“Lesona 181—Faatuatua ia Iesu Keriso e Fausia ai le Ola Tutoatasi: Faatoilaloina o Faafitauli e ala i le Alii,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2025)
“Faatuatua ia Iesu Keriso e Fausia ai le Ola Tutoatasi,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Lesona 181: Fausiaina o le Ola Tutoatasi
Faatuatua ia Iesu Keriso e Fausia ai le Ola Tutoatasi
Faatoilaloina o Faafitauli e ala i le Alii
E faaopoopo atu i le faamanuiaina o i tatou i le faamagaloga ma le faamalologa mai agasala, e mafai e le Faaola ona faamanuiaina i tatou i tulaga e pei o le aoga, galuega, ma mafutaga. Pe a tatou faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso, tatou te valaaulia o Ia e fesoasoani ia i tatou ia ola tutoatasi atili i vaega uma o o tatou olaga. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani i tagata aoga e faatino ai le faatuatua ia Iesu Keriso e fausia ai le ola tutoatasi.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
Aveesea o mauga
Mafaufau e tusi se mauga i luga o le laupapa ma valaaulia tagata aoga e tusi se mauga talitutusa ia latou api faamaumau mo suesuega, ma ufiufi le afa pito i luga o le itulau e tasi. Ta’u i tagata aoga e mafaufau faapea o le mauga e tu i lo latou va ma le fausiaina o le ola tutoatasi faaleagaga ma faaletino. (Afai e manaomia e tagata aoga se fesoasoani e malamalama ai po o le a le uiga o le ola tutoatasi, faasoa atu e aofia ai mea e pei o le mauaina o lo latou lava malosi faaleagaga, mauaina o se aoaoga, ma le lava o tupe e maua e taulima ai o latou manaoga.)
I totonu o le mauga, fai atu ia i latou e tusi nisi o mea faalavefau o loo latou feagai lea e faigata ai ona fausia le ola tutoatasi i vaega eseese o o latou olaga. (O faataitaiga e ono aofia ai le leai o ni galuega o avanoa, avanoa faaleaoaoga, soifua maloloina, po o le manaomia o le lagolago mai e pele.) Valaaulia volenitia e tusi nisi o mea faalavefau o loo latou feagai i le mauga na e tusia i luga o le laupapa.
-
E mafai faapefea e mea faalavefau i le olaga i nisi taimi ona pei o ni mauga?
-
O a ni auala eseese e tali atu ai tagata i nei ituaiga o luitau?
E mafai ona e valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe faapefea ona latou fuafua e taulima o latou faafitauli i le mauaina o le ola tutoatasi. Valaaulia i latou i le lesona atoa e saili ma le agaga tatalo pe faapefea ona maua le malosi mai le Faaola e faatoilalo ai luitau o feagai ma i latou.
Valaauliaina o le mana o le Faaola i o tatou olaga
Sa tuuina mai e Peresitene Russell M. Nelson le fautuaga lenei ia i latou o e feagai ma luitau faigata i o latou olaga.
Ua Toetu Keriso; O le Faatuatua ia te Ia O Le A Aveesea ai Mauga
O’u uso e ma tuafafine pele, o la’u valaau ia te outou … o le, ia amata i le aso nei ona faateleina lou faatuatua. E ala i lou faatuatua, o le a faateleina ai e Iesu Keriso lou tomai e aveese ai mauga i lou olaga, e ui i ni ou lu’itau patino e ono tetelē e pei o le telē o le Mauga o Evaresi. …
O le a eseese lava au mauga, ae o le tali i ou lu’itau taitasi o le faateleina lea o lou faatuatua. (Russell M. Nelson, “Ua Toetu Keriso; O Le Faatuatua ia te Ia O Le A Aveesea ai Mauga,” Liahona, Me 2021, 102–3)
-
E faapefea ona e aoteleina mea o loo aoao mai e Peresitene Nelson?
Atonu e maua mai e tagata aoga ni aotelega loloto eseese. O le upumoni taua e tasi o le a o faateleina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso, o le a Ia faateleina lo tatou gafatia e faatoilalo ai luitau.
-
E mafai faapefea ona faatatau nei aoaoga mai ia Peresitene Nelson i a tatou taumafaiga ia maua le ola tutoatasi i o tatou olaga?
