, “Ko au tokotaha pē naʻe kau ki he Siasí ʻi heʻeku ʻapiakó, pea ne feinga maʻu pē ʻa e tamaiki tangata kehé ke nau tohoakiʻi mo tekeʻi au ki he ngaahi meʻa ʻoku halá. “Naʻá ku ako ke u maluʻi au mei he ngaahi faingataʻa ko ení, ka ne u falala maʻu pē ki he ʻEikí ʻaki e kotoa hoku lotó ke tokoniʻi au ke u ikunaʻi ia. Naʻá ku ako ʻi heʻeku kei talavoú kapau te u fakahoko ʻeku tafaʻakí, ʻe fai ʻe he ʻEikí ʻEne [tafaʻakí]. Ka kuo pau ke ke piki maʻu ki Hono toʻukupú pea ki Heʻene ongoongoleleí.”

ʻI he taimi naʻe taʻu 15 ai ʻa ʻŪlisé, naʻe kole ange ʻe he pīsope kiate ia ke ne akoʻi ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻa e talavoú. Naʻá ne akoʻi ha lēsoni ʻe taha ne nofotaha ki hono maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. Kuo ako ʻe ʻŪlise ʻa e Tohi ʻa Molomoná, peá ne ongoʻi maʻu pē ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, mo tui ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻene teuteuʻi ʻene lēsoní, naʻá ne fie fakamoʻoniʻi mālohi ki heʻene kalasí ʻa hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku manatu ʻa ʻEletā Soālesi, “Naʻá ku ako mo faʻa lotu.” “Hili ʻeku tūʻulutui hifó, naʻe ongo mai ki hoku lotó ha ongo mātuʻaki mālie moʻoni, ko ha kihiʻi leʻo naʻá ne fakapapauʻi mai kiate au ʻoku ou ʻi he hala totonú.” Ne pehē fau hono mālohí ʻo ʻikai ha taimi ʻe faifai angé pea lava ke u pehē ai naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi.”

ʻI he matuʻotuʻa ange ʻa ʻŪlisé, naʻá ne ʻilo kapau te ne fakahoko ʻo lahi ange ʻi he meʻa naʻe ʻamanaki mo kole maí, ʻe tāpuekina lahi ia ʻe he ʻEikí. Naʻe hoko mai ha lēsoni pehē ʻi he taimi naʻá ne teuteu ai ki he ngāue fakafaifekaú. Lolotonga e ʻinitaviu mo ʻŪlisé, naʻe fakamamafaʻi ange ʻe he pīsopé ʻa hono mahuʻinga ʻo e talangofua ki he ngaahi fekaú mo e moʻui tāú. Naʻá ne toe fakamamafaʻi foki mo e teuteu fakapaʻangá.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tokoni ʻa e faifekau kotoa pē mei Palāsila ki heʻenau fakamole ngāue fakafaifekaú, pea tokoni e ngaahi fāmili tokolahi ki he kotoa ʻo e ngaahi fakamolé. ʻI he fakaofi atu ki he taʻu ngāue fakafaifekau ʻa ʻŪlisé, naʻá ne fakapapauʻi kuo pau ke ne maʻu ʻa e paʻanga kotoa ʻoku fie maʻu ki heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻene fakaʻaongaʻi lelei e fuʻu taukei founga ngāue totonu kuó ne ako mei heʻene ngāue ʻi he kiʻi pisinisi siʻisiʻi ʻa ʻene tamaí mo fakanaunau ia ʻaki ʻene malava ke taipe vavé, naʻe maʻu ʻe ʻŪlise ha ngāue he taimi ʻahó ko hono tokoniʻi ha kautaha ke teuteu ʻenau lisi faivahé.

Hili ʻene lava ʻi ha sivi teuteu faingataʻa, naʻe kamata ke ne ako ki he tauhi tohí ʻi ha ʻapiako māʻolunga fakatekinikale ʻi he efiafí. Naʻá ne seivi ha paʻanga ʻi he māhina kotoa pē ki heʻene ngāue fakafaifekaú, hili ʻene totongi ʻene vahehongofulú. Hili ha taʻu ʻe taha, naʻá ne hiki leva ki he vaʻa tauhi tohi ʻenau kautahá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Soālesi, “Ko e founga ia naʻá ku seivi ai e paʻanga ke totongi ʻeku ngāue fakafaifekaú. “Pea ʻi he māhina kotoa pē lolotonga e taʻu ʻe tolu kimuʻa peá u mavahé, naʻá ku kumi ha meʻa naʻá ku fie maʻu—ha sote, ha ongo talausese, ha hoa sitōkeni, ha hēkesi, ha kato vala.” Naʻá ne fie maʻu foki, mo maʻu ha ʻofa mo ha poupou lahi mei heʻene mātuʻá mo e kau taki fakalotofonuá.

