“Mwakoro 10: Anga Reirei ni Karikirakea te Onimaki iroun Iesu Kristo,” Tataekina Au Euangkerio: Te Kairi n Tibwauaan ana Euangkerio Iesu Kristo (2023)

“Mwakoro 10,” Tataekina Au Euangkerio

Mwakoro 10

Anga Reirei ni Karikirakea te Onimaki iroun Iesu Kristo

Iangoa Aio

N na kanga n anga reirei ma te Tamnei?
N na Kanga n anga reirei man Booki aika Tabu?
N na kanga n tibwaa au koaua ngkana I anga reirei?
N na kanga ni babaire ao ni kangaraoa au anga reirei ma kainnanoia aomata?
N na kanga n anga titiraki aika a tamaroa ao n riki bwa te tia kakauongo ae tamaroa?
N na kanga ni buokiia aomata ni kunei kaekaan aia titiraki ao ni karekea te kairi ao te korakora?

Ko weteaki bwa ko na anga te reireiibukin ana euangkerio Iesu Kristo ae kaokaki nakoia aomata aika a mwaiti ake a na butimwaiko. Te anga reirei e boboto iaon bwaai ni kabane ake ko karaoi. Ngkai ko onimakina te Uea ibukin buokam, E a tia ni berita:

“Ao ane e a butimwaingkami, ao N na mena naba ikekei, bwa N na rimoami. N na mena i angataimi ao n angamaingimi, ao Tamneiu e na mena inanomi, ao au anera a mena i buakomi, n tabekiko rake.” (Reirei ao Berta aika Tabu 84:88).

Tataro, kamatebwai, ao kataneiai ni katamaroa am konabwai n anga reirei. Maiuakin tua i nanon te mwakoro aei ao inanon mwakoro ake tabeua n te boki aei. Botumwaaka n ukora te bwaintituaraoi n anga reirei bwa ko aonga ni kakabwaiaiia tabeman ao ni kamimitonga te Atua. Te Uea e na buokiko n anga reirei ma te mwaaka ao te kariaia ngkai ko nanomatoa n ukoukoria ao n reiakina Ana taeka.

Ukoria n anga reirei n aron ana anga reirei te Tia Kamaiu

N ana tai ni mwakuri iaon te aba, Iesu “e nako n … reirei … , tataekina ueana … , ao e katoki aoraki” (Mataio 4:23). E reirei n taabo aika a mwaiti—i nanon te tinekaoke, inanon mweenga, ao iaon te kawai. E anga reirei ibuakoia aomata aika a rang mwaiti ao n marooro nakoia n tatabemania aomata. Tabeua mai buakon ana iwawaki aika moan te mwaakaroiroi a bon kimototo ke inanon taabo aika e aki taneiai te aba iai. E reirei rinanon Ana mwakuri ao n ai aron naba Ana taeka.

Te Tia Kamaiu e reireiniia aomata n tatabemaniia ni kaineti ma kainnanon teuanne ke neienne. N aron te katooto, ngke e buoka te aomata ae nakibaina, E kabwara ana bure ao ni katoka aorakina (taraa Mareko 2:1–12). Ngke e buoka te aine are e wenenibure, E kamanoa ao ni kaoa bwa e na aki manga bure (taraa Ioane 8:2–11). Ngke e taetae ma te rorobuaka are e kaubwai are iai nanona ni kan karekea te maiu are akea tokina, E “tangiria” n aki tabe ma nanon te rorobuaka n aki butimwaea Ana kakao bwa e na Iriiria (Mareko 10:21; taraa kiibu 17–21).

Ko kona ni katamaroa am anga reirei n reiakiniko aron ana anga reirei te Tia Kamaiu. N aron te katooto, E tangira te Tama ao naake E reireiniia. E tataromwaaka. E reirei man booki aika tabu. E katauraoia raoi n te maiu n tamnei. E anga titiraki aika a kaunganano. E kaoiia aomata bwa a na mwakuri i nanon te onimaki. E kabotaui tuan te euangkerio ma te maiu ni katoa bong.

Ukoran te anga reirei n aron ana anga reirei te Tia Kamaiu bon te bwai ae uaiakinaki n ananaun te maiu. E na reke iroum teutana i mwiin teutana ngkai ko Iriiria (taraa 2 Nibwaai 28:30; Ita 12:41).

“Ukoukora moa Karekean Au Taeka”

N anga reirei iaon ana euangkerio Iesu Kristo, ko riai n ataa aan ana moan reirei ao ana tua. Ko kainnanoa naba te atatai n tamnei ao te kamatoa ibukin koaua n te euangkerio. E taku te Uea, “Tai ukoukora taekinan au taeka, ma ukoukora moa karekean au taeka.”

Ni “karekea” ana taeka te Uea nanona ko na kamatebwaia ao karinna nako nanom. Ngkai ko kekeiaki ni karaoa aei, E berita, “Ngkanne e na aki bae newem; ngkanne, ngkana ko tangiria, e na reke iroum Tamneiu ao au taeka, eng, mwaakan te Atua ibukin anaakin nanoia aomata” (Reirei ao Berita aika Tabu 11:21).

te aomata ae mwaakena ana boki aika tabu

E taku naba te Uea n “kaikoa n ami iango n taai nako taekan te maiu” (Reirei ao Berita aika Tabu 84:85). Kawakinan ana taeka te Uea e na karikirakea am atatai ao ni kakorakora am koaua. Nanom ao am konabwai n reireia te euangkerio e na rikirake naba. (Taraa Iakobwa 4:6–7; Aramwa 32:27–42; 36:26; 37:8–9.)

Tataromwaka karekei ao kaikoi i nanomi ana taeka te Uea man kamatebwaian booki aika tabu, aia taeka burabeti aika a maiu, ao reirei inanon mwakoro 3.

Reirei man te Tamnei

Ana euangkerio Iesu Kristo bon “mwaakan te Atua ni karekea maiun te aomata ae onimaki” (I-Rom 1:16). Bukin anne bwa, te rongorongo ibukin Kaokan te euangkerio e na riai n reiakinaki man mwaakan te Atua—mwaakan te Tamnei ae Raoiroi.

E kakawaki bwa ko na karikirakea rabakaum n anga reirei. E kakawaki naba bwa ko na reiakin reirei ao tuua ake ko anga reirei iaona. E ngae n anne, ngkana ko anga reirei iaon koaua n tamnei, ko na aki onimakina oin am konabwai ke am atatai.

A reiakinaki koaua n tamnei mairoun te Tamnei ae Raoiroi. E taku te Uea, “Ao kam na anganaki te Tamnei man te tataro n onimaki; ao ngkana kam aki karekea te Tamnei kam na aki anga reirei” (Reirei ao Berita aika Tabu 42:14; taraa naba Reirei ao Berita aiiDoctrine and Covenants 50:13–14, 17–22).

Tera ae nanonaki n anga reirei mairoun te Tamnei

Ngkana ko anga reirei mairoun te Tamnei, ko tataro bwa ko na karekea mwaakan te Tamnei ae Raoiroi i nanon am anga reirei. Ko tataro naba bwa aomata a na karekea te koaua mairoun te Tamnei. A na kona n anaaki nanoia aomata man koaua tabeua, ma te aro bwa a aonga n rairaki, a riai ni karekei aia taneiai ma te Tamnei (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 8:2–3).

Katauraoiko bwa ko na riki bwa te bwai ni mwakuri rinanon te aomata are e na reireinaki iroun te Tamnei. Iangoa te Tamnei ae Raoiroi bwa raom i nanon am anga reirei.

Onimakina te Tamnei bwa e na buokiko n ataa te bwai are ko na taekinna. E na kauringa te reirei are ko a tia ni kamatebwaia nakon am ururing. E na buokiko ni karaoa am babaire ao ni kataneiako ma baike ko reiakin ni kaineti ma kainnanoia aomata.

Ngkana ko anga reirei mairoun te Tamnei, E na karokoi am rongorongo nako nanoia aomata. E na kamatoa am rongorongo ngkana ko kaota am koaua. Ngkoe ao naake ko karekei baike ko reirei iaona mairoun te Tamnei kam na tabekakirake, ni mataata i marenami, ao ni kukurei ni kabane. (Taraa 2 Nibwaai 33:1; Reirei ao Berita aika Tabu 50:13–22.)

“Te Tamnei bon tii ngaia te bwai ae rangi ni kakawaki i nanon te mwakuri aei. Ma kakorakoraakin weteam iroun te Tamnei, ko kona ni karaoi taian kakai ibukin te Uea n te tabo ni mitinare. Ngkana akea te Tamnei, ko na bon aki kona n tokanikai n aki tabe ma am tarena ao am konabwai” (Ezra Taft Benson, seminar for new mission presidents, Tuun 25, 1986).

Te Berita ibukin Nakoam

Ko a tia ni weteaki ao ni kamatoaaki “kam na tataekina au euangkerio mai iroun te Tamnei, are te Tia Karaunano are e kanakoaki bwa e na reireia te koaua” (Reirei ao Berita aika Tabu 50:14). N te tai teuana ma teuana ko na kona n namakina te nakonnano ke te aki tau. Tao ko raraoma bwa e karako am atatai ke ai bon akea rabakaum ao taneiaim teutana.

Tamam are i Karawa, are e rangi ni kinako raoi, e weteiko ibukin am anganano are ko kona n anga ngkai ngkoe te tia iriira Iesu Kristo ae kakaonimaki. E aki kaaki taekami. Onimaki bwa te Tamnei e na kakorakora am konabwai ao n rereia te koaua nakoia ake a butimwaia.

E taku Unmwaane Neil L. Andersen: “Ngke I tabe n iangoa te kakaewenako ae te mwakuri ni mitinare, I namakinna ae I aki tau ao n aki tauraoi. I uringnga ae I tataro, ‘Tamau are i Karawa, N na kanga ni karaoa au mwakuri ni mitinare ngkai e uarereke au atatai?’ I kakoaua te Ekaretia, ma I namakinna bwa e karako au atatai n tamnei. Ngke I tataro, e roko te namakin: ‘Ko aki atai bwaai ni kabane, ma e bon tau am atatai!’ Te kakoaua anne e anganai te ninikoria n toua te mwaneka are imwiina nakon te tabo ni mitinare” (“You Know Enough,” Riaona, Nob. 2008, 13).