Vaai faalemafaufau e i ai sau uo e manaomia sina fesoasoani itiiti e talitonu ai o le a fesoasoani moni lava Iesu Keriso ia i latou i mea faalavefau i o latou olaga. Sue se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae mai soo se tusi o tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani ia i latou e lagona ai le finagalo ma le mana o Iesu e fesoasoani mai.
O fuaitau o le atamai i aoaoga faavae e ono maua e tagata aoga e aofia ai le:
-
Faataoto 3:5–6: “Faalagolago i le Alii ma lou loto atoa … ma o le a Ia taitaia ou ala.”
-
Mataio 11:28–30: “Ia outou o mai ia te au outou uma o e tigaina ma mafatia i avega o au foi e malolo ai outou.”
-
Iakopo 1:5–6: “A e afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua.”
-
1 Nifae 3:7: “O le a ou alu ma faia mea ua poloaiina ai au e le Alii.”
-
2 Nifae 28:30: O le a “tuu atu e le Atua i le fanauga a tagata lea fuaitau i luga o lea fuaitau, ma lea mataupu i luga o lea mataupu.”
-
Eteru 12:27: “Afai e o mai tagata ia te au … ona ou faia lea o mea vaivai ia avea ma mea malolosi ia te i latou.”
-
Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:36: “Vaai mai ia te a’u i mafaufauga uma; aua le masalosalo, aua le fefe.”
-
O a fuaitau na e filifilia? E mafai faapefea e lena fuaitau ona fesoasoani i lau uo ia malamalama i le finagalo ma le mana o le Faaola e fesoasoani ai ia i latou?
-
O le a se aafiaga patino e mafai ona e faasoa atu e fesoasoani ai i lau uo ia iloa e naunau Iesu ma mafai ona fesoasoani ia i tatou?
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e fatu ni koluma se lua i lalo o le mauga i a latou itulau o api talaaga. I le pito i luga o le tasi koluma, e mafai ona latou tusia ai le “O la’u vaega i le fausiaina o le ola tutoatasi.” I le pito i luga o le isi koluma, e mafai ona latou tusia ai “Pe faapefea ona faamanuiaina au e le Faaola.”
E mafai ona e faaali atu pe tufatufa atu ni kopi o le faamatalaga lenei. Valaaulia tagata aoga e faitau, ma vaavaai mo mea e mafai ona latou faaopoopo i koluma uma e lua. E mafai e tagata aoga ona galulue taitoatasi, i ni paga, po o vaega toalaiti.
Sa faamalamalama mai e Epikopo W. Christopher Waddell o le Au Epikopo Pulefaamalumalu le ala e galulue faatasi ai a tatou taumafaiga ma le faatuatua i le Alii.
Mai le amataga o taimi, na saunia lava e le Alii le taitaiga mo Lona nuu e fesoasoani ai ia i latou e sauniuni, faaleagaga ma faaletino, mai mala Na te silafia o le a oo mai o se vaega o lenei aafiaga faaletino. O nei mala atonu e patino pe lautele foi i le natura, ae o le taitaiga a le Alii o le a maua ai le puipuiga ma le lagolago i le tulaga tatou te gauai atu i ai, galulue i ai, i Lana fautuaga.…
E le o faamoemoe mai le Alii tatou te faia e sili atu nai lo mea tatou te mafaia, ae o loo faamoemoe mai o Ia e fai le mea e mafai ona tatou fai, i le taimi e mafai ona tatou faia ai. …
O le saunia faaletino ma le ola tutoatasi o lona uiga “o le talitonu e ala i le alofa tunoa, po o le mana gafatia, o Iesu Keriso ma lo tatou lava taumafaiga, e mafai ona tatou maua mea uma e manaomia faaleagaga ma faaletino o le olaga tatou te mananao ai mo i tatou lava ma o tatou aiga.” (W. Christopher Waddell, “Sa Iai le Areto,” Liahona, Nov. 2020, 42–43, 44)
Vaevae tagata aoga i ni vaega taitoalua pe taitoatolu ma faamaea le gaoioiga lenei ma le talanoaga. O nisi faataitaiga e faailoa mai e tagata aoga e mafai ona aofia ai le manaomia e Iosefa Samita o tali ina ia maua atili ai le malosi faaleagaga (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:8–20) ma le uso o Iareto o loo manaomia ona tausia manaoga faaletino o lona aiga a o malaga atu i le nuu folafolaina (tagai Eteru 2:18–3:6).
