Reirein te Mwakuri n Ibuobuoki, Tebetembwa 2018

Marooro ibukin Kainnanoia

Ko naaki karaoa aio n tii ngkoe. Te maroro e konaa ni katauraoa te ibuobuoki are ko kainanoia ni buokiia tabeman.

E a tia ni kaoko te Uea bwa kona buoka temana ke te utu n am uoote ke mwanga ni kaitarai kainnanoia. Ko na kanga in kunea bwa baikara kainano akanne? Te reirei ibukin te maroro ni iango, are e a tia ni kateretereaki n te Ekaretia, bon oin te kantaninga.

Imwin maroroakinana bwa tera ae ti na taraia ibukin te maroro ni iango, ti na rinanoa:

1. Te marooro ma Tamara are i karawa.

2. Te marooro ma temanna ao utu ake ti katabeaki ibukiia.

3. Te marooro ma ara kambaenion.

4. Ao te marooro ma tabeman ake a katabeaki nakon temana ke te utu naba anne.

Te marooro ma ara tia kairiiri e bon riai ni karaoaki. Rongorongon Reirein te Mwakuri n Ibuobuoki ae e na roko inanon te Riaona e na rinanoa te marooro ma taan kairiiri ao n aiaron naba kawain te intawiu n te ibuobuoki n te waaki anne.

Tera ae Ti Maroroakinna

Ataakin taian kainnano e bon riai nakon te ibuobuoki nakon temanna. Ma aekakira aron taian kannano akanne, ao iai riki bwaai tabeua irarikin te kainnano ae ti na kona ni kunea?

Taian kainnano a konaa n roko n aekakina nako. Te koraki ake ti buokiia ana bae ni kaitaraaki ma kakatai n aia iango, mauia ni kaeti ma te mwane, te maeu n rabata, n aia waaki n reirei, ao a bati riki. Tabeua kainnano a a na moanbwaiaki moa n taraaki nakon ake tabeua. Tabeua kainnano e na bon iai ara konaa ni ibuobuoki iai; ake tabeua e na kainnanoira bwa t na kakaei nako taian buoka. Inanon ara kekeiaki ni buoka kakoroan nanon te kaangaanga n te maiu, ti na aki maninga bwa weteara ni buokiia tabeman e irekereke ma kamarurungaia ni kawain te berita, katauraoiia ibukin ao karekean te otenanti n te nakoanibonga ake a kakawaki ibukin te maiu are akea tokina.

Irarikin te marooro ibukin kainanoia tabeman ao utu, ti riai n ukorii aanga n atai aia konabwai. Baikara bwaai ake aki kainnanoi buokaia iai? Tera aia konabwai ao aia taarena ae ana konaa ni kakabwaiaia tabeman iai? A kanga aroia ae e onoti ni kamanenaaki nakon buokan katean Uean te Atua? Ataakin ana konabwai temana tao e na rang ni kakawaki n aron naba ataakin kainanona.

Marooro ma Tamara are Ikarawa

Teuana mai ibuakon oin te reirei n ara onimaki bwa e taetae Tamara are Ikarawa nakoia natina (taraa Taekan te Onimaki 1:9). Ngkana ti anganaki ara beku aika boou ni ibuobuoki nakon temana, ti na riai ni marooro ma Tamara are Ikarawa n te tataro, n ukera te ataibwai ao te kamataata nakon kainnanoia ao aia konabwai. Te waaki ni marooro anne rinanon te tataro e na riai n reitinako ni katoaa ara beku n te ibuobuoki.

Te Marooro ma Tabeman ao Utu

E kangaa ao nningai reitakira ma tabeman ao utu are ti weteaki bwa ti na beku ibukiia e na bae ni kakaokoro aroia ni kaineti ma aron ana waaki temanna, ma te marooro are e kaineti nakon temana ke te utu e bon kakawaki ibukin karikirakean te iraorao ao ataakin kainnanoia, ni ikotaki ma aekakira aron buokaia. Tabeua titiraki tao ana aki moa taekinaki ni karokoa e reke te reitaki ae tamaroa. Ma ngkai akea te kawai teuana ae eti n aron karaoan anne, iangoi aikai:

• Kakaea bwa e na kangaa ao nningai aron te reitaki ae a tangiria.

• Reiakinna bwa tera mamaten nanoia ao aroaron mauiia.

• Roko ma iango ni katamaroa bwa ko na kanga ni ibuobuoki, ao karekei aia iango.

Ngkai ti karikirakea te onimakinaki, iangoa maroroakinan kainanon temana ao te utu. Titirakiniia titiraki n aron kairam iroun te Tamnei ae Raoiroi.¹ N aron te katooto:

• Teraa kanganga ae a kaitarai?

• Tera aia kouru te utu ke bon temana? N aron te katooto, a tangiria ni katamaroaa karaoan botakin te utu n te tairiki, ke n raka riki aron toronibwaia?

• Ti na kanga ni buokiia ma aia kouru ao aia kaangaanga?

• Tera taian otenanti n te euangkerio ae e nang reke irouia? Ti na kangaa ni buokiia bwa aonga n tauraoi?

Uringnga n anga te ibuobuoki ae e onoti, n aron ae, “Te tairiki raa ae ti kona ni katauraoa te amwarake ibukim n te wiiki aei?” Te anganano ae e aki mataata, n aron, “Ti a ongoraa iroum ngkana iai te bwai ae ko tangiria bwa ti na karaoia,” e bon aki rang ibuobuoki.

