Seminelí
Sione 6:60–71


Sione 6:60–71

“Te Mau ʻAlú kia Hai?”

ʻĪmisi
Jesus talking to a large group of people.

Hili hono akoʻi ʻe Sīsū ko Ia ʻa e Mā ʻo e Moʻuí (vakai ki he Sione 6:35), naʻe ʻikai mahino pea fili ha tokolahi ke taʻofi ʻenau muimui kiate Iá. ʻI he taimi naʻe fehuʻi ai ʻe Sīsū ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pe te nau toe mavahé, naʻe tali ange ʻe Pita, “ʻEiki, te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá” (Sione 6:68). ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke fakamālohia mo tuʻu maʻu ʻi hoʻo tukupā ke muimui kia Sīsū Kalaisí, naʻa mo e taimi he ʻikai fili ai e niʻihi kehé ke muimui ʻiate Iá.

Tokoniʻi e kau ako faingataʻaʻiá. Mahalo ʻoku fefaʻuhi fakataautaha ha kau ako ʻe niʻihi ʻi he kalasí mo ʻenau tuí. Manatuʻi e ngaahi lea ʻa Palesiteni M. Russell Ballard ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (Quorum of the Twelve Apostles): “Ko ʻeku tautapa fakamātoató ke tau poupouʻi, tali, mahino, pea mo ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo ʻenau tuí. Kuopau ke ʻoua naʻa tau teitei liʻaki ha taha ʻo hotau kāingá. ʻOku tau ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he halá, pea ʻoku fie maʻu ke tau fetauhiʻaki ʻo fakatatau ki ai” (“Te Mau ʻAlú kia Hai?,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2016, 92).

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu koeʻuhí ko ʻenau kau ki he Siasí mo ʻenau kau Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi tali ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí

Tokanga ʻaupito ki he kau ako ʻoku nau faingataʻaʻia pe loto mamahi ʻi he fili kuo fai ʻe he niʻihi kehé ke taʻofi ʻenau kau ki he Siasí. Fehuʻi ange pe ʻoku ʻi ai ha fānau ako te nau fie vahevahe ʻenau fakakaukaú mo e kalasí.

Faʻu ha tūkunga, moʻoni pe faʻu, ʻo ha mēmipa ʻo Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuó ne fili ke ʻoua ʻe toe muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. Mahalo ʻe tokoni ke fakafonu ʻa e ngaahi ʻatā ʻi he tūkunga ko ʻení:

Kuo fili ‘a [Hingoá mo ʻenau fekauʻaki mo koé] ke taʻofi ‘enau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI hoʻo ʻeke ange hono ʻuhinga ʻo e ʻikai ke nau toe kau maí, ʻoku nau pehē ai, “[Ko e ʻuhinga ʻo e ʻikai ke nau toe kau mai ki he Siasí].” ʻI hoʻo fakakaukau ki heʻenau talí, ʻokú ke ongoʻi [fakamatalaʻi hoʻo ngaahi ongo’i].

ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi moʻoni ʻoku fakaʻilongaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ke ke tuʻu maʻu ʻi he taimi ʻe mavahe ai ʻa kinautolu ʻokú ke ʻofa aí mei he Siasi ʻo e Fakamoʻuí. ʻE lava foki ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení kapau ʻokú ke feinga ke fakapapauʻi ʻa e lahi hoʻo fie kau ki he Siasí. Fakaava ho lotó ki he ueʻi fakalaumālie ʻoku finangalo e ʻEikí ke tāpuakiʻi ʻaki koé.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení.

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakakaukau ai pe ko fē ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení, kapau ʻoku ʻi ai, ʻoku fekauʻaki mo koe:

  • ʻI he taimi ʻoku ou sio ai ki he mole e tui ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí, ʻokú ne uesia ʻeku tuí.

  • Neongo ʻe mamahi hoku lotó, ka ʻoku kei tuʻu maʻu pē ʻeku tuí ʻi he taimi ʻoku mole ai mei he niʻihi kehé ʻa ʻenau tui kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí.

  • ʻOku ʻikai ke u hohaʻa ʻi he taimi ʻoku mavahe ai ha taha mei he Siasí kapau ʻokú ne ʻai ke nau fiefia.