Kaoa te Tamnei ngkai Ko Moana Am Anga reirei

Am moan tai ma aomata e bon rangi n kakawaki. Bwaina te kokoaua ao te karinerine. Kaota ae iai nanom ni koaua ao am tangira. Ukoria ni karekea onimakinam irouia. Teuana te kawai ni karekea te onimakinaki ngkana a namakinna aomata bwa iai te Tamnei iroum.

Tabeki tabeua titiraki aika a bebete ni buokiko n atai aroia ao baike a kantaningaia ibukin rokom ni kawariia. Kakauongo raoi.

Imwaain ae ko waaki, kaoiia ni kabane ake a roko bwa a na ira te reirei. Kaungaia bwa a kararoaia man bwaai ni kabwakabwaka bwa e aonga ni kona n namakinaki Tamnein te Uea.

Kabwarabwaraa ae ko tangiria ni waaki ao ni motika te reirei n tatabeua ma te tataro. Anga te tataro ni kaukuki. Tataro n ae bebete ma nanom ni koaua bwa e aonga te Atua ni kakabwaiaiia aomata ake ko reireiniia inanon nako bongin maiuia. Tataro bwa a na kona n namakina te koaua are ko anga reirei iaona. Uringnga bwa “e bati ni mwaaka ana tataro te [aomata] ae raoiroi” (Iakobo 5:16).

Karekea am onimaki ni mwaakan te rairaki mairoun te Tamnei ae Raoiroi. N aron kairam mairoun te Tamnei, ko kona ni kaota am iango n aron aikai ngkana ko moana am anga reirei:

Te Atua bon Tamara are i Karawa ae tatangira. Ni kabane bon tarira ao mwanera. E tangiriira bwa ti na namakina te kimwareirei.
A bane iai kakaewenakoara ao karawawataakira. E aki kakawaki bwa tera are ko rinanona, Iesu Kristo ao Ana anga reirei a kona ni buokiko. E kona ni buokiko ni kunea te rau, kantaninga, kamarurungaki, ao te kukurei. E kona ni buokiko Iesu n anganiko riki te korakora ibukin kakaewenako n te maiu aei.
Ti bane ni karaoi kairua, are e kona ni karika namakinan te raraoma, mamaa, ao te uringaaba. A na nako namakin aikai ngkana ti rairi nanora ao n ukora ana kabwarabure te Atua. Bon tii rinanon ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo ae ti kona ni kamaiuaki n ae bwanin ma ara bure.
Ti na riki bwa taan kairi bwa ko aonga n reiakina koauan te rongorongo i bon iroum. Ti kaoko bwa iai baika ko na karaoi, n aron te wareware, tataro, ao te roroko n taromauri. Tabera bwa ti na buoki ngkami ni mwakuri iaon kakao aikai ao ni kabwarabwarai kakabwaia ake kam na kona ni karekei. Taiaoka anga am titiraki.
Ti a tia ni weteaki iroun ana burabeti te Atua bwa ti na tibwai bwaai ake ti atai. Ti ataia bwa e koaua ara rongorongo.
Ti na reireiniko bwa ko na kanga ni karaoi berita aika tabu, ke berita aika a kakawaki, ma te Atua. Berita aika tabu aikai a na reitiko ma te Atua ao n anganako te kariaia bwa ko na karekea te kimwareirei, korakora, ao berita aika a kakawaki Mairouna.
Ko na reiakinna bwa ko na kanga ni karaoi bitaki inanon maium ao n iriira Iesu Kristo ao Ana anga reirei. Teuana ana anga reirei Iesu Kristo ae kakawaki, ao te moan berita, bwa ko na iriira Ana katooto ao ni bwabetitoaki man te kariaiakaki ae riai (taraa Ioane 3:5; Reirei ao Berita aika Tabu 22).

Imwaain ae ko na anga te reirei, anga te tiamwari ae bebete n are ko na anga reirei iaona. Buokiia aomata bwa a na nooria bwa e kanga ni kakawaki irouia. N aron te katooto, ko na bae ni kangai, “Ti roko ikai bwa ti na tibwaa te rongorongo bwa e a tia Iesu Kristo ni katea Ana Ekaretia iaon te aba n te bong aei ao e weteia burabeti aika a maiu bwa a na kairiira.” Ke ko na kangai, “Ti roko ikai bwa ti na buokiko bwa ko na ataia ae e tangiriko te Atua ao iai ana babaire ibukin kukureim.”

A na bane ni kakabwaiaaki aomata ngkana a butimwaea ao ni maiuakina ana euangkerio Iesu Kristo. E a tia Tamara are i Karawa ni kakabwaiaiia aomata ake ko kuneiia ma kakawakin aia katauraoi n te maiu n tamnei (taraa Aramwa 16:16–17).

Kaoan ao tibwaan te koaua n te moan kaitibo e na buokiia aomata ni kinako ae ngkoe ana toro te Uea.

Am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam

Kabonganai taian kaoti iango i nanon te mwakoro aei ni kataneiako n aanga aika a kakaokoro ni moana am reirei.

Kabonganai Koroboki aika Tabu

Booki aika a kariaiakaki n te Ekaretia bon am bwai ni mwakuri ibukin am anga reirei iaon ana euangkerio Iesu Kristo ae kaokaki. E mwaiti bukina ngkai e kakawaki bwa e na kabonganaaki booki aika tabu bwa aan am anga reirei. Ibukin te katooto:

Booki aika tabu e kaoa te Tamnei ae Raoiroi nakon am anga reirei (taraa Ruka 24:13–32).
E korakora riki mwaakan booki aika tabu nakon aia iango aomata nakon bwaai riki tabeua (taraa Aramwa 31:5).
Booki aika tabu e kaekai titiraki aika a korakora ibukin te tamneil (taraa mwakoro 5; taraa naba 2 Nibwaai 32:3; Iakobwa 2:8).
Booki aika tabu e anga te kariaia ao te butimwaai nakon am anga reirei.
E taku te Uea ao burabeti bwa ti na karaoia (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 42:12, 56–58; 71:1).

Man kabonganaan booki aika tabu i nanon am anga reirei, ko kona ni buokiia tabeman ni moana aia kamatebwai iaon booki aika tabu i bon i rouia. Ngkai e nooraki koauan am tangira ibukin booki aika tabu, a na bon kaungaaki iai nanoia ni kan kamatebwaia. Kaotia bwa e kanga kamatebwaian booki aika tabu ni buokiia n reiakina te euangkerio ao n namakina ana tangira te Atua. Anga taian katooto bwa a kanga booki aika tabu ni buokiia ni kunei kaekaan aia titiraki ao ni karekea te kairi ao te korakora.

Kabanea nanom ni kamatebwai booki aika tabu bwa ko aonga n anga reirei mairouia n ae nakoraoi riki (taraa mwakoro 2). Am konabwai n anga reirei man booki aika tabu e na rangi n nakoraoi ngkai ko kamatebwai ni katoabong, ni bon tii ngkoe ao toam.

Buokiia aomata ni karikirakea aia onimaki iroun Iesu Kristo rinanon kamatebwaian booki aika tabu, riki ana Boki Moomon. Taian kaoti aika imwiina a kona n ibuobuoki.

Kabwarabwarai Booki aika Tabu

Kakimototoa ni kabwarabwara tein ikota ni kibuntaeka aikai. Katooto aikai a kaoti tabeua kawai ni kabwarabwara te boki ae tabu:

“Inanon ana rongorongo Iotebwa Timiti, e karaki nakoira Iotebwa n oin ana taeka n te bwai are e riki ngke e nako n te buakonikai bwa e na tataro. E taku, ‘I noora te oota …’”
“Inanon te kibuntaeka aei, te burabeti ae Aramwa e reireiniia aomata ake a mamaara ni kamwakura aia onimaki n ana taeka te Atua. E kabotaua te koora are e kona n unikaki i nanora. Ko kona ni moana am wareware iaon kiibu …?”

Wareka te Kibuntaeka

Wareki kiibu ni kabaibati ke butiia te aomata are ko reireinna bwa e na warekia ni kabaibati. Ko na kai namakiniia naake iai aia kangaanga ni wareware. Ngkana e kangaanga irouia bwa a na oota n te kibuntaeka, wareware mangaiia ao kabwarabwara n aron ae kainnanoaki. Kabwarabwarai nanon taeka ao mwakoro n taeka aika a kanganga. Ke anganiia te kibuntaeka ae rangi ni bebete bwa a na warekia. Kaoiia bwa a na kakaei botoniango aika a onoti i nanon te kibuntaeka.

Maiuakina kanoan Koroboki aika Tabu

E taku Nibwaai, “I kabootaui kanoan koroboki aika tabu nakon maiura, bwa ti aonga n raka man reireinaki iai” (1 Nibwaai 19:23). Ni “kabotaua” nanona bwa ti na maiuakin reirei ake a koreaki n booki aika tabu i nanon maium.

N kabotaui booki aika tabu nakoia naake ko reireiniia ni kaotia bwa e kanga te karaki ao tua ni kaineti nakon maiuia n ae onoti. Ibukin te katooto:

N ai arom, e rangi ni korakora rawawataia ana aomata Nibwaai, e riaon riki are a kona ni kaitaraa. Ma ngkai a kamwakura aia onimaki ao a tataro, te Atua e kakorakoraia bwa aonga ni kona ni kaitarai taian kangaanga. Ngkanne E kainaomataia man katakiia. N aron ae E karaoia ma aomata aikai, I ataia bwa e na buokiko te Atua i nanon kataakim ngkai ko …” (Taraa Motiaea 24.)
Ana kaetieti Aramwa nakoia aomata ake a mena n Ranin Moomon e kaineti nakoira n te bong aei. John, ko tauraoi n …?” (Taraa Motiaea 18.)

