Reirein te Mwakuri n Ibuobuoki

Karika te Mwakuri n Ibuobuoki bwa e na Kakukurei

Te beku ma te tangira e na uota te kimwareirei nakon te tia anga ao te tia karekea.

Riaona, Eberi 2019

N tai tabetai kakaean te kukurei n te maiu aio e na taraa n ae ai aron te biri iaon te bwai ni biribiri. Ti biri ma tia biri ao ti bon namakina naba ae kanga ti aki nako n te tabo teuana. Irouia tabeman, iangoan te mwakuri n ibuobuoki nakoia raora e taraa n ae ti a anganaki riki ae mwaiti bwa ti na karaoia.

Ma Tamara are i Karawa e tangiria bwa ti na rinanon te kimwareirei ao e a tia n tuangira, “ao a riki aomata bwa aonga ni karekea te kimwareirei” (2 Nibwaai 2:25). Ao e reirei te Tia Kamaiu bwa te mwakuri n ibuobuoki nakoia tabeman e bon kakawaki ni mwakoron karekean te kimwareirei nakon maiura ao nakon maiuia tabeman.

Tera te Kimwareirei?

E a tia ni kaotaki nanon te kimwareirei bwa “te namakin ae e kaungaa te nano ao te kukurei.”¹ Burabeti ni bong aikai a tia ni kamataata bwa e nako mai iaa te kimwareirei ao e kanga ni kuneaki. “Te kimwareirei are ti namakinna akea reitakina ma bwaai ake a riki inanon maiura ao bwaai ni kabane a riki man katuruan raoi ara iango iaon maiura,” e taku Beretitenti Russell M. Nelson. “… E reke te kimwareirei man ao ibukin [Iesu Kristo]. Bon Ngaia ae e nako mai irouna te kimwareirei ni kabane.”²

Te Mwakuri n Ibuobuoki e Uota te Kimwareirei

Ngke e kana uaan te kai ni kamaiu Riaai, e kaonaki nanona n “te kimwareirei ae moan te bati” (1 Nibwaai 8:12). Te moan bwai ae tangiria bwa e na tibwaa uaan te kai anne ma ake e tangiriia.

Tauraoira ni buokiia tabeman e kona n uota te aekaki ni kimwareirei ae ai aron aei nakoira ao nakoia tabeman. E reireiniia taan iriiria te Tia Kamaiu bwa taian uaa ake ti karekei ngkana ti reitaki ma Ngaia e buokiira ni karekea iroura te kimwareirei ae bwanin (taraa Ioane 15:1–11). Karaoan Ana mwakuri ni beku ao n ukeriia ni kairiia tabeman Nakoina e kona ni karika te namakin ae uota te kimwareirei (taraa Ruka 15:7; Aramwa 29:9; Reirei ao Berita aika Tabu 18:6; 50:22). Ti kona n namakina te kimwareirei aei inanon naba namakinan te kakaitara ao te rawawata (taraa 2 I‑Korinto 7:4; I‑Korote 1:11).

E kaotia te Tia Kamaiu nakoira te katooto ae kororaoi bwa teuana te korakora n oin karekean te kimwareirei ni koaua n te maiu aei e bon reke rinanon te ibuobuoki. Ngkana ti karaoa te ibuobuoki nakoia tarira ao mwaanera n aron te Tia Kamaiu, ma te tangira ae itiaki ao te tangira inanora, ti kona n namakina te kimwareirei ae e riaon riki ae tii te kukurei.

“Ngkana ti butimwaea te [mwakuri n ibuobuoki] ma nanora ae e tauraoi, ti na … kaniiaki ao n riki bwa aomatan Tion ao n namakina te kimwareirei ae rianako ma ake tia tia ni buokiia iaon kawaira n riki bwa ana reirei,” e reirei Titita Jean B. Bingham, Beretitenti n te Bootaki n Aine ni Kabuta.³

Ti na Kanga ni Karika te Mwakuri n Ibuobuoki bwa e na Rangi ni Kakukurei?

A mwaiti kawai n uota te kimwareirei ae korakora inanon ara mwakuri n ibuobuoki. Aikai tabeua iango:

Ko na ataa te kantaninga n te mwakuri n ibuobuoki. A mwaiti bukin te mwakuri n ibuobuoki. N tokina, ara kekeiaki a na riai n titebo ma ana kantaninga te Atua n “uota te aki mamate ao te maiu ae akea tokina nakoia aomata” (Mote 1:39). Ni butimwaean ana kakao Beretitenti Russell M. Nelson ni buokiia tabeman iaon kawain te berita, ti kona ni kunea te kimwareirei ni irakin karaoan ana mwakuri te Atua.⁴ (Ibukin riki taian kantaninga iaon te mwakuri n ibuobuoki, taraa “Ministering Principles: The Purpose That Will Change Our Ministering,” inanon Tianuare 2019 Riaona.)
Karaoa te mwakuri n ibuobuoki ibukiia aomata tiaki te beku. E aki toki ni kauringiira Beretitenti Thomas S. Monson, “Tai kariaia ni katoka te kaanganga bwa e na boongana riki nakon tangiran te aomata.”⁵ Te mwakuri n ibuobuoki bon ibukin tangiraia aomata, tiaki ibukin karaoan te bwai teuana. N ara tai n rikirake n tangira n aron te tTa Kamaiu, ti na rangi n tauraoi nakon karekean te kimwareirei ae roko man buokaia tabeman.
Karika te Mwakuri n Ibuobuoki bwa e na Bebete. Beretitenti M. Russell Ballard Bonomwi ni Beretitenti n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman, e tuangiira: “A riki bwaai aika korakora man bwaai aika bebete man karako. … Ara mwakuri n akoi ao n ibuobuoki aika uarereke ao ni bebete a na bwarikoriko nako nanon te maiu ae onrake n te tangira ibukin Tamara are i Karawa, te kakaonimaki nakon ana mwakuri te Uea Iesu Kristo, ao te namakin ae rau ao ni kimwareirei ni katoaa te tai are ti kanakoa baira ni buokiia tabeman.”⁶
Kanakoa te bwarannano man te mwakuri n ibuobuoki. Tiaki tabem bwa ko na mwakuriia kamaiuakin temana. Anne bon imarenan te aomata n tatabemaniia ma te Uea. Tabera bwa ti na tangiriia ao ni buokiia ni kairiia nakon Iesu Kristo, are bon ngaia aia Tia Kamaiu.

