Seminelí
Fakamanatu 20 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné


Fakamanatu Hono 20 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Mahino pea Fakamatalaʻi

ʻĪmisi
Talavou ʻoku lau folofola

Ko e taumuʻa ʻe taha ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻoku ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné pea lava ke fakamatalaʻi kinautolu ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau. ʻE ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ke fakaloloto hoʻo mahinó mo akoako fakamatalaʻi e ngaahi moʻoni mei he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kehekehe ʻo e Fuakava Foʻoú.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo e Fuakava Foʻoú pea fili ha potufolofola te nau fakaʻamu ke mahino lelei ange kiate kinautolu.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni ki he potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻo fetongi ʻaki ʻa e lēsoni ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakavāhengá pe vahefonuá pe kouʻōtineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni fakataukei fakatokāteline takitaha lolotonga e lele ʻa e seminelí.

Ko e hā ʻoku ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí?

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení pea fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi mo ha hoa ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he meʻa naʻe fakatātaaʻí fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí.

Fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻo fakaʻaongaʻi pē ʻa e konga ʻo ʻEne moʻuí ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fakatātā ko ʻení:

ʻĪmisi
Ko e tautau ʻa Kalaisi ʻi he kolosi ʻi Kalevalé. ʻOku ʻi he tafaʻaki toʻohema mo e toʻomataʻu ʻo Kalaisí ha ongo kaihaʻa ʻokú na tautau ʻi he kolosí. ʻOku haʻohaʻo takai ʻi he kolosí ha kau mamata tokolahi, kau ai ʻa Mele, faʻē ʻa Kalaisí, Mele Makitaline, kau tengihia kehe mo e kau sōtia Lomá. ʻOku fakafakataha ʻa e ngaahi ʻao maná ʻi he langí.

Hokó, fakaʻaliʻali e ngaahi ʻīmisi ʻe tolu ko ʻení (pe ngaahi ʻīmisi kehekehe ʻo e Fakamoʻuí), pea fakaafeʻi e kau akó ke nau aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

Vakai ki he ngaahi ʻīmisi ko ʻení pea tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻĪmisi
Fakatātaaʻi ʻe ha tokotaha ʻeti. ʻOku fua ʻe Mele ʻa e pēpē ko Sīsuú mo sio kiate Ia.
ʻĪmisi
Ko e tuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ʻo hilifaki Hono ongo nimá ʻi he fofonga ʻo ha tangata kui ʻoku tūʻulutui ʻi hono ʻaó. Ko e haʻohaʻo takai ha kau tangata, kakai fefine mo ha fānau ʻia Kalaisi. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he kakaí hono fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻa e tangata kuí. ʻOku ʻi mui ha ngaahi ʻāleso maka.
ʻĪmisi
Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson (62470); GAK 403; Tohi lēsoni ʻa e Palaimelí 1-04; Tohi lēsoni ʻa e Palaimelí 2-38; Tohi lēsoni ʻa e Palaimelí 3-10; Tohi lēsoni ʻa e Palaimelí 5-06; Tohi lēsoni ʻa e Palaimelí 6-40; Tohi lēsoni ʻa e Palaimelí 7-40; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–20
  • Ko e hā e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku fakahaaʻi atu ʻi he ngaahi ʻīmisi takitaha ʻe tolu ko ʻení?

  • Ko e hā ʻoku tānaki atu ʻe he ngaahi meʻa takitaha ko ʻeni naʻe hokó ki hoʻo mahino kia Sīsū Kalaisi mo Hono misioná?

Ke ʻiloʻi moʻoni ko hai ʻa e Fakamoʻuí mo e ʻuhinga ʻokú Ne mahuʻinga ai kiate koé, ʻe tokoni ke ke ako ha ngaahi fakamatala lahi ʻo ʻEne moʻuí mo ha ngaahi tohi ʻa ha kau palōfita tokolahi ange.

ʻE tatau pē ia mo e lava ke tokoni atu hono ako mo fakafehoanaki e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline lahi ke mahino kakato ange kiate koe ʻa e tokāteline ʻa e Fakamoʻuí ʻi haʻo fakafalala pē ki ha potufolofola pē ʻe taha.

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakahoko ‘a e ‘ekitiviti ko ʻení mo ha hoa. ʻE lava ke nau maʻu ha hoa kehekehe ki he fakafehoanaki takitaha.