Reireiniia aomata bwa a na kanga ni “kabotaui” booki aika tabu ni bon nakoia. Kunean koaua man booki aika tabu ibukin temanna ma temanna e na kona ni buokiia ni maiuakin ao n rinanon mwaakan ana taeka te Atua.

Kaoiia ao Buokiia Aomata Bwa A na Wareware I bon Irouia

Aomata ake ko reireiniia a kainnanoia bwa a na wareware ni booki aika tabu, ai moarara riki ana Boki Moomon, bwa a na karekea aia koaua. Man kabonganaan booki aika tabu i nanon am anga reirei n te aro ae nakoraoi, ko na kona ni buokiia tabeman ni moana aia kamatebwai iaon booki aika tabu i bon irouia.

Imwiin nanakom ni kakawariia, iangoi tabeua mwakoro aika a onoti ke kiibu bwa a na warekia. Iangoi titiraki ibukiia bwa na ukora kaekaana ngkai a wareware. Kaungaiia bwa a na kamatebwai booki aika tabu ni katoa bong ni bon tii ngaiia ao ma aia utu. Ko kona naba n tuangiia membwa bwa a na wareware ma ngaiia i marenan aia tai n reirei.

Imwaain waakinan te reirei are imwiina, tou mwiin baike ko kaoia bwa a na wareware iaona ao ni marooroakinna ma ngaiia. N aron ae kainnanoaki, buokiia ni kamataataia ao n “kabotaui” booki aika tabu aikai. Kaungaiia bwa a na korei aia iango ao aia titiraki.

Ngkana ko buokiia aomata ni wareware, n oota, ao n maiuakin booki aika tabu—ai maoarara riki ana Boki Moomon—a na karekei aia taneiai n te maiu n tamnei ma ana taeka te Atua. A na tangiria ni kan wareware i bon irouia ao ni karaoi booki aika tabu bwa mwakoron maiuia.

Buokiia Aomata n Reke irouia Booki aika tabu

A tauraoi booki aika tabu ao aia taeka burabeti aika a maiu n aanga riki tabeua ao n taetae aika a mwaiti nakon are mai imwaaina. Ataia bwa tera rinerine iaon bwaai n reirei ake a booretiaki ao ake a maiu man te iti are a tauraoi nakoia aomata ake ko reireiniia. Buokiia aomata n kona n reke irouia booki aika tabu n aanga are e na bootau ma kainnanoia ao are a tangiria. Iangoi bwaai aikai:

Titirakiniia aomata tera te taetae ae a kan warekia ke n ongora ni booki aika tabu.
Naake iai aia kangaanga n te wareware, ke aaki oota n te bwai are a warekia, a na reke ae tau ibukia ngkana a bane ni wareware ni kabaibati ke n ongora ni bwanaa ake a raweaki. Aikai a tauraoi rinanon ana apps ao ana webutiaite te Ekaretia ae aki kabooaki.
Ngkana iai ana tareboon te aomata ae maiu man te teiti, buoka teuanne ke neienne ni karinna ni booki aika tabu, moarara riki ana Boki Moomon. Te Book of Mormon app ao te Gospel Library aki kabooaki ao a bebete n tibwaaki.
Ngkana ko kabongana te tekiti, te kakaraki, ke te imeeri, kanakoa te ringke ke tamnein booki aika tabu. Ngkana ko anga reirei ni marooro iaon te witeo, iangoia tibwaa am tikuriin bwa kam aonga ni kaai ni warekii kiibu ni kabane.
Buokiia aomata bwa a na karekei aia taeka burabeti aika a maiu.

Am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam

Kakoaua raoi bwa ngkoe ma toam iai bwaai n ibuobuoki aika a tia ni manga kaboouaki ae booki aika tabu iaon am tareboon, n ikotaki ma te Book of Mormon app ao te Gospel Library.

Rinea teuana te kibuntaeka ma ikai: iteraniba n atuun ana Boki Moomon; 3 Nibwaai 11; Moronaai 10:3–8; Ioane 17:3; I-Rom 8:16–17; 1 I-Korinto 15:29; Iakobo 1:5; 1 Betero 3:19–20; Amoti 3:7.

Iangoia bwa ko na kanga n:

Kabwarabwara te kibuntaeka.
Katauroa rongorongona ao taekana.
Wareka te kibuntaeka ao kabwarabwara nanona.
Kabwarabwarai taeka aika a kangaanga.
Buokiia naake ko reireiniia bwa a na kamwakuria i nanon maiuia.

Kamatebwaian Koroboki aika Tabu

“Bukin tera ngkai e kakawaki bwa ti na reirei man booki aika tabu?

Tibwaa Am Koaua

Te koaua bon te kakoaua ni bwain te tamnei ae reke mairoun te Tamnei ae Raoiroi. N tibwauaan am koaua ko na anga ae bebete, kabwarabwara ae kaineti ma te atatai ke koaua ibukin koauan te euangkerio. Tibwaan am koaua e karaka riki am kakoaua nakon koaua ake ko reiakin man booki aika a tabu.

Tibwaan am koaua bon te kawai ae mwaakaroiroi ni kaoa te Tamnei ao ni buokiia tabeman bwa a na namakina Ana kairoro. Teuana mai buakon ana mition te Tamnei ae Raoiroi bon kakoauaan Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo. N taainako E kakakoroa nanon aei n raonakim i rouna ngkai ko kaota am kakoaua.

Te kakoaua ae mwaakaroiroi e aki katan iaan wiikatekem ke tangin bwanaan—ma iaon am onimaki ae korakora ao nanom ae koaua. Karaurau raoi n aki kabaitiiko ke ni kamataku n am kakoaua. Anganiia aomata aia tai n namakina ana kakoaua te Tamnei ae Raoiroi nakoia bwa te bwai are ko anga reirei iaona e bon koaua.

Am kakoaua e na taraan bebete n aron “Iesu Kristo bon ara Tia Kamaiu ao te Tia Kabooi Maiura” ke “I ataia i bon irou bwa koaua ana Boki Moomon.” Ko kona naba n tibwaa am taneiai ae uarereke bwa ko kanga ni karekea am koaua.

Ngkana ko anga reirei, tibwaa am koaua ngkana ko namakina te wirikiriki, tiaki tii n te kabane. Ngkana e anga reirei toam, tibwaa am koaua kanga te kauoman n tia kakoaua n te bwai are e anga reirei iaona teuanne ke neienne.

Tibwaa am koaua bwa te tua are ko anga reirei iaona e na kakabwaia maiun te aomata ngkana teuanne ke neienne e toua mwiina. Taekinna bwa e kanga maiuakinan te tua ni kakabwaia maium. Am koaua ae nako mai inanom e na karekea te tabo ibukiia aomata are a na namakinna bwa te Tamnei e kamatoa te koaua.

Am Kamatebwai

Kibuntaeka aikai bon katooto iaon kakaotan am koaua. Iangoi titiraki ngkai ko wareki booki aika tabu n tatabeua. Koroi am iango i nanon am tienoo ni kamatebwai.

I nanon kiibu aikai, tera ae a kakoauaa Iesu ao Ana abotoro ao burabeti?
Ko na kanga n ataia bwa a anaaki nanoia ni koauan te bwai are a taekinna?
Ngkana ko kangai, “I ataia bwa anne e koaua,” tera ae ko nanonna? Tera taeka tabeua aika ko kona ni kabonganai ni kaota am onimaki ae korakora?

Kamatebwaian Koroboki aika Tabu

Tera ae reiakinaki ni booki aika tabu aikai ibukin tua ao berita ngkana ko kaota am koaua?

Bairea ao Kangaraoa Am Anga reirei ni Buoka Kainnanoia Aomata

Aomata nako ake ko reireiniia a rangi ni kakawaki. Ukoria n ataa are e tangiria teuanne ke neienne, kainnanona, ao tabeaiangana. Anga am titiraki ao kakauongo raoi. E ngae ngke ko aki ataa raoi kainnanon te aomata, uringnga bwa Tamara are i Karawa e ataia. E na kairiiriko rinanon te Tamnei ae Raoiroi.

Kariaia te Tamnei bwa e na Kaira Waakin te Reirei

Kariaia te Tamnei bwa e na kaira waakin raoi are ko na anga reirei iai. Ko tatauraoi n anga te reirei n te anga are e na rangi n nakoraoi ibukin kainnano, titiraki ao aia kangaanga naake ko reireiniia.

N tabetai ko tangiria ni booti tua man reirei aika a kakaokoro ni buoka kainnanon temanna ao are e tangiria. Tarai teniua katooto aikai.

E nooriko Yuki iaonraain ao e titiraki bukin tera ngkai raoraona n te Ekaretia a aki moko ke ni manging. Ko na kona n reireinna taekan kakabwaia ibukin taian tua man kabonganaan te tiekition man mwakoro 3:

E namakinna Samuel bwa akea nnena n taabo ake e mena iai. Ko na kona n reireinna kinaakina ao nnena i nanon ana utu te Atua man kabonganaan tiekition aikai man mwakoro 3:

E mwaiti aro ae kamatebwaii Tatyana ao ni kan ataia bwa tera ae karika kaokoron te Ekaretia. Ko na kona n reireinna taekan Kaokan ana euangkerio Iesu Kristo man kabonganaan tiekition aikai man mwakoro 3:

Tamara are i Karawa e kinaia natina ni kabane, ngaia are ukora te kairi mai ieta ni karaoi babaire aikai ngkai ko katauraoi n anga reirei. Tataro ibukin te bwaintituaraoi n ootam inanon am namakin ngkai ko baireia bwa tera ae ko na anga reirei iaona. Kakauongo raoi nakon iango ao namakin ake a roko iroum.

Anganiia aia Tai Aomata ni Maiuakin Bwaai ake a Reiakin

Ngkana ko anga reirei, anganiia aia tai aomata bwa a na maiuakin bwaai ake a reiakin (taraa 3 Nibwaai 17:2–3). Kakaei kawai aika a riai bwa ko na boutokaiia ni kawakinan motinnano ake a kabaeaki iai. Kabanea nanom ni buokiia ma aia mwakuri are e na katea aan aia onimaki, n aron te tataro, wareware, ao te roroko n taromauri. Aei e na anganiia te konaa ni kawakin motinnano riki tabeua.

