Seminelí
Loma 4–5


Loma 4–5

Tuí, Ngāué, mo e ʻAloʻofá

ʻĪmisi
Photograph of actor portraying Jesus Christ in the Bible Videos.

ʻI he tohi ʻa Paula ki he kakai Lomá, naʻá ne feinga ke tokoni ke mahino ki he Kāingalotu Lomá ʻa e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí ʻaki ʻene akoʻi fekauʻaki mo ʻene fehokotaki mo e tuí mo e ngaahi ngāué. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa Paulá ke fakaloloto ʻetau mahino fekauʻaki mo ʻetau fiemaʻu ʻa e fakamolemolé mo e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. ʻE tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke fakalahi hoʻo mahino mo e houngaʻia ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko hono fakamahinoʻi ʻo e tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻI hono ʻilo ʻe he kau akó ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he folofolá, tataki kinautolu ʻi ha ngaahi fealeaʻaki ʻe tokoni ke nau ʻanalaiso mo mahino lelei ange ai ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení. ʻI he taimi ʻe mahino ai ki he kau akó ha foʻi tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí,ʻoku mahino kiate kinautolu ʻene felāveʻi mo e ngaahi moʻoni fakatokāteline kehe ʻi he palani ʻa e ʻEikí, pea mo e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ia ʻi heʻenau moʻuí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e konga ko e “ʻAloʻofá” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org) pea feinga ke ʻiloʻi ha founga ʻe taha kuo nau maʻu ai e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e hā ha meʻa te ne fakamoʻui koe?

Fakakaukauloto ʻokú ke fuʻu fieinua ʻi ha toafa pea ʻoku ʻi ai ha foʻi hina vai ʻi he tumutumu ʻo ha moʻunga ʻoku ofi atu. ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e ngaahi meʻá ni takitaha ki hoʻo moʻuí?

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali e fakamatala mo e fakatātā ko ʻení pea fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki tatau fakatouʻosi ia ki heʻenau tohinoa akó.

  1. Ko hoʻo tui ʻe fakamoʻui koe ʻe he vaí

  2. Ko hoʻo feinga ke aʻu ki he vaí

  3. Ko e vaí ʻiate ia pē

ʻĪmisi
Line drawing of a stick figure man crawling in the desert to get some water. Sun and cactus are in scene

ʻE lava ke aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ʻo e meʻa te ne fakamoʻui kinautolú, pea mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení, fakataha mo e kalasí, tauhoa, pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki.

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e vaí ko e meʻa pē ia ʻe taha te ne taʻofi koe mei he mate fieinuá?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai ʻa e tui ki he vaí mo e feinga ke maʻu ʻa e vaí?

  • ʻOku ngāue fakataha fēfē hoʻo tuí, ko hoʻo feingá, pea mo e vaí?

ʻE lava ke tokoni atu ʻa e fakatātā ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paula fekauʻaki mo e founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e tuí, ngāué, mo e ʻaloʻofá ki he fakatonuhiá.

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ngaahi foʻi lea ko e tui, ngāue, mo e ʻaloʻofa?

ʻE ala tokoni ke toe vakaiʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ko ʻení ʻi he lēsoni ʻi he Loma 2–3 pe ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Kapau ʻe lau ʻe he kau akó e fakaʻuhinga ʻo e ʻaloʻofá ko ha konga ʻo ʻenau teuteu ki he lēsoni ko ʻení, ʻe lava ke fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe e meʻa ne nau akó.

ʻI he kuonga ʻo Paulá, naʻe tui ha kau Kalisitiane Siu ʻe niʻihi naʻe fakamoʻui kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāué ʻi he talangofua ki he fono ʻa Mōsesé. Naʻe feinga ʻa Paula ke fakatonutonu ʻa e maʻuhala ko ʻení. Lau ʻa e Loma 4:16 .

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku fakatonuhiaʻi, pe fakamolemoleʻi ai ʻetau ngaahi angahalá?

ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻi he veesi ko ʻení, ʻoku fakatonuhiaʻi kitautolu ʻi he tui mo e ngaahi ngāue ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

Hiki ʻa e ngaahi foʻi lea tui , ngāue, mo e ʻaloʻofa ʻi he tafaʻaki ʻo e kupuʻi lea mei hoʻo fakatātaá ʻoku tatau mo e foʻi lea takitaha.

  • Ko e hā te ke lava ʻo ako mei hono tala-fakatātaaʻi ko ʻeni ʻo e tuí mo e ngaahi ngāué?

  • Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he talanoa fakatātaá fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

Kapau ʻe fie maʻu, tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku tatau ʻa e tui ki he vaí mo e tuí, ʻoku hangē ʻa e feinga ke aʻu ki he vaí mo ʻetau ngaahi ngāué, pe ngaahi angafaí, pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vaí ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Tokoni ke mahino kiate kinautolu neongo ʻoku fie maʻu ʻa e tuí mo e ngaahi ngāué ke maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ka ko ʻEne ʻaloʻofá ʻokú ne ʻomi ʻa e fakamolemolé, kae ʻikai ko ʻetau tuí pe ngaahi ngāué.

Ko e mahino lahi ange fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí

ʻOku fakaʻatā ʻe he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ke fakatonuhiaʻi, pe fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, pea ʻokú ne tāpuekina foki mo kitautolu ʻi ha ngaahi founga kehe. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e vai fakahaofi moʻuí, ka ʻokú Ne fakamālohia foki ʻetau tuí mo ʻetau ngaahi ngāué kae lava ke tau maʻu ʻa e vaí. ʻE lava ke tāpuekina kitautolu ʻe he ʻaloʻofá ni ki muʻa, lolotonga, pea hili ʻa ʻetau fakamālohia ʻetau tui kiate Iá mo fai ha ngaahi ngāue leleí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

ʻOku foaki ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻi he kotoa ʻetau moʻuí, ʻa e ngaahi tāpuaki fakatuʻasinó mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ko ē ʻokú ne fakalahi hotau iví mo tokoniʻi ʻetau moʻuí. ʻOku fakafoʻou kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá ke tau aʻusia hotau tuʻunga lelei tahá.

(Dieter. F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 108)

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke ke aʻusia ho lelei tahá?

Lau e ngaahi potufolofola ko ʻení pea kumi ki ha ngaahi tāpuaki kehe ʻoku fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

ʻEta 12:27

Molonai 10:32–33

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu meia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí?

  • ʻOku tākiekina fēfē heni hoʻo ngaahi ongo kau ki he Fakamoʻuí?

Kapau naʻe teuteu ʻa e kau akó ki he lēsoní ʻaki ʻenau fakakaukau ki he ngaahi founga kuo nau maʻu ai ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻenau moʻuí, te nau lava ʻo vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá. Fakakaukau ke vahevahe foki ha aʻusia fakataautaha pe ko ha sīpinga.

Ko hono fakaafeʻi e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki hoʻo moʻuí

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻa e fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e founga te ke lava ai ʻo maʻu kakato ange ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

Ko e ʻaloʻofá ko ha meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá, pea ko ʻetau holi ke talangofua ki he ngaahi fekau takitaha ʻa e ʻOtuá, ko e mafao atu ia hotau nima fakamatelié ke maʻu ʻa e meʻaʻofa toputapú ni mei heʻetau Tamai Hēvaní.

(Dieter. F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 110)

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau tali e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó.

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi ola ʻo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakaafea kakato ange ai e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ki hoʻo moʻuí?

Fakamoʻoni ki heʻetau fie maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo e ivi mo e meʻafoaki ʻe lava ke hoko ki heʻetau moʻui kimuʻa, lolotonga, pea mo e hili ʻetau feinga ke faivelenga mo talangofuá.

Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá

Te tau fakahaaʻi fēfē nai ʻetau fiemaʻu ha ʻaloʻofá?

Naʻe ʻeke ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻi heʻene kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení fekauʻaki mo ʻetau fie maʻu ʻa e ʻaloʻofá:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

ʻOku mahino nai kiate kitautolu hotau moʻua ki he Tamai Hēvaní pea tau tautapa ʻaki e kotoa hotau laumālié ke maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá?

ʻI heʻetau tūʻulutui ke lotú, ʻoku fakataumuʻa nai ia ke fakalau ai e ngaahi lelei lahi ʻo ʻetau anga māʻoniʻoní, pe ʻoku fai ia ke vete ai ʻetau ngaahi fehalākí, tautapa ke maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, pea tō mo ha loʻimata ʻo e houngaʻia koeʻuhí ko e palani fakaofo ʻo e huhuʻí?

(Dieter. F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 109)

Ko e hā ha sīpinga ʻo e ʻaloʻofá ʻoku ngāue ʻi ha moʻui ʻa ha taha?

Loma 4:16 . Ko e hā naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻa ʻĒpalahame ko ha sīpinga ʻo e fakatonuhiaʻí?