Lau pea fakakaukau ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Hepelū 12:9, Sēmisi 1:5–6, mo e Sēmisi 2:17–18 fekauʻaki mo ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau vā fetuʻutaki mo Iá.

  • ʻOku tokoni fēfē hono ako fakataha e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe tolu ko ʻení ke mahino lelei ange ai kiate koe hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá?

Lau pea fakakaukau ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻi he 1 Pita 4:6 mo e Fakahā 20:12 fekauʻaki mo e Fakamaau Fakaʻosí ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

  • ʻOku tokoni fēfē hono ako fakataha e ongo potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e Fakamaau Fakaʻosí?

Fakakaukau ke fakafekauʻaki pe fakafehokotaki ha faʻahinga potufolofola pē te ke fiemaʻu ke toe ako fakataha ʻi he kahaʻú.

Ko hono fakafehokotaki e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné

Kapau ʻe lelei ange ki he kau akó ke nau fakakakato fakakalasi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, fakaafeʻi e kalasí ke nau fili pe ko e potufolofola fakataukei fakatokāteline fē ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku nau fie ako lahi ange ki aí. Hiki e veesi folofolá mo e kupuʻi lea tefitó ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi leva e kau akó ke nau ngāue ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ke kumi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻoku fekauʻaki mo iá ki he lahi taha te nau lavá ʻi ha taimi pau. Kapau ʻe ongoʻi lōmekinae kau akó ke nau fekumi ʻi he ngaahi potufolofola kotoa ʻe 96, fakakaukau ke fakangatangata pē ʻenau fekumí ki he ngaahi potufolofola pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná (pe fakaʻaongaʻi ha founga kehe ki hono fakasiʻisiʻi ʻenau ngaahi founga fekumí). ʻE lava ke hiki ʻe he kau akó e ngaahi potufolofola ʻoku nau maʻú ʻi he palakipoé ‘i lalo he veesi folofolá.

Fakaʻosí, fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi e founga ʻoku fakalahi ai ʻe he ngaahi potufolofola ne nau maʻú ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he potufolofola kuo fili ʻi he Fuakava Foʻoú.

a. Fili ha taha ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo e Fuakava Foʻoú te ke fie ako lahi ange ki ai, pea hiki ʻa e veesi folofolá mo e kupuʻi lea tefitó ʻi hoʻo tohinoa akó. e. Kumi pea lau kakato e potufolofola fakataukei fakatokāteliné, pea lekooti e meʻa ʻoku mahino kiate koe fekauʻaki mo e tokāteline ʻokú ne akoʻí.

f. Kumi ʻa e lisi kakato ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi kupuʻi lea tefito ʻoku maʻu ʻi he fakaʻosinga ʻo e Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2022).

h. Kumi pea lau ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe ua pe lahi ange mei he ngaahi kalasi folofola kehe ʻoku fekauʻaki mo e potufolofola ʻi he Fuakava Foʻoú naʻá ke filí.

i. Lekooti ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e founga ʻoku fakalahi ai ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení hoʻo mahino ki he potufolofola ʻi he Fuakava Foʻoú.

Kapau ʻe fakakakato fakafoʻituitui ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitī kimuʻá, fakaafeʻi ke nau vahevahe mo e kau akó ʻa e potufolofola ʻi he Fuakava Foʻoú naʻa nau filí pea ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne nau ako mei he ngaahi potufolofola kehé.

Kapau ʻoku ʻi ai ha taimi feʻunga, fakakaukau ke toe fai ʻa e ʻekitivitií ʻaki ha potufolofola fakataukei fakatokāteline hono ua. Pe fakakakato ha ʻekitivitī tatau ʻaki hano ʻai e kau akó ke nau tohi ha fehuʻi pe meʻa ʻoku nau hohaʻa ki ai ʻi heʻenau tohinoa akó pea kumi ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline pau ʻe lava ʻo tokoni ke tali ʻenau fehuʻí pe hohaʻá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau aleaʻi e founga te nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e ʻekitivitií ki heʻenau ako folofola ʻi ʻapí pea mo e founga ʻe tāpuekina ai kinautolu ʻi heʻenau ako e ongoongoleleí.

Paaki