Naʻe uiuiʻi ʻa ʻŪlise ki he Misiona Rio de Janeiro Brazil. Naʻá ne ngāue ʻi he konga ʻuluaki ʻene ngāue fakafaifekaú ʻia Palesiteni Helio da Loka Kāmako, ʻa ia naʻá ne hoko kimui ai ko e fuofua Taki Māʻolunga kuo ui mei Palāsilá. Naʻe kamata ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa ʻŪlisé ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1978. Naʻe fakatapui ʻa e fuofua temipale ʻi ʻAmelika Latiná ʻi he konga kimui ʻo e taʻu ko iá ʻi Sao Paulo ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985).

ʻĪmisi
Elder Soares as a young missionary

ʻI Sānuali, 1980, naʻe heka ai ʻa ʻŪlise mo hono hoá, ʻa ia naʻe teʻeki ke maʻu mo hono ʻenitaumení, ʻi ha pasi ʻi Lio te Sēnilo ʻi ha houa ʻe valu ki he Temipale São Paulo Brazil. Naʻe fetaulaki ai ʻa ʻŪlise mo ʻene ongo mātuʻá mo hono ngaahi taʻoketé, pea naʻe silaʻi ai ʻa e fāmili Soālesí ki taimi mo ʻitāniti. He ʻikai ke toe ngalo ʻia ʻŪlise ʻa e houa ʻe nima ko ia ne nau fakataha ai ʻi he Temipale São Paulo. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻaho ko iá, naʻá ne foki ai mo hono hoá ki he ngāue fakafaifekaú.

Ko hono Fakamuʻomuʻa ʻo e ʻOtuá

Naʻe ikunaʻi fiefia ʻe ʻŪlise ʻa e ngāue fakafaifekaú, ʻa ia naʻá ne toe fakamālohia lahi ange ai ʻene fakamoʻoní. ʻI he taimi naʻá ne foki mai ai ki ʻapí, naʻá ne maʻu ha ngāue pea kamata ʻene ako tauhi tohí mo e ʻekonōmiká ʻi ha ʻunivēsiti fakalotofonua.

Kuo lava nai ha māhina ʻe fitu ʻene foki ki ʻapí, naʻá ne fetaulaki ai mo “Sisitā Mōkato” ʻi ha hulohula fakatahataha ʻa e ngaahi siteikí. Naʻe hoko ʻa ʻŪlise ko ʻene taki fakasouní ʻi ha taimi ʻe taha, pea naʻá na pōlave ai he efiafi ko iá mo fevahevaheʻaki e ngaahi talanoa mei he ngāue fakafaifekaú. ʻI he hili ha uike ʻe tolu mei ai, naʻá na kamata ke faikaumeʻa.

Naʻe taʻu valu ʻa Lōsana Fenanitesi Mōkato ʻi he taimi naʻe fuofua ʻave ai ia ʻe hono taʻokete ko Makeletá ki he lotú. Naʻe fai atu pē pea maʻu ʻe he ongo fiefanongo kei finemui ko ení ha ngofua mei heʻena tamaí ke na papitaiso, ka naʻe pau ke na tatali kae ʻoua kuó na taʻu 17. Naʻe maʻu lotu ʻa Lōsana ʻi ha taʻu ʻe hiva kimuʻa peá ne maʻu e ngofua ke ne papitaisó.

Naʻe nofo ʻa ʻŪlise ʻi Sao Paulo tokelau, pea nofo ʻa Lōsana mo ʻene ongo mātuʻá ʻi he tafaʻaki faka-Tonga ʻo e koló. ʻOku fakafuofua ki he houa ʻe ua ki he tolu ʻene heka pasi pe lēlue mai ʻi he fuʻu kolo lahi ko ení. Meʻamālie pē naʻe nofo ofi ʻa Makeleta mo hono malí ko Kolōtio ki he ʻapi ʻene ongo mātuʻá.

