2018
Pekia ha Moʻungaʻi Tangata Ngāue Fakafaifekau Hono Fakahaofi ha Fānau ʻe Toko Nima
ʻOkatopa 2018


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Pekia ha Moʻungaʻi Tangata Ngāue Fakafaifekau Hono Fakahaofi ha Fānau ʻe Toko Nima

Kuo lava atu ha māhina ʻe fitu ʻo ʻene pekiá, pea ʻoku kei manatua pē ʻa e faifekau ko ʻEletā ʻĒlone ʻAkau Matapa Patiole ko ha moʻungaʻi tangata ʻi he motu ko Haʻamoá.

Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa ʻĒlone ʻAkau Matapa Patiole mei Senē ʻAositelēliá, ʻi he misiona ʻApia, Haʻamoá ʻi ha māhina ʻe tahataha ki muʻa pea tuiʻi ia ʻe ha motokā ʻo ne pekiá.

Naʻe luelue atu ʻa e taʻu 21 ʻi ha hala mo hono hoá ko hono tokoniʻi ha fānau ʻe toko nima ke foki ki ʻapi ʻi ha hoʻatā Sāpate ʻi Nōvema ʻo e taʻu kuo ʻosí.

Naʻe tekeʻi ʻe ʻEletā Patiole ʻa e fānaú ke nau malu ʻi ha funga ʻā mo hono hoá, ke fakaʻehiʻehi mei ha motokā naʻe sīfā mai. ʻI he ʻaho ko ʻení, naʻe foki ai ʻa ʻEletā Patiole ki heʻene Tamai Hēvaní.

Hili ha uike ʻe taha mei ai, naʻe papitaiso ʻa e fānau ʻe toko nimá mo honau fāmilí ʻe he hoa ʻo ʻEletā Patiolé, ʻa ia ko ʻEletā Timoteo mei Kalefōnia.

Naʻe ongo mālohi mai kiate kimautolu ʻa e ʻofa ʻa ʻĒlone ʻi he moʻuí mo e ʻEikí, pea mo e foaki ʻa hono taimí mo hono laumālié ʻi haʻanau feohi ʻi ha hoʻatā Sāpate ʻi honau ʻapi fakafāmilí.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻĒlone ʻi Nuʻu Sila ki ha ongo mātuʻa Haʻamoa, ko e fika fā ia ʻi ha fānau ʻe toko ono, pea naʻe hiki hono fāmilí ki ʻAositelēlia ʻi he taimi naʻá ne māhina tolu aí. Naʻe ʻinasi ʻa e tokotaha kotoa pē ne nau feohí ʻi heʻene moʻui fiefiá mo e laumālie leleí. Naʻe pehē ʻe hono tuofefine pē ʻe taha ko Tangí, naʻá ne manako ke fakakata pea saiʻia he taimi mo e fāmilí, kae tautautefito ki hono fakamoleki ha taimi mo hono ngaahi fakafotu mo e ngaahi ʻilamutú.

Naʻe pehē ʻe hono fāmilí, naʻe maʻu pē ʻe ʻĒlone ha ʻulungāanga ngāue fakafaifekau lelei ki muʻa pea ne toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú.

ʻI heʻene kei talavoú, naʻe saiʻia ʻa ʻĒlone ʻi he ʻakapulú mo e pasiketipoló, poupouʻi ʻa e Wallabies (aʻu pē ki he taimi naʻa nau vaʻinga ai mo Nuʻu Silá) pea naʻá ne manako ʻi he Liverpool Football Club. Ne fakaʻaliʻali ʻe ʻĒlone hono talēnití ʻi heʻene faʻu e ngaahi ngāue fakaʻāti tuʻukimuʻa lolotonga ʻene ako ʻi he Ako Māʻolunga St. Gregory. Ne fakakakato ʻene akó ʻi he 2015, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne hoko ko ha tamasiʻi ako naʻe fakaʻapaʻapaʻi lahi. Naʻe ngāue ʻa ʻĒlone ʻi ha taʻu ʻe taha he ngaahi ngāueʻanga kehekehe pē ke tānaki ha paʻanga ki heʻene ngāue fakafaifekaú.

Kimuʻa ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻalu ʻa ʻĒlone ki he Seminelí, ʻInisititiutí mo kau atu ki ha ngaahi fononga fakapaionia. Naʻá ne ʻofa ʻi he ʻongoongoleleí peá ne moʻui ʻo fakatatau ki ai.

Naʻe tūʻuta ʻa Sisitā Patiole ʻi Haʻamoa ʻi he ʻaho Tūsité ki muʻa ʻi he fakatuʻutāmaki ʻa ʻĒloné, ke ʻaʻahi ki hono kāingá. ʻI he uike hono hokó naʻá ne fakafoki mai hono fohá ke mālōlō ʻi he faʻitoka Cawdor.

Naʻe fakahoko ʻa e meʻa fakaʻeiki ʻo ʻEletā Patiolé ʻe he Palesiteni Faka-ʻĒlia ʻo e Pasifikí ʻEletā O. Vincent Haleck. Ne laka hake he tahaafé e kakai ne nau ʻalu ki he meʻa fakaʻeikí, ʻo fonu e ngaahi holó ko ʻenau fie kaungā mamahi. Kuo ongoʻi lōmekina e fāmili Patiolé ʻi he ʻofa mo e poupou ne nau maʻú mo hokohoko atu hono ongoʻí. Naʻa nau maʻu e ngaahi tohi mei he Kau Palesitenisī ʻa e Siasí mo e Kau Palesitenisī ʻo e Misioná, pea ʻoku telefoni mai ʻa e faʻē ʻo e hoa ʻo ʻĒloné kia Sisitā Patiole ʻi he uike kotoa pē.

ʻI he ʻaho kotoa pē, ʻoku fononga ʻa e faʻē ʻa ʻĒloné, Sisitā Patiole, ki Cawdor ki muʻa ʻi he tō ʻa e laʻaá ke ʻaʻahi ki he mālōlōʻanga ʻo hono fohá. ʻOku tatali ʻa e fefine fakaʻofoʻofa ko ʻení kae ʻoua kuo tō hifo ʻa e laʻaá ki he feituʻu ʻoku ne telio ai; ko ha fakamanatu fakamamahi mo fakaʻofoʻofa ʻo hangē ko e fakamatala ʻa Sisitā Patiolé, “ʻokú ne ʻi ha feituʻu lelei ange. Pea te mau toe sio ki ai ʻi he mahino kiate kitautolu ʻa e Palani ʻo e Fakamoʻú.”

Naʻe fiefia ʻa e fāmili ʻa ʻĒloné ke ʻiloʻi naʻe seivi ʻe he faifekaú ʻene fakamoʻoní ʻi heʻene komipiutá.

ʻI he lea pē ʻaʻaná, naʻe pehē ʻe ʻĒlone, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku kehekehe ʻa e tokotaha kotoa pē . . . kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ke tau toe fakataha ai mo ongoʻi ʻene ʻofa mo maʻu ʻa e melino mo e uouangataha ʻoku tau fakaʻamua kotoa peé . . .”

Paaki