Te Marooroo ni Iango ma Ara Kambaenion

Ibukina bwa ngkoe ao am Kambanion e na bon bae n aki reke ikotakimii n te tai are ko reitaki ma tabeman ke utu, e rang kakawaki te boraraoi ao te uaia ni maroro ni iango inanon te tai are kam karekei kairi mai iroun te Tamnei. Aikai tabeua titiraki ae ko na iangoi:

• E kanga ao tao mwaitira te tai are ko na reitaki iai ma am Kambanion?

• Kam na kangaa i bon marenami ni kabonganai ami konabwai ni buoka te utu ao temanna ni kainnanona?

• Baikara bwaai ae ko reiakinii, teraa am tataneiai ae ko a tia ni karekea, ao baikara taeka ae namakinaki ae ko a tia ni karekei mai mwiin te kabanea n tai are ko marooro iai ibukin temanna ke te utu?

Te Marooro ma te Koraki ake a Katabeaki Naba

E na rang tamaroa inanon te tai teuana ma teuana te marooroo ma tekoraki ake a katabeaki bwa ana buokiia naba tabeman ke te utu anne.

Reitaki ni Karekea Tokin te Kaangaanga

Unimwaane Chi Hong (Sam) Wong man te Itingaun e kamanena te rongorongo man Mareko 2 nakon ara bong ni katereterea bwa e kanga te marooro imarenaia aman aomata n anganiia te konaa ni karekea te anga are e na reke rokon te mwaane are te nakibaina imatan Iesu.

“Tao e na riki n aron aio,” e taku Unimwaane Wong. Aman aomata aika kakoroa nanon tabeia mai irouia aia bitiobi ni kawaria, ni mweengana, te mwaane are e aorakina te nakibaina … N tain kauntiran te uoote ae aki maan n nako, imwiin te kaai ni maroroakin kainnano n te uoote, e a tia te bitiobi n anganako mwioko ni ‘rescuing’. A anganaki naake aman tabeia ni buoka te aomata aei. …

“[Ngke a roko n te tabo are e mena iai Iesu,] e a rangi ni kebo te ruu. Aki kona n rin inanon te mataroa. I kakoaua bwa a katai bwaai ni kabane aika a kona n iangoi ma a bon aki kona n rin inanona. … A maroroakina te bwai ae e na karaoaki imwiina—a na kanga ni uota te mwaane nakon Iesu Kristo bwa e na kamaiuaki. … E a reke aia babaire – teuana ae e aki bebete, ma a karaoa nanona.

“… ‘A ieta akun te auti ike E mena i ana Iesu: ao ngke a a tia n urua, ao a nna te ne ne wene ar e wene ai te nakibaina arei’ (Mareko 2:4). …

“… ‘Ao Iesu ngke E nori aia onimaki, E taku nakon te nakibaina, Natiu, a kabaraki am bure’ (Mareko 2:5).”²

Te Kakao nakon te Mwakuri

E kaumakiira Unimwaane Dieter F. Uchtdorf man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman “Marooroo imarenami, kabonganai bwaai ni ibuobuoki ake a tauraoi, ukora ana kairiiri te Tamnei ae Raoiroi, butiia te Uea ana kamatoa, ao ngkanne katauraoiko ao moana am mwakuri.

“I anganiko te berita: Ngkana ko iriira te banna aei, ko na karekea te kairiiri ae onoti nakon antai, tera, nningai, ao te tabo raa ni katauraoi n ana kawai te Uea.”³

© 2018 by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved. Printed in USA. English approval: 6/17. Translation approval: 6/17. Translation of Ministering Principles, September 2018. Kiribati. 15052 859

Bwaai aika a na Taraaki

1. Taraa Tataekina Au Euangkerio: Te Kairi nakon aia Mwakuri n Ibuobuoki Mitinare (2004), 183.

2. Chi Hong (Sam) Wong, “Rescue in Unity,” Riaona, Nob. 2014, 14–15.

3. Dieter F. Uchtdorf, “Providing in the Lord’s Way,” Riaona, Nob. 2011, 55.

Rongorongo iaon “Reirein te Mwakuri n Ibuobuoki” a kantaningaaki bwa a na buokiira n reirei i bon imarenara—e na aki tibwaki bwa te rongorongo n tain te kakawari n ibuobuoki. Ngkai ti ataia naake ti beku ibukiia, e na kairiira te Tamnei ae Raoiroi n ataia tera te rongorongo are a kainnanoia n reitia ma ara tararua ao ara nanoanga.

Mwaakan te Marooro

“Ngkana ko tangiria ni karikirakea te bwai teuana, ko na riai ni maroro ibukina,” e taku Beretitenti M. Russel Ballard, Bonomwi ni Beretitenti n te Kooram n te Tengaun ma Uoman. “Ngkana ti [karaoia], ti karika te bonnano n te tamnei are iai mwina ae tamaroa are e na karikirakea te anua ae iai bonganana ke ni koro nanoia mai mwin te uaia ni mwakuri ke n reitaki, are e korakora riki mwina nakon maitin are e karaoia temanna” (man R, Scott Lloyd, “Counseling with Councils Is Lord’s System, e kabwarabwara Unimwaane Ballard,” Jan. 11, 2017, news.lds.org; “Strength in Counsel,” Ensign, Nob. 1993, 77).

Karikirakean te iraorao e bon kakawaki ni mwakoron te marooro imarenara. Taraa naba rongorongon Reirein te Mwakuri n Ibuobuoki “Building Meaningful Relationships,” n te rongorongo ibukin Aokati 2018 ibukin te Riaona, iaon iteraniba 6.