ʻOku manatu ʻa ʻEletā Kolōtio R. M. Kositā, ko e Fitungofulu Taki Māʻolunga, ki hono matāpule ko eni he kahaʻú ʻo pehē, “ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa ʻŪlise ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké ke na ʻāʻā mo Lōsaná, naʻe faingataʻa kiate ia ke ne foki ki ʻapi kuo fuoloa e poʻulí. Ko ia, naʻá ne fakaafeʻi ai mo Makeleta ʻa ʻŪlise ke ne mālōlō ʻi hona ʻapí hili ʻena ʻāʻaá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kositā, “Ne ma pusiakiʻi ʻa ʻŪlise ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi.”

Naʻe pehē ʻe Sisitā Kositā, “Naʻá ne mohe ʻi he sea ʻi homa lotofalé. Ne ma toki mali pē ko ia ai ne ʻikai ke ma maʻu ha ngaahi kafu talifaki. Ka naʻá ne kafu ʻaki pē ha puipui motuʻa ne ma maʻu. Naʻá ne fiefia pē ʻi he lava ke ne toe sio kia Lōsana ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻá ne angalelei ki hoku tehiná, pea naʻe saiʻia ʻaupito ʻeku ongo mātuʻá ʻiate ia.”

Naʻe mali ʻa ʻŪlise mo Lōsana ʻi he Temipale São Paulo Brazil ʻi he ʻaho 30 ʻo ʻOkatopa 1982.

ʻĪmisi
Elder and Sister Soares

Kapau te ke vahevahe ha kiʻi miniti siʻi mo ʻEletā mo Sisitā Soālesi, ʻe faingofua ʻaupito hoʻo ongoʻi ʻena ʻofá, fiefiá mo ʻena fefakaʻapaʻapaʻakí. Kia ʻEletā Soālesi, kuo “hoko ʻa [Lōsana] ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate au pea mo hoku fāmilí, ʻo e leleí, ʻofá, mo e līʻoa kakato ki he ʻEikí.”3 Kia Sisitā Soālesi, ko ʻŪlise ko “ha meʻaʻofa mei hēvani.”

Naʻe toe pehē ʻe Sisitā Soālesi: “Kuó ne fua lelei maʻu pē hono ngaahi fatongiá angatonu, kuó ne tokangaʻi lelei maʻu pē homau kiʻi fāmilí, peá ne tauhi lelei maʻu pē au. Kuó ne fai maʻu pē hono lelei tahá ʻi hono ngaahi fatongia ʻi he Siasí. ʻOkú ne ʻalu peá ʻokú ne fai ia. ʻOkú ne fakamuʻomuʻa maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene moʻuí. ʻOkú ne toutou toʻoa maʻu pē hoku lotó koeʻuhí ʻoku ou ʻilo kapau ʻokú ne fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, te ne fakamuʻomuʻa foki mo au.”

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Soālesi fekauʻaki mo hono uaifí ʻo pehē: “Ko ha toʻa moʻoni ʻa [Sisitā Soālesi] mo ha sīpinga ki homau fāmilí. ʻOkú ne angalelei, angaʻofa, pea faʻa kātaki ki he taha kotoa. ʻOkú ne fakatahatahaʻi homau fāmilí, pea ʻokú ne fakasio ʻa e meʻa ʻoku leleí ʻi he taha kotoa pē. Kuo lahi fau ʻene tokoni ki he ngaahi meʻa kuo hoko ʻi heʻeku moʻuí. ʻI hono uiuiʻi au ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ku fakahua ange kiate ia, ‘Ko e foʻui eni ʻoʻou, koeʻuhí ko hoʻo fakatupulaki ʻa e mālohi ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí’”

Ko ha Loto Fonu he ʻOfa

ʻOku manatuʻi ʻe Kasitavo, ko e foha lahi taha ʻa e ongomātuʻa Soālesí ha pō ʻe taha heʻene kei tamasiʻí, naʻá ne talangataʻa ai ki heʻene ongomātuʻá peá ne hola ai ke ʻalu ʻo mamata ʻi ha kātoanga fakataʻu ʻi honau kaungāʻapi ʻi Sao Pauló ne ʻiloa ko Festa Junina.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ʻi he uhouhonga ʻo ha fuʻu kakai tokolahi ʻo maʻu ai ʻeku fiefiá kae ʻoua kuo uingakiʻi mai ai au ʻe he tokotaha fakaongo leá ke u haʻu ki muʻa. Ko e taimi ia naʻá ku sio ai ki heʻeku tetí.”

