Seminelí
Toe Vakaiʻi 1 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné


Toe Vakaiʻi 1 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Kumi mo Ako Maʻuloto: Luke 2:10–12 ki he Luke 24:36–39

ʻĪmisi
Kalasi semineli.

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke tokoniʻi koe ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ko iá. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke kumi mo ako maʻuloto ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he ʻuluaki potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe 11 ʻo e Fuakava Foʻoú.

Fakatupu ha ʻātakai ʻo e ʻofá. ʻE lava ke tokoni hono ʻoange ha ngaahi faingamālie maʻá e kau akó ke nau feʻilongaki ai ki hono fakatupulaki ha ʻātakai ʻo e ʻofa, fakaʻapaʻapa, pea mo ha taumuʻa ʻi he loki akó. Kumi ha ngaahi founga ke poupouʻi ai ʻa e kau akó ke nau fevahevaheʻaki ha fakamatala feʻunga fekauʻaki mo ʻenau moʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni fakataukei folofola fakatokāteline ke fetongi ʻaki e lēsoni ko ʻení. Vakai ki he hokohoko ʻi he taimi-tēpile ki hoʻo kalasí ke fakapapauʻi ʻe akoʻi ʻa e lēsoni fakataukei folofola fakatokāteline takitaha lolotonga ʻa e semesitaá.

Ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá

  • Ko e hā ʻe ʻaonga ai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné?

Mahalo te ke manatuʻi ʻa e lea ko ʻeni meia ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono ako maʻuloto ʻo e folofolá:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2004. Pekia ʻi he ʻaho 22 Sepitema 2015.

ʻOku lava ke maʻu ha mālohi lahi mei hono ako maʻuloto ʻo e folofolá. Ko hono ako maʻuloto ʻo ha potufolofolá ko hano kamataʻi ia ʻo ha feohi fakakaungāmeʻa foʻou. ʻOku hangē ia hano toki ʻiloʻi ha taha foʻou ʻe lava ke tokoni ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻokú ne ueʻi mo fakafiemālieʻi kita, pea hoko ko ha maʻuʻanga poupou ki ha liliu ʻoku fiemaʻu.

(Richard G. Scott, “Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 6)

Ke tokoni atu ke ke ako ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he ʻuluaki potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe 11, fakakaukau ke hiki ha tatau ʻo e saati ko ʻení ki hoʻo tohinoa akó pe download ʻa e polokalama Fakataukei Fakatokāteliné ʻi ha telefoni toʻotoʻo pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻi he polokalamá ke tokoni atu ʻi hoʻo ako maʻulotó.

Fakaʻaliʻali ʻa e saati ko ʻení.

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

Luke 2:10–12

“He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni, ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí.”

Sione 3:5

“Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

Sione 3:16

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú.”

Mātiu 5:14–16

“Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí.”

Mātiu 11:28–30

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”

Mātiu 16:15–19

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻangá.”

Sione 7:17

“Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí.”

Mātiu 22:36–39

“Ke ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá. … Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí.”

Luke 22:19–20

Naʻe fekau ʻe Sīsū Kalaisi, ke maʻu ʻa e sākalamēnití “ʻi he fakamanatu kiate au.”

Sione 17:3

“Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi.”

Luke 24:36–39

“He ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú.”

ʻĪmisi
Fakataukei Fakatokāteliné - Mātiu - Sione

Fakatatau ki he tokolahi ‘o hoʻo kalasí, vahe ki he tokotaha ako takitaha pe lahi ange ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ‘e 11. Kapau ʻe fiemaʻu, ʻe lava ke vahe ʻa e potufolofola tatau pē ki ha kau ako tokolahi.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau ngaʻunu takai ʻi he loki akó pea ngāue tauhoa ke kumi, pea kapau te nau fili, ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kotoa pē ʻe 11 mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá. Poupouʻi e kau akó ke nau fetongi hoa ʻi he miniti ʻe ua kotoa pē.

Fakaafeʻi e kau akó ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi heʻenau fengāueʻakí (ʻe ala tokoni ke hiki ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi he palakipoé):

  1. ‘Eke ha fehuʻi ke mou feʻilongaki lelei ange ai (hangē ko ʻení, “Ko e hā ha taha ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke manako ke fakahokó?” pe “Ko e hā ha taha ʻo e ngaahi feituʻu ʻokú ke saiʻia taha ke ʻeveʻeva ki aí?”).

  2. Fetokoniʻaki ke ʻiloʻi ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteline kuo vahé mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e potufolofolá mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá ʻi hoʻo tohi folofolá.

  3. Vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e foʻi moʻoni ʻi he kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá.

  4. Feinga ke ke ako maʻuloto e fakamoʻoni fakafolofolá mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá.

Fili ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe tolu pe lahi ange, pea fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni:

  • Hiki maʻuloto ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá.

  • Vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení.

ʻI he ngaahi ʻaho siʻi ka hokó, feinga ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe tolu pe lahi ange. Kumi ha ngaahi founga ʻe lava ke tāpuekina ai hoʻo moʻuí mo e moʻui ʻa kinautolu ʻokú ke ʻiló ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení.

ʻEkitivitī Tānaki Mai ki he Akó

Ko ha ʻekitivitī kehe

Ko e founga ʻe taha ke tokoniʻi ai e kau akó ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá ko hono tohi ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa ha ngaahi fehuʻi ʻoku fekauʻaki vāofi ange mo e potufolofola fakataukei fakatokāteline takitaha. ʻE lava ke ngāue tautau toko ua ʻa e kau akó ke tali ʻa e ngaahi fehuʻí. Ko e ngaahi sīpinga ʻeni ʻo e faʻahinga fehuʻi ʻe lava ke ʻeké:

Luke 2:10–12

Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke saiʻia ke fakahoko ʻi he taimi Kilisimasí?

Kumi e Luke 2:10–12 . Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá “He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni, ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí.”

Feinga ke ke ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni fakafolofolá mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá.

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke fakatokangaʻi ʻa e fatongia ʻo Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene hoko ko hotau Fakamoʻuí?

Sione 3:5

Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke manatuʻi fekauʻaki mo ho papitaisó?

Kumi ʻa e Sione 3:5 . Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

Feinga ke ke ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni fakafolofolá mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá.

Ko e hā te ke lea ʻaki ki ha taha toki papi ului fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e mēmipa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí?

Paaki