  • Kuó u fili ke u kei hoko pē ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí.

  • ʻOku ou kei fakakaukauʻi pē pe ʻoku ou fie hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he Sione 6:26–58, ko Ia ʻa e Mā ʻo e Moʻuí naʻe ʻalu hifo mei he langí pea ko kinautolu te nau kai ʻi Hono sinó mo inu Hono taʻataʻá te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Lau ʻa e Sione 6:60–66, ʻo kumi ki he tali ʻa ha niʻihi ʻo e kakaí ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe faingataʻa ai ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e ngaahi akonaki foʻou ko ʻení meia Sīsuú?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi hotau kuongá ʻoku faingataʻa ke tali ʻe ha niʻihi?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻoku fili ai ha kakai ʻe niʻihi ʻi hotau kuongá ni ke fakamamaʻo mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

Manatuʻi ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he tokotaha kotoa pē—kau ai ʻa kinautolu kuo fili ke mavahe mei he Siasí. ʻE lava ke hokohoko atu ʻetau ʻofá mo feinga ke mahino kiate kitautolu ʻa kinautolu kuo mavahé. ʻOku ʻikai ʻuhinga hono fai ʻe ha taha ha fili ke mavahe ko ha kakai kovi kinautolu pe te nau mamahi maʻu pē koeʻuhí he naʻa nau mavahe. Pe ʻe ʻuhinga ia he ʻikai ke nau fili ke foki ki he Siasí ʻi he kahaʻú. ʻE lava ke ueʻi fakalaumālie koe ʻe he ʻEikí ʻaki e meʻa ke ke lea ʻaki mo fai maʻanautolu kuo nau mavahe atú.

“ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?”

Lau ʻa e Sione 6:67, pea fakatokangaʻi ʻa e fehuʻi naʻe fai ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló.

Naʻe akonaki ‘a Palesiteni M. Russell Ballard ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (Quorum of the Twelve Apostles) ʻa e founga ʻoku fekauʻaki ai e fehuʻi ʻa e Fakamoʻuí mo kitautolú.

ʻĪmisi
Official portrait of President M. Russell Ballard of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004.

ʻI hono fakaʻosí, kuo pau ke tau tali kotoa e fehuʻi ʻa e Fakamoʻuí: “ʻE ʻalu mo kimoutolu fokí?” [ Sione 6:67 ]. Kuopau ke tau fekumi kotoa ke maʻu ʻetau tali ki he fehuʻi ko iá. ʻE faingofua pē ʻa e talí ki ha niʻihi; ka ʻe faingataʻa ia ki ha niʻihi.

(M. Russell Ballard, “Te Mau ʻAlú Kia Hai?,” Ensign pe Liahona,, Nōvema. 2016, 92)

Lau ʻa e Sione 6:68–69, ‘o kumi ki he tali ʻa Sīsū ki he fehuʻi ʻa e kau Fālesí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe lava ai ʻa Pita ʻo fai e meʻa naʻá ne faí?

Mahalo ʻe ʻaonga ki he kau akó hono lau e fakamoʻoni ʻa Pitá ʻi he potufolofola fakataukei fakatokāteline Mātiu 16:15–19 .

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau muimui ai ki heʻenau sīpingá?

ʻE lava ke ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe, kau ai ʻeni: te tau lava ʻo fili ke tui kia Sīsū Kalaisi pea nofo mo Ia ʻo tatau ai pē pe ko e hā e fili ʻa e niʻihi kehé.

ʻI he lau ki he fili naʻe fai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe pehē ʻe Palesiteni M. Naʻe akonaki ʻa Russell Ballard ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of President M. Russell Ballard of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004.

ʻI he taimi ko ia ne tokanga taha ai e niʻihi kehé ki he meʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo talí, ne fili e kau ʻAposetoló ia ke tokanga taha ki he meʻa ne nau tui mo ʻiló, pea ko hono olá ko ʻenau nofomaʻu ʻia Kalaisi.

