Wase 3

Na Veisureti me Papitaiso ka Vakadeitaki

Yavu Vakaivunau

Eda luvena kece na Tamada Vakalomalagi. Eda lako mai ivuravura meda mai rawata na madigi meda vuli, tubu, ka yaco me vakataki Koya vakalevu cake me rawa kina nida lesu tale kina Nona iserau (raica na Mosese 1:39). Eda na sega ni rawa ni yaco me vakataki Koya se lesu tale Vua kevaka e sega na veivuke vakalou. Sa tala mai na Tamada Vakalomalagi na Luvena o Jisu Karisito, me mai veisorovaki ena vukuda ka sereka na ivesu ni mate (raica na 3 Nifai 27:13–22).

Eda na rawata na kaukauwa veivueti nei Karisito ena noda vakabauti Koya me ia kina na veivutuni, papitaisotaki, ciqoma na isolisoli ni Yalo Tabu ena veivakadeitaki, ka vosota me yacova na ivakataotioti. Na noda rokova na veiyalayalati ni papitaiso sa imatai ni kalawa ni noda vauci keda vua na Kalou me rawa kina nida savai, vaqaqacotaki, ka veisautaki na noda ivakarau ni bula me vinaka cake. Na noda vakila na veivakauqeti veivakasavasavataki oqo e vakatokai me sucu tale vakayalo. (Raica na 2 Nifai 31:7, 13–14, 20–21; Mosaia 5:1–7; 18; 27:24; 3 Nifai 27:20; Joni 3:5.)

E tekivu na sucu tale vakayalo ena noda papitaiso ena wai kei na Yalo. Na papitaiso e dua na cakacaka vakalotu ka sinai ena reki kei na inuinui. Nida sa papitaiso ena yalo raramusumusu ka bibivoro, sa tekivu vou na noda bula ena kaukauwa veitokoni ni Kalou. Nida sa papitaiso ka vakadeitaki, sa rawa ni tomani tiko noda qaqaco cake ena noda vakayagataka na sakaramede ena bula kilikili. (Raica na 2 Nifai 31:13; Mosaia 18:7–16; Moronai 6:2; Vunau kei na Veiyalayalati:20:37.)

Vakadewataka na veisureti

Nio vakila na veidusimaki ni Yalo, sureti ira na tamata mera papitaiso ka vakadeitaki. E rawa ni yaco oqo ena gauna ni dua ga na lesoni e rawa.

Vakavulica na ivunau ni papitaiso ka vukei ira na tamata mera kila na ivunau i Karisito (raica na lesoni 3). Vakavulica na bibi kei na rekitaki ni veiyalayalati ni papitaiso, na rawati ni vakabokoci ni ivalavala ca, kei na ciqomi ni isolisoli ni Yalo Tabu ena veivakadeitaki.

Vakarautaki ira na tamata kina veisureti ni papitaiso ena nomu raica me ra kila na veika o sa vakavuvulitaka kei na veiyalayalati era na cakava. Oqo na veiyalayalati ni papitaiso:

• Sa lomada meda taura na yaca i Jisu Karisito.

• Muria na ivakaro ni Kalou.

• Qarava na Kalou kei ira na tani.

• Vosota kina ivakataotioti. (Raica na lesoni 4.)

O na wasea beka na veika oqo:

“Nida papitaiso, eda vakadinadinataka ena mata ni [Kalou] [nida] sa veiyalayalati vata kei koya, [nida] na qaravi Koya ka muria na Nona ivakaro.’ Nida cakava na veiyalayalati oqo, sa yalataka o Koya ni na sovaraka mai vakalevu na Yalona vei [keda]’ (Mosaia 18:10).”

Na nomu veisureti kina papitaiso me bibi ka vakadodonu. Mo kaya beka vaqo:

“O na muria beka na ivakaraitaki nei Jisu Karisito ena nomu papitaiso mai vua e dua e sa tabaki me cakava na cakacaka vakalotu oqo? Keirau na vukei iko mo vakavakarau ki na papitaiso. Keirau vakabauta ni sa rawa mo sa vakarau tu ena [tikinisiga]. E rawa beka nio vakarautaki iko mo papitaiso ena siga o ya?”

Ena veisureti kece o vakayacora, yalataka na veivakalougatataki cecere era na rawata na tamata nira ciqoma na veisureti mera papitaiso ka rokova na kena veiyalayalati. Wasea na nomu ivakadinadina me baleta na veivakalougatataki oqori.

Vakavuvulitaka ni papitaiso kei na veivakadeitaki e sega ni icavacava ni ilakolako. Ia, e dua na ilesu ena salatu ni saumaki mai ka na kauta mai na inuinui, na reki, kei na mana ni Kalou ki na nona bula e dua na tamata (raica na Mosaia 27:25–26). Nira sa papitaiso ka vakadeitaki oti na tamata, sa rawa nira vakanamata kina nodra vakasavasavataki ena Yalo nira toso tiko ena salatu ni veiyalayalati.

Ke rawa, sureti ira ko vakavulica tiko kina dua na lotu ni papitaiso kei na dua na soqoni ni sakaramede ka na vakadeitaki kina e dua.

Vakasama eso ni Veisureti kina Papitaiso

Vakasamataka mo wilika na itukutuku ena ivolanikalou ni nona papitaiso ko Jisu (raica na Maciu 3:13–17). E rawa talega ni o vakaraitaka na Vidio ni iVolatabu ka vakaraitaki kina na nona papitaiso na iVakabula se na vidio ni iVola i Momani ena nodra veipapitaisotaki na tisaipeli ni iVakabula.

E rawa talega nio wilika na itukutuku nei Nifai me baleta na papitaiso nei Jisu (raica na 2 Nifai 31:4–12). Ni wiliki na itukutuku ni nona papitaiso ko Jisu Karisito e rawa ni vaqaqacotaki ira era vakavulici tiko.

Vulici ni iVolanikalou

Vulica na ivolanikalou eso oqo:

• 2 Nifai 31:4–12

• Moronai 6

• Vunau kei na Veiyalayalati 20:37; 22

• Maciu 3:13–17

Vola vakalekaleka na veika o sa vulica.

Vakasama Titobu eso ni Veivakavulici

E rawa ni sa vakalougatataki ira tu na tamata o kunea na Tamada Vakalomalagi ena ivakarau talei vakayalo. Na ikalawa era sa cavuta oti sa rairai vakarautaki ira tu mera cakava na veiyalayalati kei na Kalou ena Lotu i Jisu Karisito ni Yalododonu Edaidai.