Seminelí
Mātiu 28; Luke 24; Sione 20


Mātiu 28; Luke 24; Sione 20

Kau Fakamoʻoni ʻo e Fakamoʻui kuo Toetuʻú

ʻĪmisi
Mary Magdalene encountering the resurrected Christ.

Naʻe hā ʻa Sīsū Kalaisi ki ha niʻihi fakafoʻituitui mo ha ngaahi kulupu tokolahi hili ʻEne Toetuʻú. ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoní ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ʻi hoʻo ako e ngaahi aʻusia ʻa ha niʻihi ʻo e kau fakamoʻoni ko ʻení.

Ko hono vahevahe ʻo e ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Kumi ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ai e ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, kau ai e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá. ʻE fakaafea ai e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoní.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e ʻEta 12:5–9 mo fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení: Te ke ʻilo fēfē ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi kae ʻikai mamata kiate Ia?

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e tui taʻe mamata ki aí

Fakapapauʻi ke tuku ha taimi feʻunga ke fai ai ʻe he kau akó ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní.

Vakai ki he fakatātā ko ʻeni ʻo e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú mei he fonualotó. Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa te ke lava ʻo vahevahe mo ha taha ʻoku veiveiua naʻe hoko ʻa e meʻa mahuʻinga ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi fakamatala fakafolofola ʻo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí te ke lava ʻo vahevahe mo kinautolu?

ʻĪmisi
The resurrected Jesus Christ emerging from the Garden Tomb. Christ is portrayed stepping out of the tomb. He is depicted wearing white robes. Flowers are blooming near the entrance to the tomb.
  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he ʻEikí ke tau takitaha maʻu haʻatau fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui?

Fakakaukauloto ki hoʻo fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e founga ʻe tāpuekina ai koe ʻi hono fakamālohia ʻo e fakamoʻoni ko ʻení. ʻE lava ke fakamālohia ʻetau tui ki hono moʻoni ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau ako e ngaahi lea ʻa kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi ʻokú Ne moʻuí, neongo kapau ʻoku veiveiua ki ai e niʻihi ʻoku tau feohí. ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, tokanga ki he ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakapapauʻi atu ki ho lotó mo e ʻatamaí ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení.

Kau fakamoʻoni ʻi he Fuakava Foʻoú

Ako ha taha ʻo e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻi he Fuakava Foʻoú kau ki he kakai naʻa nau mamata ki he Fakamoʻui kuo toetuʻú. Hili iá pea lekooti leva hoʻo ngaahi tali ki he ongo fehuʻi ʻi mui aí pea mo ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo kehe te ke maʻu.

Fakakaukau ke fokotuʻu ha ʻū fakatātā ke fakafofongaʻi ʻa e ngaahi fakamatala ʻe fā ko ʻení, fakataha mo e ngaahi potufolofola ʻoku fekauʻaki mo iá, ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he lokí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ʻaʻahi fakafoʻituitui pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ki he ʻēlia takitaha pea ke ako ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku fekauʻaki mo iá.

Fakatatau mo e fiemaʻu ʻa e kau akó, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha taimi lahi ange ke ako ha taha ʻo e ngaahi fakamatala ko ʻení kae ʻikai ke ako taimi nounou pē e ngaahi fakamatala kotoa ʻe faá. ʻOku maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ki hono ako ʻo e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi he konga ʻo e lēsoní ʻoku tānaki atu ki he “Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó”.

  1. Kau fafine faivelengá: Mātiu 28:1–10

  2. Ko e ongo ākonga ʻi he hala ki ʻEmeasí: Luke 24:13–35

  3. Mele Makitaline: Sione 20:11–18

  4. Tōmasi: Sione 20:24–29

  • Ko e hā ha meʻa naʻá ke ako te ne lava ʻo fakamālohia hoʻo tui ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei Heʻene fengāueʻaki mo e tokotahá ni pe kakai ko ʻení?