Ngkai ko babaire ao n anga reirei, ko riai n tatauraoi bwa mwaitira te rongorongo ae boou are ko na tibwauaia. Oin te kantaninga n am anga reirei bwa ko na buoka te aomata ni karikirakea ana onimaki iroun Iesu Kristo e aonga ni kairia nakon te rainnano. Oin am kantaninga tiaki taraakina bwa mwaitira te rongorongo ae ko kona n anga nako.

Anga reirei n bairean am tai ae riai ibukin te aomata. Titiraki ao kakauongo raoi bwa ko aonga n ataia bwa e uara teuanne ke neienne n aron reiakinaia ao maiuakinan baike ko anga reirei iaona.

Koaua ake ko anga reirei iaona, n raonaki ma mwaakan te Tamnei ae Raoiroi, e kona ni kairoroia aomata bwa a na kammwakura inaomataia n aanga are a na karikirakea aia onimaki iroun Kristo. Ngkai a kammwakura aia onimaki iroun te Uea man maiuakinan baike a reiakin, a na ataia mairoun te Tamnei bwa e koaua te euangkerio.

Kabonganai Aekakin Nako Tibwanga n te Anga reirei

Tibwanga n te anga reirei a reke n te anga ae mwaiti, n aron kawaran te aomata n itaramata mangaia, marooro iaon te video, tareboon, kanako rongorongo, ao bwaai ni kaongora.

Karinea Aia Tai Aomata

Kateimatoa am anga reirei bwa e na bebete ao ni kimototo. Aomata a tangiria ni kan kaitibo ma ngkoe ngkana ko karinea aia tai ao aia bubuti. Titirakiniia bwa maanra aia tai ae a na kawaraki iai. Moana ao motika te marooro n taina are e kariaiakaki, ngkana ko reireina te aomata n itaramata ma ngaia ke n te aonraain. Ataia bwa n taabo tabeua, tareboon, ke te marooro n te video e rangi ni bobuaka.

Ko na bae ni kainnanoi boowi aika a mwaiti n reirei tua i nanon teuana te reirei. N aron ae taneiai te aba iai mwananga n anga reirei e riai n aki riaon 30 te miniti, ao ko kona n reireina te aomata i nanon 5 te miniti. Kangaraoa am anga reirei ni kaineti ma aia tai aomata.

Kabongana Raoi Bwaai n Rabakau aika a Boou

E mwaiti tibwangam n reireiniia aomata man kabonganaan bwaai n rabakau aika a boou. Tabeman aomata a tangira ae angaraoi ke inaomataia n reitaki rinanon bwaai aika a maiu man te iti. Aomata naba are ko nako ni kawariia a na kona n reke aroia man aanga ni boutoka tabeua rinanon bwaai n rabakau aika a boou. Marooroakin bwaai n ibuobuoki ake a tauraoi ibukin te reitaki. Ngkanne manga tuoi mwiin am anga reirei ao teimatoa n reitaki. Butimwaia aomata ma nanoia are a tangira ni kaira am mwakuri.

Rabakau aika a boou n aron te marooro iaon te viideo e rangi n ibuobuoki ibukin reireinaia aomata ake a rangi n tatabetabe ke a maeka n te tabo ae raroa. N tabetai e bebete irouia membwa ngkana a ira waakin te anga reirei rinanon rabakau aika boou.

Buokiia Taan Reireinaki aika Ataei

N ana tai ni mwakuri te Tia Kamaiu iaon te aba, E tuangiia Ana reirei, “Kanakomaia ataei akana a uarereke nako Iu, ao tai tukiia: ba bon aia bai uean te Atua (Mareko 10:14). Ngkana ko reireiniia ataei, kangaraoa rokom ao am marooro ni kaitarai raoi kainnanoia. Buokiia n reiakina te euangkerio man maroroakinan bwaai are iai aia atatai iai. Kakoaua bwa a mataata n am anga reirei.

Kamatebwaian Koroboki aika Tabu

Wareka Reirei ao Berita aika Tabu 84:85. Tera ae nanonaki n “te mwakoro are e na tibwaaki nakoia aomata n tatabemania nako.”? Ko na kanga ni kamwakura aei i nanon maium?

Tera ana berita te Uea ibukiia mitinare ake a kakaonimaki ibukin ataakin te bwai are a na taekinna?

Anga reirei ma Toam ni Katiteuanaaki

E taku te Uea, “kam na waaki ni mwaakan Tamneiu, n tataekina au euangkerio, a ni kakauoman” (Reirei ao Berita aika Tabu 42:6). E kabaeko naba ma toam bwa kam na “katiteuanaaki” (Reirei ao Berita aika Tabu 38:27). E na rangi ni mwaakaroiroi riki am anga reirei man kakaongora ngkana ko mwakuri ni katiteuanaaki ngkoe ma toam. Ikaruoruo anga mwakoron reirei aika a kimototo.

N am tai ni kamatebwai ma toam, maroroakinna ao kataneiai bwa kam na kanga n anga reirei bwa kam aonga ni katiteuanaaki. Katauraoi bwa kam na kanga ni kaai ni mwakuri ngkana kam reireiniia aomata i aonraain. Ira te safeguards for using technology, ae kamatataaki i nanon mwakoro 2.

Ngkana e anga reirei toam, tataro ibukina, kakauongo, ao taraa teuanne ke neienne. Boutoka toam n anga te kauoua ni kakoaua nakon taian koaua ake e anga reirei iaon teuanne ke neienne (taraa Aramwa 12:1). Iriira am namakin ngkana ko namakina ana wirikiriki te Tamnei n tuangko te bwai ae ko na taekinna.

E na iai nanom ni koaua irouia aomata ake ko reireiniia. Ongo irouia. Katokai matam taraiia ngkana ngaiia ke ngkoe ae ko taetae. Karaua raoi ongora n aia kaeka, ao kakauongo nakon wirikiriki ni bwain te tamnei.

Kaoiia Membwa bwa A na Iri

Kaoiia membwa bwa a na buokiko n anga reirei ao boutokaiia aomata ake ko mwakuri mangaiia. Aei e kona n riki ngkana ko taetae n itaramata ma te aomata ke iaon te intanete. I nanon tain boowi ni babaire ni katoa wiiki, reirei ma taan kairiiri n te uoote bwa antai ae na kona n ibuobuoki.

Ngkana a aira waakin te anga reirei ao te aro n iraorao membwa, a kona n anga aia atatai ao ni karaoi reitaki n riki bwa raoraoia. A na namakina te kimwareirei n te mwakuri ni mitinare.

Kaoiia Membwa bwa A na Buokiko n Anga reirei

Imwaain te reirei, babaire ma membwa bwa kam na kanga ni kaai ni mwakuri. Ko kona ni kanakoa am rongorongo ao n tareboon ni kamatoaa te bwai are kam na anga reirei iaona, antai ae na tataro, antai ae kaira te marooro, ao tabeua riki rongorongo.

Oin tabeia membwa n te reirei bwa a na anga aia kakoaua ma nanoia ni koaua, tibwauaa oin baike a tia n rinanona, ao ni karikirakea aia reitaki ma naake a reireinaki. Ko kona n tuangiia membwa bwa a na tibwaia irouia bwa a kanga n reiakinaki, ni butimwaea, ao ni maiuakina te tua ae onoti inanon te reirei. Ngkana iai aika a tia n rairaki, kaoiia bwa a na tibwauaa aroia ngke a baaireia bwa na kaaina te Ekaretia.

Ngkana membwa a rinea temanna, tuangiia bwa a na ira waakin te anga reirei. E bae n ae angiina riki membwa a irekereke ma aro aikai. Reirei mangaiia ngkana a kan ira waakin aei.

Iangoia bwa aron kabonganaakin rabakau aika a boou e riai naba ibukin reiakinaia membwa. Rabakau aika a boou e kariaia membwa bwa a na konaa n raoniko n akea kabaeakin te tai are tao e na kainnanoa kawaran te aomata n itaramata mangaia.

I nanon boowi ni babaire ni katoa wiiki, babaire ma taan kairiiri n te uoote bwa e na iai te membwa ae na iriiri n tain te reirei ngkana e kona (taraa mwakoro 13). Iangoia butiia membwa aika a boou bwa a na buokiko n anga reirei.

Am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam

Iangoia aongkoa iai am boraraoi bwa ko na reireiniia te utu ni mweengan te membwa. Maroroakinna bwa ko na kanga ni kairekerekeia membwa aikai bwa a na buokiko n anga reirei:

Mitinaren te uoote are e a bon tibwa bane ana mition ae bwanin taina
Te ibonga
Te membwa ae boou
Te kooraam n unimwaane ke te Bootaki n Aine

Kaoiia Membwa bwa a na Anga aia Boutoka

A kona naba n anga aia boutoka membwa nakoia aomata imarenan te taii ni kakawari n anga reirei. A kona ni kanakoa aia rongorongo, ni wareware ni booki aika tabu, kaoiia aomata nakon mweengaia ke nakon waaki ni kakukurei, ke ni kaoiia bwa a na kaai n tekateka n taain te taromauri. A kona ni kaekai titiraki ao ni kaota aron maiua ngkai a riki bwa kaain te Ekaretia. Aia taneiai i nanon maiua ma aia taratara e kona ni buoka aia atatai ma aomata n aanga are n tabetai a rangi ni kaokoro ma are a taekinna mitinare.

Reirei ma membwa ibukin kawai are kam na kona n ikarekebai ni mwakuri ni boutokaia aomata itinanikun te nanako n anga reirei.

Reirei ibukin te Atatai

Anga te reirei n ana euangkerio Iesu Kristo bwa aonga aomata n mataata iai. Kamatebwai booki aika tabu ao taian reirei bwa ko aonga n anga reirei n ae mataata raoi mai iai. N anga reirei n te aro ae rangi ni mataata raoi, te tibwanga ae na rangi n tamaroa bukin te Tamnei ae Raoiroi ni kaota te koaua.

