“Lesona 149—Mataupu Faavae ma Feagaiga 136: O Le Malaga i Sisifo: O Se Malaga o le Feagaiga i le Vanu o Sate Leki,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2025)
“Mataupu Faavae ma Feagaiga 136: O Le Malaga i Sisifo,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Lesona 149: Mataupu Faavae ma Feagaiga 135–136
Mataupu Faavae Feagaiga 136: O Le Malaga i Sisifo
O Se Malaga o le Feagaiga i le Vanu o Sate Leki
Ia Fepuari o le 1846, na tuua ai e le vaega muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia Navu ma agai atu i laueleele e le mailoa i Sisifo. I Uinita Kuota, Nebraska, na maua ai e le Peresitene o Polika Iaga le mea ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136. I lenei faaaliga, sa folafola atu ai e le Faaola e faamanuia le Au Paia a o latou tausia ma le faamaoni a latou feagaiga i la latou malaga i sisifo. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o le a faamanuiaina i latou e le Tama Faalelagi a o latou taumafai e tausia a latou feagaiga e usitai i Ana poloaiga.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
O se malaga umi ma faigata
Ina ia amata le vasega, faaali atu se ata o se taavale toso o loo ufitia ma se faafanua o le alasopo paionia. Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau pe o a ni o latou lagona pe afai latou te o i se malaga e pei ona faia e uluai Au Paia. E mafai ona e faitau pe aotele le parakalafa lenei e fesoasoani ai i tagata aoga ia malamalama i mea na ositaulagaina e uluai Au Paia e usitai ai i le poloaiga a le Alii e fai la latou malaga i sisifo.
E silia ma le 60,000 le Au Paia o Aso e Gata Ai na malaga i taavale toso e ufitia po o taavale tosolima mai Navu i le Vanu o Sate Leki i le va o le 1846 ma le 1868. Sa na o le pau le mea na ave o mea e mafai ona ofi i taavale toso po o se taavale tosolima e ufiufi. Sa tuua isi mea uma. Sa leai se avanoa o taavale solofanua mo pasese sei vagana ua mama’i pe manunua. O le toatele o le aiga sa savavali i le 1,200 maila (1,900 km) mai Navu e agai atu i le Vanu o Sate Leki.
Mo se faamatalaga, mafaufau e faaali atu se faafanua o la outou nofoaga ma faailoga se nofoaga e 1,200 maila (1,900 km) le mamao.
-
Mata o a ni ou popolega e ono i ai e uiga i lenei malaga?
-
E mafai faapefea ona fesoasoani le Faaola ia te oe e gafatia lenei ituaiga o malaga? E mafai faapefea ona e faatino i le faatuatua ia te Ia a o e malaga?
E mafai ona e fesili i tagata aoga pe faapefea ona talitutusa la tatou malaga taitoatasi i le olaga ma le savaliga sopo faapaionia a le Au Paia i sisifo. Ina ia faaopoopo atu i tali a tagata aoga, tuu atu le faamatalaga lenei mai ia Peresitene M. Russell Ballard:
Na aoao mai Peresitene M. Russell Ballard o le Korama o Aposetolo e Toasefululua:
E ui e talafeagai ma taua le manatua o le savaliga faasolopito a paionia Mamona i le seneturi lona 19, ae e manaomia le tatou manatuaina o “loo faaauau pea le savaliga i le olaga” mo i tatou taitasi a o tatou faamaonia atu lo tatou lava “faatuatua i tulaga aoao uma.”…
O le savaliga e toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi o se savaliga taua tele i o tatou olaga, ma e faaauau pea i aso taitasi, vaiaso taitasi, masina taitasi, ma tausaga taitasi a o faateleina lo tatou faatuatua ia te Ia ma i Lona Alo Pele, o Iesu Keriso. …
Tumau i le ala o le talalelei i le mauaina o le “faatuatua i tulaga aoao uma” ina ia mafai ona e toe foi saogalemu atu i le afioaga o le Tama Faalelagi ma le Alii o Iesu Keriso. (M. Russell Ballard, “E Faaauau Pea le Malaga!,” Liahona, Nov. 2017, 105–6).
-
O le a se mea e tumatila ia te oe e uiga i le aoaoga a Peresitene Ballard?
A o e suesue i le asō, mafaufau pe o faapefea mai lau malaga o le olaga. O faapefea ona e latalata atili i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? O faapefea ona e vaaia le La’ua fesoasoani i lenei faigamalaga atoa? Mafaufau loloto ma le agaga tatalo pe o faapefea ona e lagonaina o loo e alualu i luma ma pe o faapefea ona e tauivi.
Uunaia tagata aoga e saili le taitaiga a le Agaga e fesoasoani ia i latou ia iloa le ala o loo faamanuiaina ai i latou e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i aso nei ma e mafai ona faaauau pea ona faamanuiaina i latou taitoatasi i a latou malaga.
O le upu ma le finagalo o le Alii
E mafai ona e faitauina pe aotele le parakalafa lenei e tuuina atu ai le talaaga faasolopito i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136. E mafai foi ona e fai atu i tagata aoga e sue Uinita Kuata i luga o le faafanua.