Kau fakamoʻoni fakafolofola kehé

ʻE lava ke toe fakamālohia ange hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ʻi hoʻo ako mo ha toe ngaahi fakamoʻoni kehe ʻi he ngaahi folofola kehé. Ako ha taha ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení. Hili iá pea lekooti leva hoʻo ngaahi tali ki he ongo fehuʻi ʻoku hoko maí pea mo ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo kehe te ke maʻu.

Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻi he ngaahi potufolofola takitaha ko ʻení ha potufolofola fakataukei fakatokāteline. Fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ke fakaʻilongaʻi ʻa e potufolofola ko ʻení ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua haʻanau maʻu ia.

  1. Kakai ʻi he ongo ʻAmeliká he kuonga muʻá hili pē e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí: 3 Nīfai 11:8–17

  2. Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:19–24

  • ʻE fakamālohia fēfē ʻe he meʻa ʻokú ke laú hoʻo tui ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha ʻilo foʻou fekauʻaki mo e ʻulungaanga ‘o Sīsū Kalaisí naʻá ke maʻu?

Kau fakamoʻoni ʻo onopōní

Ko ha founga mahuʻinga ʻe taha ke fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisí ko hono ako e ngaahi fakamoʻoni ki he “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa” ( Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23), ʻa e kau ʻAposetolo kuo fakanofo ʻi hotau kuongá.

Fakakaukau ke fetongi ha taha ʻo e ongo fakamatala ko ʻení ʻaki e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau ʻAposetolo moʻuí.

Mahalo te ke fie mamata ʻi he foʻi vitiō “Haʻu Kiate Au” (mei he taimi 16:18 ki he 16:47) Pe lau e lea ʻa Palesiteni ʻAealingi mo ʻEletā Hōlaní, ko ha ongo fakamoʻoni he kuongá ni ʻo Sīsū Kalaisi.

//media.ldscdn.org/webvtt/general-conference/april-2013-general-conference/2013-04-1070-president-henry-b-eyring-en.vtt

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of President Henry B. Eyring taken March 2018.

Ko ha fakamoʻoni au ki he Toetuʻu ʻa e ʻEikí ʻo hangē tofu pē naʻá ku ʻi ai tonu ʻi he efiafi ko iá mo e ongo ākongá ʻi he fale he hala ki ʻEmeasí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui pea hangē tofu pē ko Siosefa Sāmitá ʻi he taimi ne mamata ai ki he Tamaí mo e ʻAló ʻi he maama ʻo e pongipongi ngingila he vaoʻakau ʻi Palemailá.

Ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi.

(Henry B. Eyring, “Ha’u Kiate Au,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 25)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘o pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo moʻui moʻoni ia ʻo e ʻOtua moʻuí. … ʻOku ou fakamoʻoni naʻá Ne toetuʻu moʻoni mei he fonualotó pea hili ʻEne hāʻele hake ki Heʻene Tamaí ke fakakakato e founga ʻo e Toetuʻú, naʻá Ne toutou hā ki ha kau ākonga ʻe laungeau ʻi he Maama Motuʻá mo e Maama Foʻoú. ʻOku ou ʻilo ko Ia ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, ko e Mīsaia ʻe toe hāʻele mai ʻi ha ʻaho ʻi he nāunau fakaʻosí, ke pule ʻi māmani ko e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeiki mo e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi.

(Jeffrey R. Holland, “The Only True God and Jesus Christ Whom He Hath Sent,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 42)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā kuo ʻomi ai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu ha kau fakamoʻoni he kuonga ní, makehe mei Heʻene kau fakamoʻoni ʻi he kuonga muʻá?

Ko hoʻo fakamoʻoní

Lau ʻa e Sione 20:29 , ʻo kumi ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kia Tōmasi fekauʻaki mo hono maʻu ha fakamoʻoní.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he veesi ko ʻení fekauʻaki mo hono fakatupulaki hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

Ko ha moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi ko ʻení ʻoku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau fili ke tui ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi neongo ʻoku teʻeki ke tau mamata kiate Iá.