Tabeka am titiraki bwa ko na buokiia aomata n iangoi bwaai ake ko a tia n reiakin. Ngkanne kakauongo n nooria ngkana a mataata ao ni butimwaia.

Mwakoron te anga reirei ibukin te kamatataaki raoi bon kabwarabwaraakin taeka, kibuntaeka, ao iango. Ko kona ni katamaroa am konabwai n reireia te euangkerio man:

Ataakin taian taeka ake ko kabonganai.
Kabwarabwarai nanon taeka are aki oota iai tabeman.
Titirakiniia aomata n aron ae kangai “Ko kona n tibwaa am atatai nakoira n te bwai ae ti a tibwa kabwarabwara ngkai?” ke “Ko tauraoi ni kakimototoa n taekina te bwai are ti a tia ni maroroakinna?”

Ngkai ko reireia te reirei i nanon mwakoro 3, korei taeka, kibuntaeka, ao iango ake a na bae n aki oota iai aomata. Kabwarabwarai nanon aikai man kabonganaakin bwaai n ibuobuoki n te Gospel Library, n aron Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu, te Bible Dictionary, ao Gospel Topics.

Kateimatoa am anga reirei bwa e na bebete ao ni kimototo. Kabotoa iaon ana euangkerio Iesu Kristo, karikirakea te atatai n aan reirei ao tua. Buokiia aomata bwa a na ukoukora te atatai are e roko mairoun te Tamnei ae Raoiroi. Ngkana a karekea te atatai aei, a na kakoaua rongorongon te euangkerio.

Kamatebwaian Koroboki aika Tabu

Bukin tera ngkai ti na kabwarabwara raoi te reirei?

Tina kanga n reiakinaki? Bukin tera e kakawaki bwa ti na angareirei n te rongorongo n te aro ae karaurau?

Bukin tera e kakawaki bwa a na bebete bwaai?

Tera ae ko kona n reiakinna man kiibu aikai n aron te Atua n reitaki ma Natina?

Tabekii Titiraki

E tabekii ana titiraki te Tia Kamaiu are e kaoiia aomata bwa a na iango ao n namakini raoi ni kabane nanoia n taian koaua ake E anga reirei iai. Ana titiraki e kaunga te aomata ni ukeran nanona ao a na motinnano.

Titiraki aika a tamaroa a kakawaki naba ibukin am anga reirei. A buokiko n ataa nanoia aomata are a tangiria, tabeaiangan nanoia, ao aia titiraki. Titiraki aika a tamaroa a kona ni kaoa te Tamnei ao ni buokiia aomata n reiakinaki.

Tabekii Titiraki aika a Kaungaaki

Ukora ana kairiiri te Tamnei n tabekan am titiraki. Titiraki aika a riai n taina ae riai a kona ni buokiia aomata n reiakina te euangkerio ao n namakina te Tamnei.

Titiraki aika a kaungaaki ao te kakauongo ma nanom ni koaua e na kona ni buokiia aomata bwa a na mweengaraoi n taetae n aki maama ao n tibwaa aia namakin. Aei e kona ni buokiia ni kunea rikiraken aia kakoaua. A na rangi ni mweengaraoi riki n tabeka aia titiraki ngkana iai te bwai ae aki oota iai ke te bwai ae tabeaianga nanoia iai.

Te taibora ae imwiina e kaoti tabeua tuua ibukin tabekan titiraki aika a kaungaaki, n raonaki ma tabeua katoto.

Reirei ao Katooto ibukin Titiraki aika a Kaungaaki

Moan Tuua	Banna ni katotoo
Tabeka am titiraki are a na buokiia aomata n namakina te Tamnei.	Ko kona n tibwaa te bwai are ko a tia n rinanona ngke ko namakina ana kairoro te Atua i nanon maium? Ko kanga n namakina ana tangira te Atua ibukim?
Tabeka am titiraki aika a bebete ao ni kai oota te aba iai.	Tera ae ko reiakinaki iai ibukin Iesu Kristo man te boki ae tabu aei?
Tabeka am titiraki are e na buokiia aomata n iangoi baike ko anga reirei iaona.	E kanga n ti te arona aei ma are ko a kaman kakoaua? E kangaa ni kaokoro?
Tabeka am titiraki are e na buokiko n ataia bwa a na kanga aomata n oota raoi ni bwaai ake ko anga reirei iaona.	Iai am titiraki ae ko kan titiraki iai ibukin bwaai ake ti a tia n reiakin n te bong aei? Ko na kanga ni kakimototoi n taekin mwiin ara marooro n te bong aei?
Tabeka am titiraki are e na buokiia aomata n tibwaa aron aia namakin.	E kanga n tia ni buokiko Iesu Kristo i nanon maium? Tera ae rangi ni kakawaki riki i roum man bwaai ake ti maroroakin n te bong aei?
Tabeka am titiraki are e kaota am tangira ao tabeaiangan nanom.	Ti kona ni buokiko?
Tabeka am titiraki are e na buokiia aomata ni maiuakin bwaai ake a reiakinna.	Tera ae ti kona n reiakinna man booki aika tabu? E na kanga booki aika tabu ni buokiko i nanon maium? Ngkai ti a tia ni marooro, tera ae ko namakinna bwa ko na karaoia man bwaai ake ko reiakin?

Kamatebwai ma Toam

Manga rinanoa te kairi ibukin am anga reirei man te reirei ae nako are ko anga reirei iaona. Korea teuana te titiraki ibukin tua n tatabeua ake a baireaki i nanon am kairi aei.

Manga rinanoi am titiraki n nooria ngkana a bootau ma tua inanon te tiekition aei.

Imwiina, kaeka te titiraki teuana ma teuana n aron ae aongkoa are ngkoe ae ko reireinaki.

Tibwaa am titiraki ma toam. Ni kabane, tuoi ao kanakoraoi riki ami titiraki.

Am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam

Aomata ake ko reireiniia a na kona n kaitibo ma taneiai aikai:

A na karekei taneiai ni bwain te tamnei inanon aia tai ni wareware n ana Boki Moomon.
Ni katoa tai raom ni mwakuri a na bae ni bwainingarei bwaai aika bwain te tamnei.
Kaain am utu bon kaain te aro ae a rangi matoatoa n aia aro teuana.
Raoraom a kakoaua bwa “kaain te Moomon” bon tiaki Kiritian.

Iangoa te titiraki are ko na titiraki iaona ni kan atai riki rongorongon waaki aikai. Korei titiraki aikai i nanon am tienoo ni kamatebwai. Marooro ma toam bwa ko na kanga ni katamaroai riki am titiraki ake ko korei.

Totokoi Titiraki Aika Aki Uaana ke Aika a Rangi n Riao

Kataia n aki tabeka am titiraki are:

A kai reke kaekaaia.
Rimwi e na kona ni kamwinibaea temanna ngkana teuanne ke neienne aki ataa te kaeka.
Karin iango aika a mwaiti nakon ae tii teuana.
Karekei reirei ake ko tuai reiakin.
Akea oin te kantaninga ae mataata.
A rangi n riao.
A taketena temanna ke a kona ni kauna ke ni kammaraka te aomata.

Aikai katooton titiraki aika aki bati ni kakawaki:

Antai te moan burabeti? (E bae n aki ataa te kaeka te aomata.)
E kanga kateimatoaakin rabwatara bwa a na itiaki ni buokiira bwa ti na karekea te Tamnei ao ni kaotia bwa ti tauraoi n iriira ana burabeti te Atua? (A mwaiti riki iango nakon ae ti teuana.)
E kakawaki bwa ti na ataa ana tua te Atua? (Aei te titiraki ae eng-ke tiaki, ao te kaeka e bon ataaki.)
Tera te bwai ae ti kona ni karaoia ni katoa bong are e na buokiira ni kaan ma te Atua? (Aei te titiraki ae aki bwarabwara raoi ni kakaean te kaeka ae onoti: tataro.)
Antai te burabeti imwiin Noa? (E bae n aki ataa te kaeka te aomata, ao te titiraki akea kakawakina ibukin am rongorongo.)
Kam oota n te bwai ae I taekinna? (E na bae n taku te aomata bwa ko taetae ni uota rikaaki teuanne ke neienne.)

Am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam

Iangoa kainnanon temanna are ko reireinna. Maroroakinna bwa e na kanga teuanne ke neienne ni kona ni kaekai am titiraki. Bairei tabeua titiraki ake ko na titiraki iai are a irii nanon kainibaire i nanon te tiekition aei. Maroroakinna bwa a na kanga titiraki aikai ni kona ni kaota te Tamnei ao ni buoka te aomata n reiakina te euangkerio.

Ongoraeakinna

Ngkana ko kakauongo raoi irouia tabeman, ko na rangi n kinaia riki. Ngkana a ataia ae a rangi ni kakawaki aia iango ma aia namakin iroum, taraan ae a na rangi ni butimwaea am anga reirei, tibwai baike a tia n rinanona, ao ni karaoi motinnano ake a kabaeaki iai.

Ngkai ko kakauongo, ko na kona ni karekei atatai bwa ko na kanga ni kangaraoa am reirei ma kainnanoia ao baike a tangirii. E na tamaroa riki am atatai bwa a ngaara mai buakon koaua n te euangkerio aika a na rangi ni bongana riki nakoia.

Ai moarara riki kakauongo nakon ana wirikiriki te Tamnei. Ngkana a tibwaa aia namakin aomata, e na wirikirikiniko te Tamnei ma te kantaninga ke te iango. E kona naba ni buokiko te Tamnei ni kamataatako bwa tera ae a kataia ni kabwarabwara aomata.

Kakauongo ma te Mwamwannano ae Koaua

Te kakauongo e anaa te konabwai ao te mwamwannano ae koaua. I nanon aia tai n taetae tabeman, kakoaua bwa ko ongora raoi iaon te bwai are a taekinna. Katoka te anua n iangoan te bwai are ko na taekinna.