Faailoa mai se tala mai tusitusiga paia po o le talafaasolopito o le Ekalesia o se tasi na faaaogaina uma a latou lava taumafaiga ma le faatuatua ia Iesu Keriso e faatoilalo ai faafitauli i lo latou alualu i luma.
-
O a faafitauli na latou fetaiai?
-
O a ni taumafaiga patino na latou faia e faatoilalo ai le faafitauli?
-
Na faapefea ona fesoasoani le Alii ia i latou ona o le latou faatuatua?
A uma ona talanoaina e tagata aoga le talanoaga faavaega, valaaulia se sui o vaega taitasi e tusi i luga o le laupapa le igoa o le tagata mai tusitusiga paia po o le talafaasolopito o le Ekalesia sa latou mafaufau i ai i luga o le mauga.
Talanoaina nei fesili o se vasega.
-
O le a se mea na e aoaoina mai nei tagata e mafai ona e faaaogaina i au lava taumafaiga e fausia le ola tutoatasi faatasi ai ma le fesoasoani a le Faaola?
E mafai faapefea ona aoga lenei tulaga i le olaga i aso uma?
Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama pe faapefea ona latou faia ni faatinoga aoga a o faalagolago i le Tama Faalelagi ma le Faaola e faamanuia a latou taumafaiga. E mafai ona e valaaulia tagata aoga e filifili se tasi o tulaga nei ma mafaufau pe mafai faapefea e le tagata ona faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso a o latou galulue agai atu i le ola tutoatasi atili.
-
Ua manao se alii talavou e auauna atu i se misiona ma maua se aoaoga ae e le lava foi se tupe e fai ai.
-
O loo i ai i se tamaitai talavou ni faafitauli tau le soifua maloloina e faasa ai o ia mai le tele o galuega o loo avanoa mo isi.
-
Sa feagai se alii talavou ma se popolega ogaoga. O tulaga faaagafesootai, e aofia ai le aoga ma lana galuega, e matua faigata lava mo ia.
-
O se tamaitai talavou e manao ia faamanuiaina i le aoga ae e le mafai ona ia aoao e faapena foi i le toatele o ana uo i le vasega. O le mea lea, ua popole o ia nei le taliaina o ia i le iunivesite lea e faamoemoe o ia e aoga ai.
Atonu e te faaaogaina ni fesili e pei o nei e fesoasoani ai i tagata aoga e talanoaina ai nei vaaiga faataitai:
-
O a ni faatinoga e ono faia e lenei tagata e tali atu ai i lo latou faafitauli i se auala e mafai ai e le Alii ona fesoasoani ia i latou?
-
O le a se latou mea e faia e faatino ai le faatuatua ia Iesu Keriso?
-
O ai e mafai ona latou fefautuaai faatasi? E mafai faapefea e le faia o lenei mea ona valaaulia ai le fesoasoani a le Alii?
Afai e manaomia e tagata aoga se fesoasoani i le taliina o le fesili mulimuli, mafaufau e fautua atu e mafai e i latou o loo i vaaiga faataitai ona fefautuaai ma matua, taitai, ma tagata e i ai tomai faapitoa. E le gata i lea, e mafai ona latou fefautuaai ma le Tama Faalelagi e ala i le tatalo i le auala sili e tali atu ai i o latou tulaga.
Faaaoga i lou olaga
E mafai ona e valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe mafai faapefea e le filifili e faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso ona aafia ai o latou tulaga o i ai nei ma le lumanai. E mafai ona e valaaulia tagata aoga e tomanatu filemu ma tali le fesili lenei i a latou api talaaga:
-
O le a se vaega i lou olaga e te manao ia ola tutoatasi atili ai?
-
O le a se mea e mafai ona e faia e faatoilalo ai faafitauli e ono feagai ma oe?
-
E mafai faapefea ona e galue ma le faatuatua ia Iesu Keriso a o e sailia le fesoasoani o loo e manaomia?