Ke fakatonutonu e foʻi fakakaukau ko kinautolu pē naʻe ʻosi kamu mo tauhi e fono ʻa Mōsesé ʻe lava ke fakamoʻuí, naʻe akoʻi ʻe Paula ne maʻu ʻe ʻĒpalahame ha ngaahi tāpuaki kimuʻa pea toki kamu iá pea ʻi ha ngaahi senituli lahi kimuʻa pea toki foaki mai e fono ʻa Mōsesé. Naʻe hokohoko atu pē e faivelenga ʻa ʻĒpalahamé hili ʻene fuakava mo e ʻOtuá mo hono kamú. Ko ia ai, naʻe lava ke fakahaaʻi ʻe Paula naʻe ʻikai fakatonuhiaʻi e niʻihi fakafoʻituituí ʻi he talangofua ki he fono ʻa Mōsesé ka ʻi he tui mo e ngaahi ngāue ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá mo e Hinga ʻa ʻĀtamá?

Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻi he Loma 5:12–21 ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau ikunaʻi e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá. Koeʻuhí ko e maumaufono ʻa ʻĀtamá, naʻe hoko ai ʻa e angahalá mo e maté ki he māmaní. Ka neongo ia, koeʻuhí ko e “foaki ʻi he ʻofa, ʻi he tangata pē taha, ko Sīsū Kalaisí” ( Loma 5:15), te tau lava kotoa ai ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá mo e maté pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku tokoni e fakamatala ʻa Paula ki he Hingá ke mahino kiate kitautolu ʻa e mālohi tuʻu-ki-muʻa ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pē.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó

“ʻOku tupu mei he mamahí ʻa e faʻa kātakí”

Fehuʻi ki he kau akó pe kuo nau houngaʻia nai ʻi ha faingataʻa ne nau aʻusia. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi fehuʻi ke aleaʻí ʻa e “Ko e hā e taimi naʻe faifai peá ke maʻu ai ha loto-houngaʻiá?” pe “Ko e hā te ke talaange ki ha taha ʻokú ne foua ha faingataʻa ʻe ala tokoni ke nau kātekina lelei iá?” (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–8). Fakamatalaʻi ange naʻe foua ʻe Paula ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa lahi ʻi heʻene moʻuí pea tohi fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki naʻe tupu mei he meʻa naʻá ne faingataʻaʻia aí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e Loma 5:3–5 , ʻo kumi ki he meʻa ʻoku pehē ʻe Paula ʻe lava ke tupu mei he ngaahi ʻahiʻahi pe ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí. Fakakaukau ke kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻa e founga kuo nau aʻusia ai ha taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení.

Ako fekauʻaki mo e ʻaloʻofá mei he Tohi ʻa Molomoná

Naʻe ueʻi fakalaumālie e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke nau akoʻi mo tohi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo e ʻaloʻofa ʻoku tau maʻu ʻo fakafou ʻiate Iá. ʻE lava ke lau ʻe he kau akó ha veesi ʻe tolu pe lahi ange mei he ngaahi veesi ko ʻení, ʻo fakakaukau ki he meʻa ʻoku akoʻi ange ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻaloʻofá.

Ko ha fili ʻe taha ko hono fakakulupu e kau akó pea vahe ki he mēmipa takitaha ʻo e kulupú ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange. ʻAi ke nau lau ʻenau potufolofolá pea hiki ʻa e fakamoʻoni fakafolofolá mo ha foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau saiʻia taha ai mei he potufolofolá ʻi ha laʻipepa. Hili iá pea ʻai ke nau vilohi ʻa e laʻipepá pea toe fai pē ʻa e meʻa tatau ki he laʻipepa takitaha ʻa e kau mēmipa ʻo e kulupú. Ko ʻene ʻosi pē ʻa e ʻekitivitií, ʻe lava leva ʻa e kau akó ʻo sio ki heʻenau laʻipepa totonú pea sio ki he ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea kuo fili ʻe he kau mēmipa ʻo e kulupú ki he ngaahi vēsí kotoa.

2 Nifai 2:8

2 Nīfai 10:24–25

2 Nīfai 25:23

ʻEta 12:27

ʻEta 12:41

Molonai 10:32–33

Fakaafe fakaʻosí

Ke tokoniʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuo nau ako ʻi he lēsoni ko ʻení, fakakaukau ke ʻoange kiate kinautolu ha kiʻi kaati pe laʻipepa. Fakaafeʻi kinautolu ke nau ʻalu holo mo ia ʻi he houa ʻe 24 ka hokó ʻi heʻenau fekumi ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí pea hiki ha faʻahinga fakamoʻoni pē ʻoku nau maʻu. Fakaafeʻi leva kinautolu ke nau lotu mo fakahaaʻi ʻenau houngaʻia ʻi he meʻa takitaha ne hokó pea kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ke nau maʻu ha mata ke mamata lelei ange ki Heʻene ʻaloʻofá ʻi heʻenau moʻuí. ʻE lava ke lipooti ʻe he kau akó ʻenau ngaahi aʻusiá ʻi he kalasi hokó.

Paaki