Fakaʻaongaʻi e toenga ʻo e taimi lēsoní ke ʻoange ha faingamālie ki he kau akó ke fai ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻui moʻuí. Fili mei he ngaahi fehuʻi ko ʻeni ʻoku fokotuʻu atú, pe fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga kehe ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto mo vahevahe ʻenau fakamoʻoní.

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻi heʻenau tohinoa akó pe hivaʻi fakakalasi ha himi kimuʻa pea vahevahe leʻolahi ʻenau ngaahi fakamoʻoní.

Tānaki atu hoʻo fakamoʻoni fakataautaha ki he Fakamoʻuí ki he ngaahi fakamoʻoni kuó ke ako he ʻaho ní. Ko ha founga ʻe taha ke fakahoko ʻení ko hano lekooti e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení, ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Ko e hā ha fakamoʻoni kuó ke mamata ai ʻi hoʻo moʻuí pea ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hono fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe ʻa hono moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha faleʻi te ke fai ki ha taha ʻoku teʻeki ai ke ne fakapapauʻi pe ʻoku nau tui ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí?

Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá

Ko e hā naʻe kei ʻasi ai e ngaahi mataʻikafo mei he Tutukí ʻi he sino toetuʻu ʻo Sīsuú?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘o pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

Neongo naʻe mei lava—pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe lava ʻe he mālohi ʻo e Toetuʻú ʻi ha ʻaho—ʻo fakafoki kakato mo fakafoʻou e ngaahi kafo mei he tutukí, ka naʻe fili ʻe Kalaisi ke tauhi e ngaahi kafo ko iá ki ha taumuʻa, kau ai ki Heʻene hā ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi he taimi te Ne fakaʻaliʻali ai e ngaahi fakaʻilonga ko iá mo fakahā naʻe fakalaveaʻi Ia “ʻi he fale ʻo [hono] ngaahi kaumeʻá” [ Sākalaia 13:6 ; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:52 ].

Ko e ngaahi kafo ʻi hono ongo nimá, vaʻé, mo e vakavaká, ko ha ngaahi fakaʻilonga ia ʻoku hoko e ngaahi meʻa fakamamahi ʻi he moʻui fakamatelié ʻo aʻu ki he tokotaha maʻa mo haohaoá, pea ko e ngaahi faingataʻá ʻoku ʻikai ko ha fakamoʻoni ia ʻoku ʻikai ʻofa e ʻOtuá ʻiate kitautolu. Ko ha foʻi moʻoni mahuʻinga mo fakatuʻamelie ia ko e Kalaisi kuo fakalaveaʻí te Ne fakahaofi kitautolú.

(Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant [1997], 258–59)

Sione 20:17 . Ko e hā e ʻuhinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene kole kia Mele Makitaline ke “ʻoua naʻá ne ala kiate Iá”?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Head and shoulders portrait of Elder Bruce R. McConkie.

‘Oku pehē ʻe he liliu ʻo e Kingi Sēmisí naʻe folofola ʻa Sīsū “ʻOua naʻa ala kiate au.” ʻOku pehē ʻe he liliu ʻa Siosefa Sāmitá “ʻOua ʻe puke Au.” ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi liliu kehe mei he lea faka-Kalisí ʻa e potufolofolá ko e “ʻOua ʻe pīkitai kiate au” pe “ʻOua naʻa puke au.” ʻOku ʻomi ʻe ha niʻihi ia ʻa e ʻuhingá ko e “ʻOua ʻe pīkitai kiate au ʻo toe fuoloa ange”, pe “ʻOua ʻe puke fuoloa au.” ʻOku lea ʻa e niʻihi ki he taʻofi hono puke pe piki kiate Iá, ʻo ʻomi ai ʻa e fakakaukau naʻe ʻosi puke ia ʻe Mele. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ke mahalo ko e fakakaukau ʻeni naʻe fakahā ʻe he ʻEiki kuo Toetuʻú kia Melé: “He ʻikai te ke lava ʻo puke au heni, he te U ʻalu hake ki Heʻeku Tamaí.”