(M. Russell Ballard, “Te Mau ʻAlú Kia Hai?,” Ensign pe Liahona,, Nōvema. 2016, 90)

  • Naʻe fakahā ʻe Pita naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí “ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá” ( Sione 6:68). Ko e hā ha ngaahi huafa ʻe niʻihi ʻo Sīsū Kalaisi ‘okú ke ʻiloʻi?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ke ʻoua te tau mā ke hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

Fakakaukau ke faʻu ha lisi ʻi he palakipoé ʻo e ngaahi tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi ʻuluakí.

Naʻe lea ‘a Palesiteni M. Russell Ballard ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku fakakaukau ke mavahe mei he Siasi ʻo e Fakamoʻuí. Mamataʻi ʻa e “Te Tau ʻAlú Kia Hai?,” maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 5:35 ki he 8:16. ʻI hoʻo fakafanongo kia Palesiteni Ballard, tokanga ki he ngaahi fehuʻi ʻokú ne faí.

  • Ko e hā e ngaahi fakakaukau pe ongo naʻá ke maʻu ʻi hoʻo fakafanongo ki he lea ʻa Palesiteni Ballard?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke tui kia Sīsū Kalaisi mo kau pe nofo ʻi Hono Siasí?

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe hono manatuʻi e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻi he taimi ʻoku siviʻi ai hoʻo tuí?

Fakakaukau ke vahevahe ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí pea mo ha ʻuhinga fakatāutaha ʻe taha pe ua ki he hoko ko ha mēmipa ʻo Hono Siasí.

Kapau ʻokú ke fefaʻuhi mo hoʻo tuí, manatuʻi ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate koe. Te tau lava ʻo lotu ʻo kole tokoni ki he Tamai Hēvaní. Te ke lava foki ʻo talanoa ki hoʻo mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, pe faiako seminelí fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí.

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea fakaafeʻi e kau akó ke nau tali ha meʻa ʻe ua pe lahi ange ʻi heʻenau tohinoa akó.

  • Te ke tali fēfē kapau ʻe fehuʻi atu ʻe he ʻEikí, “ʻE ʻalu mo koe foki?” ( Sione 6:67).

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke maʻu mo fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí?

  • Ko e hā ʻokú ke fie manatuʻi ʻi he taimi ʻoku fili ai ha taha ʻokú ke ʻofa ai ke mavahe mei he Siasi ʻo e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā te ke talaange ki ha taha ʻoku mamahi koeʻuhí ko e fakakaukau ʻa e kakai ʻoku nau ʻofa aí ke mavahe mei he Siasi ʻo e Fakamoʻuí?

Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá

Sione 6:67–69 . Ko e hā naʻe mahino kia Pita mo e Toko Hongofulu Mā Uá naʻá ne tokoniʻi kinaua ke na kei hoko ko e kau muimui faivelenga ʻo Sīsū Kalaisí?

Naʻe tohi ‘a ‘Eletā D. Todd Christofferson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (Quorum of the Twelve Apostles) ʻo pehē:

ʻĪmisi
Portrait of Elder D. Todd Christofferson. Photographed in March 2020.

ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe naʻe mahino lelei kia Pita mo hono Kāingá ʻi he momeniti ko iá ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, ʻo lahi ange ia ʻi he kau ākonga kuo nau liʻaki ʻa e ʻEikí, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Pita ʻi he fakamoʻoni pau ʻa e Laumālié ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí (vakai foki ki he Mātiu 16:15–17), pea ʻe ʻikai toe maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻi ha toe feituʻu kehe. Ko ia naʻe tukupā kakato ai ke muimui ʻia Sīsū ʻo tatau ai pē. Kapau naʻe ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi, ʻe lava ʻo fakaleleiʻi ʻi he taimi totonú, ka he ʻikai mavahe ia mei heʻene mateakiʻi e ʻAlo ʻo e ʻOtuá–ko ha sīpinga fakaʻofoʻofa maʻatautolu kotoa.

(D. Todd Christofferson, “Ko e Mā ʻo e Moʻui Naʻe Hāʻele Hifo mei Langí,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2017, 39 nouti 8)

Ko e hā e ongo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate kinautolu ʻoku mavahé?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Henry B. Eyring ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ‘o pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of President Henry B. Eyring taken March 2018.