E reirei Unimwaane Jeffrey R. Holland: “Ae rangi ni kakawaki riki nakon te taetae bon te kakauongo. Aomata aikai tiaki bwaai are akea bongaia are ibita tarakiaa kanga a riki bwa kamwaitan te bwabetito. … Titirakiniia raoraom aikai tera e rangi ni kakawaki riki nakoia. Tera ae a tangiria, ao tera ae a rangi ni kakawaki irouia? Ao imwiina kakauongo. Ngkana e nakoraoi te tabo ko na kona n titirakiniia tera ae a maakua, ao tera ae a kantaningaia, ke tera te bwai ae a namakinna bwa e bua i nanon maiuia. I berita nakoim bwa te bwai are a na taekinna n taainako e bon kaotiota koauan te euangkerio ike ko na kona ni kaota am kakoaua ao ike ko kona n anga riki ae mwaiti. … Ngkana ti kakauongo ma te tangira, ti na aki tabe ma te bwai ae ti na taekinna. Ti na bon anganaki—mairoun te Tamnei ao mairouia raoraora” (“Witnesses unto Me,” Ensign, Meei 2001, 15).

Kamwataua n Tarai Rongorongo aika a Tuai n Taekinaki

A reitaki naba aomata rinanon aia taetae n rabwataia. Ataa aroia ngkana a tekateka, taraan moamoaia, ao are a karaoia ma baia, tein bwanaaia, ao te tabo are a taraia. Ni kamwataua n tarai rongorongo aika a tuai taekinaki aikai e na buokiko n atai aia namakin naake ko reireiniia.

Ko na ataa naba oin am taetae n rabwatam. Kanakoa te rongorongo ae ko nano iai ma te ingainga n nano man am kakauongo ma nanom ni koaua.

Anganiia Aia Tai Aomata bwa a na Iango ao ni Kaeka

E aki toki n tabekii titiraki te Tia Kamaiu are e kainnanoa te tai are e na anga iai ana kaeka te aomata. Ngkana ko titiraki, tooki moa n angan ana tai te aomata n iango ao ni kaeka. Tai maaku ni kainabwaabu. N taainako aomata a kainnanoa aia tai n iango ao ni kaekai titiraki ke ni kaota te bwai are a namakinna.

Ko kona n toki moa teutana imwiin tabekan am titiraki, imwiin tibwaan am taneiai ni bwain te tamnei, ke ngkana iai aia kangaanga aomata ni kaota aia namakin. Kakoaua raoi bwa ko anganiia aia tai ni kabwanina raoi aia iango imwaain ae ko kaeka. Tai kakiriwe i nanon aia tai n taetae.

Kaeka ma Nanom n Tangira

Ngkana e kaeka te titiraki te aomata, moana am kaeka man kaotan nanom n nanoanga ngkana e riai. Te nano n tangira n namakini nanoia aomata e kaotia bwa bon te mwamwannano ma te nano ae koaua. Katoka are ko a kiba naba nakon kabanean te marooro, n te tai ae waekoa ao ko anga naba am reke, ke ni kaotia bwa iai kaeka ni kabane iroum.

Kamatoa Ae Ko Oota n te Bwai Are a Taekinna Aomata

Ngkana ko ukora kan ataakin te bwai are e taekinna te aomata, titiraki bwa ko na kakoaua raoi ae iai ootam iai. Te katooto, ko na bae n titiraki, “Ngaia te bwai are ko taekinna e bon . Etii anne?” ke “Ngkana I mataata raoi iai, ko namakina anne .” Ngkana ko ataia bwa ko aki mataata raoi, titirakina te aomata ibukin ana kamataata.

Borauakin Waaki n Reitaki Aika a Kangaanga

Ko na kona ni buokiia aomata n reireiniia ana euangkerio Iesu Kristo. Tabeman aomata a tangira riki ae a na taetae. Tabeman aomata a bae ni kainnanoa temanna are e na ongora ma te nanoanga nakon korakaia ao aia namakin. Tabeman aomata a ukora te kan tautaeka n ae riao ke ni kan kauntaeka.

Reiakiniko ni bairei kangaanga n aron aikai ma te iango raoi ao te tangira. Ko na kona ni kangaraoa am anga reirei ni kaeka te bwai are e tibwauaia te aomata. Ke ko kainnanoa ae ko na ataa te riai n taekina ae ko tangiria ni maroroakina tabeaiangaia n te tai teuana. E kona ni buokiko te Tamnei bwa ko na kanga ni kaeka i nanon taai aika a kangaanga.

Buokiia Aomata n Namakina te Mweengaraoi n Tibwaa Aia Namakin

N totokoa ae a na akea te kamaamaa, tabeman aomata a na kaekai titiraki n te aro are a taku n aia iango bwa ko tangiria bwa a na kaeka iai nakon are a na tibwauaa aia namakin. Ukoria karikirakea te reitaki are e na kona n anganiia te mweengaraoi n tibwauaa aia namakin ae koaua ma ngkoe.

Ootam ao reitakim ma aomata e anganiko te kariaia bwa ko na kona ni buokiia, ni karekei baike a tangiria ao kainnanoia, ao ni kaota ana tangira te Tia Kamaiu nakoia. Katea am reitaki ae onimakinaki bwa ko na kokoaua mangaiia, kateimatoa am reitaki ni mitinare ae riai, ao kaota te karinerine.

Oin am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam

Manga iangoia bwa aekakira aron am kakauongo nakoia tabeman. Korei am kaeka i nanon am tienoo ni kamatebwai nakon titiraki aika inano. Ke maroroakinna ma toam.

A = E aki koaua irou, B = N tabetai e koaua irou, C = N aron ae taneiai te aba iai e koaua irou, D = N taainako e koaua irou

Ngkana a taetae tabeman nakoiu, I iangoi taneiai aika ti te arona ae I kona n tibwaia nakon are N na kakauongo raoi.
Ngkana tabeman a tuangai aia namakin, I kataia I kamenaai n are a mena i nanona n nooria bwa te aekakira aron au namakin.
Ngkana I reireiniia aomata, I iangoia bwa tera te bwai ae N na taekinna ke n anga reirei iaona imwiina.
E rang kai ebu nanou ngkana e rang bati te bwai ae a taekinna.
I korakai n iriira ke n oota n te bwai are a kataia n tuangai aomata.
E biriaitua au iango i nanon te tai are e anga reirei iai toau.
I kai un ngkana iai temanna ae taetae nakoiu ao tabeman a bon uruana naba ara marooro ke a kabua ongoraau.
I karekei wirikiriki ni bwain te tamnei bwa N na taekina ke ni karaoa te bwai teuana, ma I kaakea.

Buokiia Aomata ni Kakaei Kaekaan Aia Titiraki ao Tabeaiangaia

Karaoa am konabwai n aki manikangare ni kaekai aia titiraki aomata ao ni buokiia ni katoki tabeaiangan nanoia. E ngae n anne, tiaki tabem bwa ko na kaekai titiraki ni kabane. N tokin te tai, aomata a bon riai ni kaekai aia titiraki ao tabeaiangan nanoia ibon irouia.

Ataia bwa tiaki ni kabane titiraki ao tabeaianga ae a na bane ni kaekaaki. Tabeua kaeka a na moanna ni mataata n te tai teuana. Tabeua a bon tuai kaotaki. Kabotoa am iango iaon katean aan, koaua aika a kakawaki ibukin te euangkerio. Aan te kateitei aei e na buokiko ao naake ko reireiniia ni waaki nako ma te taotaonakinnano ao te onimaki ike iai titiraki aika a tuai kaekaaki ke a kangaanga.

Tabeua tuua ibukin kaekaan te titiraki ae kamatataaki inanon te tiekition aei.

Ataa te Tabeaianga

Tabeua mai buakon bwaai ake ko reireiniia iai aomata a taraa ni kangaanga ke a boou nakoia. Ngkana iai aia titiraki aomata ke tabeaiangan nanoia, te moan ko na ukoria bwa ko na ataia raoi. N tabetai tabeaiangaia aomata kanga ai aron te aiti ae buraoki. Bon tii te mwakoro ae uarereke ae e kona n nooraki mai iaona. Tabeaianga aikai a kona ni kangaanga aron iangoaia. Tataro ibukin te bwaintituaraoi ni kanamakini, ao iriira te Tamnei n arom ni kaeka. Tamara are i Karawa e atai naano ao e taneiai irouia aomata ni kabane (te aiti buraoki ae bwanin). E na buokiko n ataia bwa tera ae tamaroa ibukiia n tatabemaniia.

N taainako tabeaianga a korakora riki n te aro n reitaki nakon te reirei. Te katooto, tabeman aomata a na bae ni maaku ngkana a kaitaraaki irouia aia utu ngkana a kaaina te Ekaretia. Ke a maaka are a na totokoaki mairouia raoraoia n te tabo ni mwakuri.

Ukoria n ataa oin raoi te tabeaianga n titiraki ao n ongora. E rikirake te tabeaianga ibukina bwa akea ana kamatoa te tamnei nakon te aomata ibukin koauan Kaokaan bwai? E kaoti ibukina ngke te aomata e aki motinnanoia ni maiuakina tuan te euangkerio? N ataakin raoi oin tabeaiangaia e na buokiko bwa ko na ataia ngkana tao ko kabanea nanom iaon te kakoaua ke te motinnano.

Kabonganai Koroboki aika Tabu, Ai moarara riki ana Boki Moomon

Kaotia nakoia aomata bwa a kanga koaua inanon koroboki aika tabu ni kona ni kaekai aia titiraki ao ni katoka tabeaiangaia. (Taraa “Ana Boki Moomon e Kaekai Titiraki ibukin te Tamnei” inanon mwakoro 5.) Ngkana aomata a ukora ana kairi te tamnei man kamatebwaian booki aika tabu, a na karikirakea aia konabwai n ongo ao n iriira te Uea. Aia onimaki Irouna e na rikirake. Ma rikiraken am onimaki e na kairiko nakon te kakoaua, rairannano, ao te otenanti n te bwabetito.