Ina ua mavae se malaga umi ma faigata i Aioua, sa sailia e le Au Paia ni malutaga le tumau i se nofoaga sa latou faaigoaina o Uinita Kuata i Nebraska. O le le saunia e faaalu le taumalulu iina, na mafatia ai le Au Paia i le fiaaai, faama’i, ma le oti, ma tofotofoina ai lo latou malosi ma le tutumau. O Uinita Kuota ia Ianuari 1847 na maua ai e Peresitene Polika Iaga le mea ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136. I lenei faaaliga, na faatonuina ai e le Faaola le Au Paia i le ala e saunia ai ma faaauau ai la latou malaga i sisifo mamao atu.
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:1–11, ma vaavaai mo mea na faatonu e le Faaola le Au Paia e fai ao latou malaga atu i sisifo.
-
O le a se mea e tumatila ia te oe mai nei fuaiupu?
Faalogo ma le toto’a i tali a tagata aoga. Afai e aoga, fai atu nisi o fesili nei: “I le fuaiupu 2 ma le4, o le a le mea na aoao atu e le Faaola i le Au Paia e uiga i le osia ma le tausia o a latou feagaiga?” “Na faapefea ona tausia e le Au Paia le tasi ma le isi ma i latou o e na mulimuli i atu o i latou?” “E tusa ai ma le fuaiupu 11, o a faamanuiaga na folafola mai e le Faaola pe afai o le a osia ma tausia e le Au Paia a latou feagaiga i le malaga atoa?”
Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai le upumoni e faapea, a o tatou faamamaluina a tatou feagaiga e tausi poloaiga a le Alii, o le a Ia faamanuiaina i tatou i mea uma.
Faitau le Mosaea 18:8–10 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, ma vaavaai mo soo se mea e tutusa ai ma feagaiga tatou te osia i le papatisoga ma i le faamanatuga.
Faatuatua i tulagaaao uma
Mo le isi vaega o le lesona, mafaufau e faatulaga tagata aoga i “kamupani paionia.” E mafai ona e faatulagaina kesi po o nofoa i li’o mo vaega e talanoaina faatasi ia fuaiupu ma fesili. E mafai e vaega taitasi ona filifili se “kapeteni” e lipoti atu i le vasega mea sa latou lagonaina sa anoa mai la latou talanoaga.
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:19–29 ma maka ia poloaiga na tuu atu e le Faaola i le Au Paia a o latou malaga atu i sisifo. Filifili ni nai poloaiga e tulaga ese ia te oe.
-
Aisea o le a taua ai poloaiga na e filifilia mo kamupani paionia e mulimuli ai?
-
E mafai faapefea e le tausia o na lava poloaiga ona fesoasoani ia i tatou?
-
O a faamanuiaga e ono tuuina mai e le Alii ia i tatou mo le tausia o na poloaiga i aso nei?
E mafai e tagata aoga ona suesue i tala nei a paionia ma talanoaina fesili nei i vaega po o se vasega. Afai e faia i kamupani, ia mautinoa ua i ai i tagata aoga faatonuga uma ma fesili o le a latou manaomia ma ia iloa e taitai o le kamupani o le a latou lipoti atu mea e faamamafa ai le talanoaga pe mafai foi ona faamatuu atu i se isi tagata o le kamupani e lipoti atu.
Sa malaga ma le usiusitai le Au Paia i le faitau afe o maila “i le nofoaga o le a faatu ai e le Alii se siteki o Siona” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:10). Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i nisi o auala na faamanuiaina ai e le Alii ia paionia a o latou taumafai e tausia a latou feagaiga e usitai i le Alii, e mafai ona e faia se tasi o mea nei:
-
Valaaulia tagata aoga e filifili se tala e sili ona fiafia i ai o le savaliga a paionia i le Vanu o Sate Leki e faasoa atu i la latou kamupani.
-
Saunia ni tala e filifilia mai le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, vol. 2, Leai se Lima Mama, 1846–1893 (2020), 58–96 ma mai le “Paionia” po o le “O Le Malaga i Sisifo” i le ChurchofJesusChrist.org e mafai e tagata aoga ona faitau i a latou vaega.
-
Faaali le vitio “Watched Over by God: Elizabeth Panting’s Journey to Zion” mai le faailo taimi 7:47 i le 11:16, o le tala o se vavega i le alasopo a paionia.
Watched Over by God: Elizabeth Panting's Journey to Zion
-
E faapefea e lenei tala paionia ona faaalia ai faamanuiaga a le Alii a o tatou taumafai e tausi Ana poloaiga?
-
E mafai faapefea e lenei tala ona fesoasoani i tupulaga talavou i aso nei a o latou osifeagaiga e tausi poloaiga a le Atua?
Lesona o le malaga a paionia
Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe na faapefea ona faamanuiaina i latou e le Tama Faalelagi i la latou faigamalaga o le olaga a o latou tausia Ana poloaiga. Fai i ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga. Mafaufau e faasoa atu foi ou aafiaga.
Valaaulia tagata uma o le vasega e tusi i lalo mea na latou aoaoina i le asō e mafai ona latou faasoa atu i se tagata o le aiga po o se uo. E mafai ona faaaofia e tagata aoga le ala e mafai ai e tala o paionia ona fesoasoani ia i tatou ia faamaoni i a tatou feagaiga e tausia poloaiga a le Alii i aso nei ma le ala o le a faamanuiaina ai i tatou e le Alii i a tatou taumafaiga. Valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou aoaoina i se aiga po o se uo i fafo atu o le vasega.