(Bruce R. McConkie, The Mortal Messiah: From Bethlehem to Calvary [1981], 4:264)

Ko e hā ha ngaahi vitiō ʻoku lava ʻo maʻu ke tokoni ke u sioloto ai ki he ngaahi fakamatala ʻo e hā mai ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú?

Mahalo te ke fie mamata ʻi he ngaahi vitiō ko ʻení (maʻu atu ʻi he ChurchofJesusChrist.org):

“Toetuʻu ʻa Sīsū” (4:05)

Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó

Fulifulihi e kamataʻanga ʻo e lēsoní

Ke kamata e lēsoní, fakakaukau ke kole ki ha tokotaha ako ke ne vahevahe ha hingoa ʻo ha taha ʻoku nau ʻiloʻi lelei ka ko ha tokotaha kuo teʻeki ke fetaulaki mo e kalasí mo e faiakó. Hili iá peá ke fakangalingali ʻoku ʻikai ke ke tui ʻoku ʻi ai ha taha peheni. ʻEke ki he kau akó ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ʻE lava nai ʻe ha taha kehe ʻi he kalasí ni ʻo fakapapauʻi mai pe ʻoku ʻi ai ha tokotaha peheni? Ka ʻikai tui tatau hatau niʻihi tokolahi feʻunga mo e meʻa naʻá ke talamaí, te ke kamata nai ke veiveiua pe ʻoku ʻi ai ha taha pehē?

Hili iá pea fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki haʻanau tali ki ha taha ʻoku veiveiua ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi.

Hala ki ‘Emeasi

Ka ʻaonga ki he kalasí hano fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange ʻi he Luke 24:13–35 ʻe lava ke ke ʻeke ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ka fakaʻaongaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e folofolá ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau ākongá ʻa Hono misioná?

  • Ko e hā ha ngaahi potufolofola te ke ala fakaʻaongaʻi ke tokoni ke mahino lelei ange ki haʻo kaungāmeʻa ʻa e misiona ʻo e Fakamoʻuí?

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe he kau ākongá ʻenau ngaahi ongó, ʻo hangē ko hono lekooti ‘i he veesi 32 ? Ko e hā naʻe iku ai ki he ongoʻi ʻe he kau ākongá ʻa e meʻa naʻa nau ongoʻí? Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ngaahi ueʻi kuó ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakatokangaʻi ʻe he kau ākongá ʻa e Fakamoʻuí “ʻi he tofi ʻo e maá”? ( veesi 35). ʻOku kaunga fēfē ʻeni ki heʻetau mo’uí?

Fili ke tui

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e Sione 20:1–8 , ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Sione hili ʻene fanongo fekauʻaki mo e aʻusia ʻa Mele Makitaliné. (Fakatokangaʻi ange ʻoku ui ʻe Sione ia ko e “ākonga ʻe tahá” ʻi he kotoa ʻo e potufolofola ko ʻení.)

Fakaafeʻi e kau akó ke fakafehoanaki e tali ʻa Sione ʻoku lekooti ʻi he Sione 20:8 ki he lea ʻa Tōmasi ʻoku lekooti ʻi he Sione 20:24–25 . Hili ia pea fakahoko ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki ai kae ʻikai fiemaʻu ha fakamoʻoni fakatuʻasino?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe ʻi hoʻo fili ke tui taʻe ʻi ai ha fakamoʻoni fakatuʻasinó? (Vakai, Sione 20:29 .)

  • Te ke fakamālohia fēfē hoʻo tui ki he ngaahi meʻa moʻoni ʻoku teʻeki ke ke lava ʻo sio ki aí? (Vakai, ʻAlamā 32:16–21 ; ʻEta 12:6 .)

Paaki