Ne ʻikai ke ne tafuluʻi ʻa Kasitavo, ka naʻe fāʻofua ʻa ʻŪlise ʻo ne kuku ia he kuó na fuʻu loto hohaʻa ʻaupito kiate ia.

ʻOku manatuʻi ʻe Kasitavo, “Naʻa mau talanoa lahi ʻaupito ki heʻeku pulí, ka naʻe fakaʻapaʻapaʻi pē au ʻe heʻeku ongomātuʻá. Naʻá ku ongoʻi malu, pea naʻá ku ʻilo naʻá na ʻofa moʻoni ʻiate au.”

Naʻe tōnunga ʻa ʻŪlise ki hono fāmilí. Neongo ʻene ngāue mo e taimi-tēpile folau femoʻuekiná ʻi ha ngaahi taʻu lahi, naʻá ne tuku ha taimi ke langa ai hono vā fetuʻutaki mo ʻene fānaú.

ʻĪmisi
Soares family photo

ʻI he taimi naʻe hikinimaʻi ai ʻa ʻEletā Soālesi ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 31 ʻo Māʻasi, 2018 mahalo naʻe ʻikai ha taha ʻe ʻohovale lahi ange ʻia Kasitavo mo hono ongo tuofāfiné, Letisia Kalavelo mo Natālia Soālesi ʻAvila. Naʻa nau pehē, kapau ʻoku hanga ʻe he ʻofá, ngāue mālohí, feongoʻiʻakí, mo e loto fakatōkilaló ʻo fakafeʻungaʻi ha taha ki he lakanga ʻaposetoló, ʻoku lava ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻenau tamaí.

ʻOku pehē ʻe Letisia, “ʻI he taimi naʻe ui ai ʻe Sīsū ʻEne kau ʻAposetoló, naʻe ʻikai ke Ne fili ʻa e kau Fālesi mohuʻiló, ka naʻá Ne fili ha kau toutai. ʻOku hangē pē ko ʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé.” ʻOkú na falala kakato ki he ʻEikí, pea ʻokú Ne ngāue ʻaki kinaua ke fakakakato ʻEne ngaahi ngāué koeʻuhí ʻokú Ne ʻafioʻi ʻoku ʻikai ke na siokita, pea vēkeveke ke ngāue mālohi, mo loto fakatōkilalo feʻunga ke tali ha fakatonutonu.”

Naʻe pehē ʻe Natālia, ʻE tokoniʻi ia ʻe he “loto ʻofa” ʻenau tamaí ʻi heʻene laka atu ki muʻa ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni makehe ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne pehē, “ʻOkú Ne maʻu ʻa e loto ko iá. ʻOkú ne ongoʻi ʻa e tākiekina fakalangí, pea ʻokú ne ʻofa ʻi he taha kotoa mo loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.”

“ʻE Iku Lelei ʻa e Meʻa Kotoa”

ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻEletā Soālesi ko e palesiteni ʻo e Misiona Portugal Porto mei he 2000 ki he 2003, naʻá ne ʻiloa ʻi hono ngāue ʻaki e konga lea faka-Potukali ko e “Tudo vai dar certo”—ʻe iku lelei ʻa e meʻa kotoa.

Naʻe pehē ʻe Tai Pēneti, ko e taha ʻo ʻene kau faifekaú, “Naʻá ne akoʻi ia kiate kimautolu. Naʻá ne moʻui ʻaki ʻa e tui mo e ʻamanaki melie kapau te mau fai ʻa e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke mau fakahokó, ʻe iku lelei e meʻa kotoa.”

Naʻe pehē ʻe Lisiate Sila, ko ha toe tokotaha ʻo ʻene kau faifekaú, naʻá ne akonekina foki ʻene kau faifekaú ke ʻoua te nau ngāue ʻaki e ongo lea ko e faingataʻa pe taʻemalava, “Ne mau fakakaukau ki he ngaahi meʻa kotoa pē ko ha ‘ngaahi pole’ ia. Naʻe tokoni ʻa e faleʻi ko iá ke ne fakafuo ʻeku moʻuí ʻi he taimi ʻoku ou vakai ai ki he ngaahi meʻa kotoa ko ha ‘ngaahi pole’ ke ikunaʻi kae ʻikai ko ha [meʻa ʻoku] ‘faingataʻa’ pe ‘taʻemalava’.