“N tabetai I nako n booki aika tabu ibukin te reirei. N tabetai I nako n booki aika tabu ibukin kaetieti. I nako ma te titiraki, ao te titiraki e kangai ‘Tera ae tangiria te Atua bwa N na karaoia?’ ke ‘Tera ae tangiria bwa N na namakinna?’ N taainako I kunei iango aika a boou ae I bon tuai karekei mai imwaaina, ao I karekea ana kairi te tamnei ao kaetieti ao kaekaan au titiraki ” (Henry B. Eyring, in “A Discussion on Scripture Study,” Ensign, Turai 2005, 22).

E kona n ibuobuoki ni kamataata bwa angin ara atatai ibukin ana euangkerio Iesu Kristo e roko man te bwai are e kaotaki nakon te Burabeti ae Iotebwa Timiti ao naake taan onea mwiina. Titiraki ibukin koauan te euangkerio e kona ni kaekaaki man karekean te kakoaua ae Iotebwa Timiti bon ana burabeti te Atua. Warekan ao tataroan ana Boki Moomon bon te kawai ae kakawaki ni karekea te kakoaua aei.

Buokiia aomata bwa a na kabanei nanoia iaon kakorakoraakin aia onimaki iroun Iesu Kristo. Warekan ao tataroan ana Boki Moomon bon te kawai ae kakawaki ni kakorakora aia onimaki.

Kaoiia Aomata bwa A na Mwakuri inanon te Onimaki

Ngkai aomata a karikirakea ao ni kakorakora aia kakoaua ibukin te euangkerio ae kaokaki, a na kona ni kaekai aia titiraki ao tabeaiangaia man aan aia onimaki. Ngkai a mwakuri koaua ake a kakoauai i nanon te onimaki, a na kona ni karekea aia kakoaua ao ana koaua tabeua te euangkerio.

Tabeua kawai ni mwakuri i nanon te onimaki a kaairaki aikai:

Tataro n taainako ma te nano ae koaua ibukin ana kairi te tamnei ao kairakim.
Kamatebwaian booki aika tabu, ai moarara riki ana Boki Moomon.
Te roroko n taromauri.

Kamatebwai ma Toam

Rinea teuana te kakao are ko na anga ngkana ko anga reirei. Ngkanne kinai tabeaianga are e na tuuka temanna man butimwaean te kakao ke ni kawakin motinnano ake a kabaeaki iai. Maroroakinna ao kataneiako bwa ko na kanga ni buokiia aomata ni mwakuri n raoiakin tabeaiangaia.

Am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam

Inanon am tienoo ni kamatebwai, koreia bwa ko na kanga ni kainetia nakon Iotebwa Timiti ao ana Boki Moomon ni kaekaei tabeaianga aikai:

“I aki kakoaua ae te Atua e na manga taetae riki nakoia aomata.”
“I kakoaua bwa I kona n taromauria te Atua n oin au kawai nakon riki te aro ae e a tia ni barongaaki raoi.”
“Bukin tera ngai I a katoka te mooi n te wain ma kanau ngkana I kaaina am aro?”
“Bukin tera I kainnanoa te aro?”

Katikui Bwaai Tabeua bwa ko na Kamatebwaii ao n Tataroakin

Ni kabanean am anga reirei, anganiia aomata te bwai ae a na kamatebwaia, n iangoia i nanoia, ao n tataroakinna ibukin aia katauraoi ni kaitiboomi are imwiina. Te wareware, tataro, ao n iangoia inanom imarenan te kakawari n anga reirei e kaoa ana kairoro te Tamnei ae Raoiroi inanon maiuia.

Ko kona n kaoiia aomata bwa a na warekii mwakoro aika a onoti inanon ana Boki Moomon. Ke ko kona ni kaungaiia bwa a na kabonganai ana bwai n ibuobuoki te Ekaretia, n aron te Gospel Library, ni kakaea kaekaan taian titiraki, n reiakina atuun te rongorongo, ke ni mataku n te witeo. Aei e kona n riki bwa kaukan atuun te marooro ni kaitiboomi are imwiina.

te aomata e kamatebwaii koroboki aika tabu

Totokoa are ko na anganiia aomata bwaai aika a mwaiti bwa a na karaoi, ai moarara riki ngkana e uarereke, mwaiti am tai n reitaki n anga reirei mangaiia.

Am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam

Iangoia aomata are ko bairea aia tai bwa ko na reireiniia n te wiiki aei. Tera mwakoro i nanon ana Boki Moomon ae a na rangi n ibuobuoki nakoia? Tera bwaai n ibuobuoki tabeua ae a na kabwaia mai iai? Korei mwiin baike ko kataia ni katauraoi ibukiia aomata n tatabemaniia. Korei mwiin naba baike ko na karaoi n tutuoi n am tai ni kakawari are imwiina.

Buokiia Aomata ake a Rinanon Anua aika Kareke

Ko kona ni buokiia aomata ake a korakai n tokanikai iaon bwaai aika a kareke ni maroroakin korakaia ma te nano n tangira, ni boutokaiia, ao ni katomaia ma bwaai n ibuouoki . Ko kona ni kaungai nanoia bwa a na iriira teuana ana kurubu ni boutoka te Ekaretia iaon te kamarurung iaon bwaai aika a kareke. Kurubu aikai a kona ni kaitibo n itaramata ke n te aonraain. (Taraa AddictionRecovery.ChurchofJesusChrist.org.) Kaungai nanoia bwa a na kabonganai bwaai n ibuobuoki inanon te “Addiction” te mwakoro ibukin te Ibuobuoki iaon te Maiu n te Gospel Library.

Taan Kairiiri n te Tabo ao membwa a kona naba n anga aia boutoka. Tabeman aomata ma waaki aika a kareke a kainnanoia taan bwainaoraki aika a mwaatai ao bwainaoraki ibukin kamarurungan te iango.

Aikai tabeua kaoti iango bwa ko na kanga ni boutokaia aomata ake a korakai n tokanikai iaon waaki aika a kareke:

Kamatoai aia kekeiaki aomata bwa a na nakomai nakon Kristo. Buokiia bwa a na nooria bwa aia kekeiaki ni kamarurungaki ao ni katokai aorakiia a kinaaki ao ni kakawaki iroun Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo. Reireiniia bwa a kona ni kakorakoraaki rinanon Ana Mwakuri ni Kamaiu te Tia Kamaiu. E ataiia ma nanoia ae koaua ni kan karaoa ae tamaroa.
Tataro ibukia n am tai n tataro n ti ngkoe, ao tataro mangaiia. Ngkana e riai, kaungai nanoia bwa a na ukora te kakabwaia man te nakoanibonga mairouia taan kairiiri n te nakoanibonga n te tabo.
Reitinako reireiniia ana euangkerio Iesu Kristo. Reireiniia bwa Tamara are i Karawa, te Tia Kamaiu, ao te Tamnei ae Raoiroi a tangiriia ao a tangiria bwa a na tokanikai.
Kaungai nanoia bwa a na roroko n taromauri ni katoa tai ao ni karikirakea aia reitaki n iraorao ma membwa.
Bwaina te iango ae tamaroa ao anga am boutoka—riki ngkana a rootaki imwiin aia kekeiaki ibukin katokana.

E bon kangaanga bwa ko na tokanikai iaon te waaki ae kareke, ao ko kona ni manga rootaki imwiiin te kekeiaki ibukin katokana. Taan kairiiri n te Ekaretia ao membwa a na riai n aki kubanako man aei. A riai ni kaota aia tangiria, ma a na aki motikitaeka.

Te membwa ae boou are e aki roroko n taromauri tao e bae ni manga okira te waaki ae kareke are ngkoa ao e namakinna bwa e aki tau ao e a bwarannano. Nakom ni kakawari n te tai naba anne e anga te kaunganano ao am boutoka e kona n ibuobuoki. A riai membwa ni kaotia n aia taeka ao n aia mwakuri ae te Ekaretia bon te tabo are e kona ni kuneaki iai ana tangira Kristo (taraa 3 Nibwaai 18:32).

Oin am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam

Iangoa temanna are ko reireinna ke te membwa ae boou ke are e oki are e kataia n tokanikai iaon waaki aika a kareke. Manga rinanoa “Te Onimaki iroun Iesu Kristo” ao “Te Rairannano” man “Ana Euangkerio Iesu Kristo” te reirei inanon mwakoro 3.

Tera ae ko kona n reireina te aomata aei man te reirei anne ao man te mwakoro aei are e kona ni buoka teuanne ke neienne?
Karaoa am kairii ibukin te reirei bwa e na buoka te aomata aei.

Reireiniia Aomata Ake A Tuai Rinanon te Maiu ni Kiritian

Tabeman aomata ake ko reireiniia a tuai rinanon te maiu ni Kiritian ke aki kakoaua Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo. E ngae n anne, angiina aomata aikai iai aia koaua, aia katei, ao taabo ake a tabu irouia. E kakawaki bwa ko na kaota am kairinerine ibukin aia koaua n aia aro ao aia katei.

Buokiia bwa A na Ataia bwa Antai te Atua

Ko na bae ni miimi bwa ko na kanga ni kangaraoa am anga reirei ibukiia aomata ake a bon tuai rinanon te maiu ni Kiritian. Tua ake a buoka te aomata ni karikirakea ana onimaki bon ti te arona i nanon taian katei ni kabane. Buokiia aomata bwa a na karekea aia atatai ae eti ibukin te Atua ao ana mition Iesu Kristo ae tabu. Te kawai ae tamaroa ibukiia n reiakin koaua aikai bon karekean oin aia taneiai ni bwain te tamnei. Tabeua kawai ko kona ni buokiia bwa a na karekei taneiai aika a kamatataaki inano:

Reireiniia ae te Atua bon Tamara, ao E tangiriira. Ngaira bon natina. Kaoiia bwa a na ukora te kakoaua anne ibon i rouia.
Reireia te babaire ni kamaiu.
Reirei ae te Atua ao Iesu Kristo a kaoti nakon te Burabeti Iotebwa Timiti.
Kaota am koaua ibukin te euangkerio, n ikotaki ma am namakin ibukin ana tangira Tamara are i Karawa bukin tera ngkai ko rineia bwa ko na iriira Iesu Kristo.
Kaoiia bwa a na anga te tataro ae bebete, ae nako mai i nanoia—ma ngkoe ao n tii ngaiia.
Kaoiia bwa a na wareka ana Boki Moomon ni katoa bong—ma ngkoe ao bon tii ngaiia.
Kaoiia bwa a na roroko n taromauri.
Kabwarabwaraiia nakoia membwa n te Ekaretia are a kona ni kabwarabwara bwa a kanga ni kakoaua Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo.
Kaoiia bwa a na kawakin tuua.