Tai Katibanakoa Reken te Kimwareirei man te Ibuobuoki

N tabetai aomata aki waekoa n tuatua buokaia n te bwai are a kainanoia, ngaia are karaoan ara ibuobuoki tao bon te bwai ae a kainnanoia. Ma kairoroan baike ti iangoi iaoia aomata, bon tiaki te kaeka naba. Titiraki n anaa te kariaia imwain te mwakuri n ibuobuoki bon te iango ae tamaroa.

Unimwaane Dieter F. Uchtdorf man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e karakina te tina ae akea buuna ae e reke irouna te aoraki ae te bwaoki—ao a manga ewekaki natina. Te auti are e teimatoa ititiakina e a moanna ni mangaongao ao ni barekareka. Bwai n amwareke ao kunnikai aika a tuai uatiaki a bwarietata.

N te tai are e namakina bwa akea te bwai ae e kona ni karaoia, a karebwerewe aine man te Bootaki n Aine iaon ana mataroa. Aki kangai, “Ko a manga tuangiira ngkana iai te bwai ae ti kona ni karaoia.” Ngke a noora te bwai ae riki, a waekoa naba ni karaoa te mwakuri.

“A kaitiaka te mangaongao, a uota te ota ao te itiaki nakon te mweenga, ao ni wetea raoraoia bwa e na uoti amwarake aika a na kainnanoaki riki. Ngke e a bane aia mwakuri ao ni kabo nakoina, a katuka te kairake n tina anne ma matana aika ranran—ran ni mata ni kakaitau ao n tangira.”⁷

Ngaiia ni kabane ake taan anga ao te tia karekea a namakina te kimwareirei inanoia.

Karikirakea te Kimwareirei ni Maium

Kabatiaan te kimwareirei, te rau, ao te kukurei n aron maium are ti kona ni karikirakea inanon maiura, bon kabatiaan riki are ti na kona n tibwaia ma tabeman n ara tai ni ibuobuoki. E reke te kimwareirei rinanon te Tamnei ae Raoiroi (taraa I‑Karatia 5:22 ao Reirei ao Berita aika Tabu 11:13). Bon te bwai ae ti kona n tataro ibukina (taraa Reitei ao Berita aika Tabu 136:29) ao ni kaoa nako nanon maiura. Aikai tabeua iango ni karikirakea te kimwareirei ibon inanon maiura:

Wareki am bwai. Inanon taraan maium, korei n am tienoo bwaai ake e tia ni kakabwaiako iai te Atua.⁸ Noori tamaroan nako bwaai ake a katobibiko.⁹ Taraia bwa tera ae e na konaa n tukiko man namakinan te kimwareirei ao korei kawai ake a na buoka katokana ke ko na mataata raoi iaoia. N tain te Itita aio, karekea te tai are ko na ukeuke ni karekea te itoman ae korakora ma te Tia Kamaiu (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 101:36).
Kataneiako n atai katabeakim. Te kimwareirei e kona ni baiti n roko iroum n taai aika rau n am tai ni iango¹⁰ Rangi ni kakauongo bwa tera ae e uota te kimwareirei nakoim (taraa 1 Rongorongo 16:15). N tabetai kararoakin bwaai ake a kabonganaaki ibukin kanakoan rongorongo e na tau ni kataneiakim n atai katabeam.¹¹
Tai kabootaua arom ma tabeman. E taekinaki bwa te kabootau e na iraea kukureim. E kauring Bauro bwa naake “a bon baireia i bon i rouia, ni kabotaunariia ma ngaiia, ao a aki atai bwaai” (2 I‑Korinto 10:12).
Ukora te Kaotioti ae onoti ibukim. E reirei te Tia Kamaiu: “Ngkana ko bubuti, ko na anganaki te kaotioti iaon te kaotioti, te atatai iaon te atatai, are ko na atai kamimiin ao raun bwaai ni kabane—are a na uota te kimwareirei, are e uota te maiu ae akea tokina” (Reirei ao Berita aika Tabu 42:61).

Te Kakao ni Mwakuri

Ko na kanga ni karikirakea te kimwareirei are ko kunea ni maium rinanon te mwakuri n ibuobuoki?