Kimuʻa pea toki ʻi ai ʻa e māmaní, naʻengāue ʻa e Tamai ʻofa ʻi Hēvaní mo Hono ʻAloʻofaʻangá mo kinautolu naʻá Na ʻafioʻi ʻe heé. ʻE ʻofa e ʻOtuá ʻiate kinautolu ʻo taʻengata.

(Henry B. Eyring, “Ki Hoku Makapuná,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2013, 72)

Ko e hā te u lava ʻo fai maʻanautolu ʻoku māmālohí pe kuo nau mavahe mei he Siasí?

Naʻe akonaki ‘a Palesiteni M. Russell Ballard ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (Quorum of the Twelve Apostles) ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of President M. Russell Ballard of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004.

Ko ʻeku talí, kātaki ʻo ʻoua naʻá ke malanga kiate kinautolu! Kuo ʻosi ʻiloʻi ʻe he kau mēmipa ho fāmilí pe ngaahi kaungāmeʻá ʻa e ngaahi akonaki ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ke nau fie maʻu ha malanga ʻe taha! Ko e meʻa ʻoku nau fie maʻú—ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻu kotoá—ko e ʻofa mo e loto mahino, kae ʻikai ko e loto fakamaau. Vahevahe hoʻo ngaahi aʻusia lelei ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko e meʻa mālohi taha te ke lava ʻo faí ko hono vahevahe hoʻo ngaahi aʻusia fakalaumālié mo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. ʻIkai ngata aí, tokanga moʻoni ki heʻenau moʻuí, ʻenau ngaahi lavameʻá, mo honau ngaahi faingataʻaʻiá. Loto māfana, angamalū, ʻofa, mo angaʻofa maʻu pē.

(M. Russell Ballard, “Ngaahi Fehu’i mo e Tali” [fakataha lotu ʻa e Brigham Young University, ʻaho 14 Nōvema, 2017], 5, speeches.byu.edu)

Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó

ʻE maʻu e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí ʻi he taimi ʻa e ʻEikí

Naʻe lāunga ha tokolahi ʻo e kau ākongá koeʻuhí naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola fekauʻaki mo hono maʻu Hono kakanó mo inu Hono taʻataʻá (vakai ki he Sione 6:51–61). Mahalo naʻe ʻikai mahino foki ki Heʻene kau ʻAposetoló. Ka neongo ia, naʻa nau fili ke falala ki he meʻa naʻa nau ʻiloʻi mo tui ki aí.

Aleaʻi e founga ʻe lava ke tokoni ai e sīpinga ko ʻení ki he kau akó ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau maʻu kotoa ai e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí.

Fakakaukau ke lau ʻa e Luke 22:19–20 pea aleaʻi leva ʻa e founga naʻe tokoni ai ʻa e ako fekauʻaki mo e sākalamēnití ke mahino ki he kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he Sione 6:51–61 . (Mahalo ʻe tokoni ke fakamahinoʻi ange ko e Luke 22:19–20 ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ia.)

Ko e fili ke Tuí

Kapau ʻoku fefaʻuhi ha kau ako ʻe niʻihi mo e tuʻutuʻuni pe te nau nofo pe mavahe mei he Siasí, fakakaukau ke mamata ʻi he “Te Tau ʻAlú Kia Hai?” ʻi he ChurchofJesusChrist.org mei he taimi 2:46 ki he 5:35. ʻE lava leva ke aleaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e faleʻi ‘a Palesiteni M. Russell Ballard.

Ko e Fili ke Loto fakaʻitaʻi

Naʻe ʻita ha niʻihi ʻo e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene tokāteliné (vakai ki he Sione 6:60–61). Fakakaukau ke aleaʻi mo e kau akó ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻita ai ha kakai ʻe niʻihi ʻi hotau kuongá pea mo e meʻa te nau lava ʻo fai ke fili ai ke ʻoua naʻa nau ʻitá. ʻE ala tokoni atu ha ngaahi konga mei he ngaahi lea ko ʻení:

  • David A. Bednar, “Pea He ʻIkai Tūkia ʻa Kinautolu ʻi ha Meʻa,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2006, 89–92

  • Neil L. Andersen, “ʻOua Naʻa Liʻaki Ia,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2010, 39–42

Paaki