Ko e faʻahinga tui mo e ʻamanaki melie ko iá ʻoku ʻikai haʻu ia mei ha moʻui faingofua. ʻOku meaʻi lelei ʻe ʻEletā mo Sisitā Soālesi e lotomamahi ʻo e fononga taʻeʻiai, ʻa e ongoongosia ʻi he ngāue mo e ako ʻi ha ngaahi ʻaho lahí, ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e fokoutua fakaesinó, pea mo e lotomamahi ʻi he tama toó, pekia ʻi manavá, mo e mole ʻa e fanga tokouá mo e mātuʻá.

Ka ʻi he halafononga ʻo e moʻuí, kuo fakamaʻu ʻena tuí ki he ngaahi lea ʻo e potu folofola manako ʻa ʻEletā Soālesí: “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú.”4

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Soālesi, “Ko e ngaahi faingataʻá ko ha konga ia ʻo ʻetau fakalakalaká. Ka ʻi he taimi ʻoku tau kātakiʻi ai ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻi he taimi ʻoku tau ako ai ke ʻūkuma e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻi he taimi ʻoku tau fai tōnunga aí, ʻoku fakahīkihikiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí peá Ne tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki kuó Ne ʻosi talaʻofa mai.”

Pea ʻi he taimi ʻoku tau pikimaʻu ai ki he vaʻa ukameá, ʻokú ne tānaki mai, ʻe ʻikai ke tuku ʻe he ʻEikí ke tau tuenoa.

ʻOku fakamoʻoni ʻa ʻEletā Soalesi ʻo pehē, “Ko e tuʻu maʻu ko ia ʻi he pīkitai ki he ngaahi fekaú, ki he ongoongoleleí, ki he ngaahi folofolá, pea ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, te ne tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi pole ʻo e moʻuí. ʻI he taimi ʻoku tau tūʻulutui hifo ai ke lotú, te Ne ʻiate kitautolu pea te Ne tataki kitautolu. Te ne ueʻi fakalaumālie mai ʻa e feituʻu ke tau ō ki aí mo e meʻa ke faí. ʻI he taimi ʻoku tau talangofua mo loto fakatōkilalo aí, ʻoku tali mai ʻe he ʻEikí ʻetau lotú.”

Ākonga Tōnunga

Ko ʻŪlise Soālesí ko ha tangata ia ʻo e feinga mo e teuteu. Naʻe teuteuʻi ia ʻe heʻene akó, ʻo kau ai ha mataʻitohi M.A ʻi hono levaʻi e pisinisí, ke ne ngāue ai ko ha tokotaha tauhi tohi mo ha ʻātita ʻi ha ngaahi kautaha lahi fakalotofonua ʻi Palāsila. Naʻe teuteuʻi ia ʻe he aʻusia ko iá ke ne ngāue ʻi he potungāue paʻanga ʻa e Siasí, ʻa ia naʻe iku ʻo ne teuteuʻi ai ia ʻi hono taʻu 31 ke ne hoko ko e taha ʻo e kau talēkita taʻu siʻi taha ʻo e ngaahi ngāue fakatuʻasino ʻa e Siasí. Naʻe tokoni lahi ʻa e teuteu ko iá kiate ia ke ne hoko ko ha palesiteni fakamisiona pea ʻi hono uiuiʻi ke hoko ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga ʻi he ʻaho 2 ʻo ʻEpeleli, 2005.

Kimuʻa pea ui ki he kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he ʻaho 6 ʻo Sānuali, 2013, ʻa ia naʻe hoko ai ʻa ʻEletā Soālesi ko ha tokoni pea ne hoko leva ko e Palesiteni ʻi he kau Palesitenisī ʻo e ʻĒlia Palāsilá peá ne hoko ko ha tokoni ʻi he ʻĒlia ʻAfilika Tonga-Hahaké. Naʻá ne hoko ai ko e tokoni kia ʻEletā Teili G. Lenilani, peá ne toki hoko leva ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga. ʻOku manatuʻi lelei ʻe ʻEletā Lenilani ʻa ia ʻokú ne hoko he taimí ni ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e taimi naʻá na ngāue fakataha aí.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Lenilani, “Ko ʻEletā Soālesi ko ha ākonga ngāue fiefia, moʻui māteaki, mo tōnunga ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻikai te u ʻilo ha toe taha ʻe ongoʻi vēkeveke ange ʻo hangē ko iá ʻi hano fai ha fekau ʻa e ʻEikí. Kapau ʻe kole ki ai ke ne fai ha meʻa, ʻokú ne fai ʻaki hono iví kotoa.”

ʻĪmisi
Elder Soares with Saints around the world

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kolōtio R. M. Kositā, ne tatau ai pē pe ko e kāingalotu ʻi Peluú (toʻohemá), Kana (ʻi laló), pe ngaahi fonua kehe naʻá ne ngāue mo tokangaʻí, naʻe ʻ“ofeina lahi ʻe [ʻEletā Soālesi] e kakaí.”

Naʻá ne pehē naʻe vave ʻaupito e “feʻofaʻaki” ʻa ʻEletā Soālesi mo e Kāingalotu ʻi ʻAfiliká. Ko e taha hono fuofua fatongia ʻi he ʻēliá ko hono tokangaʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Kanaga, Lepapulika Fakatemokālati ʻo Kongokoó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lenilani, “ʻI he taimi naʻá ne foki mai aí, naʻe fiu taʻotaʻofi ʻene talanoa ki he ngaahi lelei mo e moʻui māteaki ʻa e kakai naʻá ne fetaulaki mo iá.”

ʻOku ui ʻe ʻEletā Uitenī Keleitoni, ʻa ia naʻá na ngāue fakataha mo ʻEletā Soālesi ʻi ha taʻu ʻe nima mo e konga ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, ko ha tokotaha tanumaki felotoi. “ʻOkú ne fakafanongo mo fuatautau ʻene ngaahi fakakaukaú. ʻOkú ne tokanga ki he founga ʻokú ne tataki ai e ngaahi fakatahá kae lava ke feongoongoi hotau ngaahi leʻó, kae ʻikai ko ha tauʻaki solo tokotaha.”

ʻOku loto fakatōkilalo ʻa ʻEletā Soālesi fekauʻaki mo ʻene malava ke lea ʻi he lea faka-Potukalí, faka-Pilitāniá, faka-Sipēnisí, mo faka-Falaniseé. Ka ko e meʻafoaki ko iá, ʻa ia ʻoku fie maʻu ki ai ha tokanga lahi, ko ha tāpuaki ki he Siasí ʻi he lau ʻa ʻEletā Keleitoní. ʻOku malava ʻa ʻEletā Soālesi ke lea ki ha falukunga kakai tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻeneau lea ʻanautolú.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kolōtio Kositā, ka ko hono matāpulé, “naʻe talu pē hoko ʻa ʻŪlise ia ko ha taki mei heʻene kei tamasiʻí. ʻOkú ne fuʻu ʻatamai poto ʻaupito mo lavameʻa, pea ʻokú ne ongoʻi ʻa e fatongia ko ia ke fai maʻu pē hono lelei tahá. ʻOkú ne ʻofa vave he taha kotoa pē ʻoku feohi mo iá. ʻOkú ne maʻu e loto ʻo ha ākonga moʻoni ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻokú ne maʻu ʻa e fakamoʻoni pau ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku ou ʻofa ʻiate ia pea ʻoku ou houngaʻia ke u poupouʻi ia ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí.”

Pea ʻoku toe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, ʻi heʻene lea ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko ʻEletā Soālesí ko ha ākonga lotomaʻa, taʻe-ha-kākā, mo anga totonu ia ʻa e Fakamoʻuí. Kuo fakalotoa pea ʻe fakalotoa ʻe he maama ʻi hono fofongá, ko ʻene malimali leleí, mo hono anga fakaʻeiʻeikí, ha niʻihi fakafoʻituitui mo ha ngaahi fāmili taʻefaʻalaua, ke nau maʻu ha holi lahi ange ke muimui ki he Fakamoʻuí mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻo ʻEne ongoongoleleí.”

ʻĪmisi
Elder Soares with grandchildren and wife

Tā mo hono uaifí, ko Lōsana ʻi muʻa ʻi he Temipale Salt Lake ne faitaaʻi ʻe Kilisitina Meefi, Deseret News

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá kia ʻEtuate Patilisi, “Pea ʻoku fai ʻeni koeʻuhí he ʻoku maʻa hono lotó ʻi hoku ʻaó, he ʻokú ne tatau mo Nātaniela ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻiate ia ha kākā.”5 Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Hailame Sāmita ʻo pehē, “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou ʻofa ʻiate ia koeʻuhi ko e angatonu ʻo hono lotó pea koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻi he meʻa ʻoku totonu ʻi hoku ʻaó.”6

Ko e folofola tatau pē naʻe mei fai ʻe he ʻEikí kia ʻŪlise Soālesí.

Paaki