Angiina aomata a tangiria ni karekea aia reitaki ae moan te korakora ma te Atua ao ni kakaea oin bukin rokoia ao nanon te maiu aei. Buokiia bwa a na nooriia bwa a kanga n riki bwa natin Tamara are i Karawa ae tangira ao aron ana babaire ibukiia. Te katooto, ko kona ni moana am taeka n aron ae kangai:

Te Atua bon Tamara are i Karawa, ao E tangiriira. Ngaira bon natina. Ti maeka ma Ngaia imwain ae ti bungiaki. Ibukina ngkai ngaira natina ni kabane, taari mwaane ao taari aine ngaira ni kabane. E tangiriira bwa ti na manga okiria. Ibukina ngkai E tangiriira, E a tia ni katauraoa te kawai ibukira bwa ti na manga oki Nakoina rinanon Natina, Iesu Kristo.

Kangaraoa Am Anga reirei n aron ae Kainnanoaki

Angiina ake a tia n rairaki man anua n maiu aika tiaki Kiritian a taku bwa aki bati n oota n aia reirei mitinare. E ngae n anne, a namakina te Tamnei ao a tangiria ni kan karaoa are a tuangaki irouia mitinare. Karaoi bwaai ni kabane n aron ae ko kona ni buokiia aomata bwa a na mataata n reirein te euangkerio. Bwaina te taotaonakinnano ao ni boutoka. E na rangi ni maan irouia aomata n reirei ao ni kaota aia namakin. Ko riai n kataneiai ma am tai ao n nanon am anga reirei bwa ko aonga ni kona ni buokiia.

Taian kaoti iango aikai a na kona n ibuobuoki ngkai ko reireiniia aomata are a tuai rinanon te maiu ni Kiritian:

Atai kainnanoia ni bwain te tamnei ke nanoia are e kaungaia bwa a na kaitibo ma ngkoe.
Katauraoa am kabwarabwara ae bebete ao rinanoi reirei n tatabeua nako.
Tuangiia bwa a na kaota nakoim ootaia ao tera are a tia n rinanona.
Kabwarabwarai nanon taeka ao tua aika a kakawaki. Aomata a na bae n aki atai angin taian taeka aika ko kabonganai ngkai ko anga reirei.
Manga okira te reirei are ko anga mai imwaaina bwa ko na reireia te reirei n ae na mataata riki. Aei e bon riai ni waaki n tain te anga reirei.
Atai taian kakao ake ko na kona n anga bwa ko na buokiia aomata n rinanon ana kakabwaia te euangkerio.

Aika a karinanaki inano bon bwaai n ibuobuoki tabeua n te Gospel Library are ko na kona ni kabongana bwa e na buokiia naake a tuai rinanon te maiu ni Kiritian:

“Antai te Atua?”
“Antai Iesu Kristo?”
Iesu Kristo, bon Natin te Atua.”
“Tera ae ko kantaningaia ngkana ko kawaraki irouia Mitinare n Ana Ekaretia Iesu Kristo ni Boong aika Kaitira”
“Muslims ao Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira: Aia Koaua, Kakawakiia, ao Tein Maiuiia”

Oin am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam

Ngkana e angaraoi, kinaa temanna are e rairaki ae tuai rinanon te maiu ni Kiritian imwaain kaitiboona ma mitinare. Bairea ami tai ni kaitibo ao titirakina teuanne ke neienne te bwai are e rinanona n ana tai n rairaki. Te katooto, ko na bae n titirakina te aomata taekan:

Tera ae kaira teuanne ke neienne bwa e na kakoaua Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo.
Aekakira aron te taneiai n te tataro n te moantai.
Aekakira arona n te moan ngke teuanne ke neienne e namakinna bwa e kaekaaki ana tataro.
Taben booki aika tabu n rairakin teuanne ke neienne.
Aekakira aron te nanako n taromauri.

Korei bwaai ake ko reiakin inanon am tienoo ni kamatebwai.

Iangoia kaoa te aomata bwa e na buokiko n reireina temanna ae tuai rinanon te maiu ni Kiritian.

Iango ibukin te Kamatebwai ao Karaoana

Oin am Kamatebwai

Kantaningaia are ko a mena inanon aro aikai. Ko na kanga ni kabonganai tua ao rabakaum inanon te mwakoro aei ni buokiia aomata bwa a na rikirake? Baireia bwa ko na kanga ni kamwakuria inanon aro aikai n tatabeua.
- Temanna are e a katauraoia ibukin te bwabetito e tuangko teuanne ke neienne bwa e aki tangiria ni manga kaitibo ma ngkoe.
- Ko kaitibo te kaitiua n tai ma te aomata are e a tia n reireinaki irouia mitinare aika a mwaiti ae riaon te maan ae uoua te ririki. Kanga e karako ngkana iai kanikinaean te ririkirake.
Rinea teuana mai buakon aia reirei mitinare. Katerea teuana ke uoua ikota ni kibuntaeka man koroboki aika tabu man oin tua n tatabeua nako. Kataneiako n anga reirei man ikota ni kibuntaeka akanne n aron ae kamatataaki inanon te “Use the Scriptures” tiekition n te mwakoro aei.

Kamatebwai ma Toam ao te Kaibibiti Toa

Wareka rongorongon Amon ao te Uea are Ramonaai i nanon Aramwa 18–19 ao rongorongon Aaron i nanon Aramwa 22:4–18. Ngkai ko wareware, katerea ao kabwarabwara aron Amon ao Aaron:
- A iriira te Tamnei ao n anga reirei ma te tangira.
- Moana am anga reirei.
- Kataneiako ma aia anga reirei ni buoki kainnano.
- Kaota am koaua.
- Kabonganai booki aika tabu.
- Tabeka am titiraki, kakauongo, ao buokiia naake a reireiniia ni katoka raraomaia.
- Kaungaia naake a reireiniia bwa a na karaoi motinnano ake a kabaeaki iai.
Maroroakinna bwa e kanga aia ibuobuoki ao n anga reirei n roota te Uea are Ramonaai, tamana, ao Abiti.

Marooro ni Kauntira n te Mwakoro, Maungatabu n te Tioun, ao Marooro ni Kauntira ibukiia Taan Kairiiri n te Mition

Kaoiia membwa ke naake a bon tibwa reireinaki naba nakon am boowi. Kabwarabwara nakon te kurubu bwa ko tangiriia mitinare bwa a na karikirakea aia konabwai n tibwaua aia rongorongo ae kakawaki. Rinea te reirei ao rabakaum. Tuangiia mitinare bwa a na reireina te aomata ke aomata te reirei are ko a tia n rineia ibukin 20 te miniti, kabotoa am iango iaon te rabakau are ko katerea. Tuangiia bwa a na kaibibiti ma naake a reireiniia i nanon 20 te miniti. Imwiin tiaia mitinare n anga reirei, bootia kaain te kurubu ni kabane. Tuanga te aomata ke aomata bwa a na tuangiia mitinare tera te kabanea n nakoraoi ni kawai are a na kona n nakoraoi iai.
Kaota tamnein bannaia ni katooto mitinare ngke anga reirei ke ngke a reitaki ma aomata. Rinea rabakaum ao maroroakinna bwa a na kanga mitinare ni maiuakin raoi tua n te rabakau anne.
Rinea rabakaum ao atai reirei ke ikota ni kibuntaeka ni koroboki aika tabu are e boutokaia. Reiakin aan reirei man rabakaum anne nakoia mitinare.

Taan Kairiiri n te Mition ao Kauntira n te Mition

Ni marenantai ao raoniia mitinare ngkana anga reirei. Baireia bwa ko na kanga n iri n anga reirei.
Kaungaia taan kairiiri n te tabo bwa a na iria mitinare ni mwamwanangaia n anga reirei.
Kaota arona ao buokiia mitinare ni kataneiai ni karaoa teuana te rabakau iaon te anga reirei are e kabwarabwaraaki inanon te mwakoro aei, n aron tabekan titiraki aika a raraoi ao te kakauongo.
Kaota aron kabonganaan booki aika tabu n te aro ae nakoraoi ngkana ko reireiniia mitinare n te maungatabu n te tioun, kauntira ibukin waaki ni kairiiri n te mition, ao n te intawiu. Karaoa naba aekakim anne ngkana ko reireiniia.
Buokiia motinare bwa a na mataata ni booki aika tabu ao karikirakea am tangira ibukiia. E anga ana taeka n reirei Unimwaane Jeffrey R. Holland nakoia taan kairiiri n te mition:

“Karekea tangiran ana taeka te Atua n te aro ae eti ni kaineti ma katein am mition. … Karekea kinaakin taian kaotioti ao aron kabonganaan booki aika a kariaiakaki bwa teuana mai buakon oin kateim ni mitinare ni karokoa tokin maiuia.

Ngkana ko reireiniia am mitinare—ao anne n taainako—reireiniia man booki aika tabu. Kariaia bwa a na nooria bwa e reke iaara korakoram ao te kairi. Reireiniia bwa a na tangiri ao n onimakini kaotioti aika a teimatoa.

“[Au] beretitenti n te mition e reireinai man ana Boki Moomon ao [tabeua] booki aika tabu n taainako ngkana ti memena irarikina, ke ngaia e bon koaua. Intawiu ibukin temanna ma temanna e irianaki ma booki aika tabu. Kamataata ibukin … taian boowi a bon kateaki man aan ana mwakuri ae korakora. …

“Ti aki te roko n ataia n te tai anne, ma ara beretitenti e kamanoira n angataina ao n angamaingina, e reireiniia ma korakoran tamneina ni kabane ma te konabwai are e karekea n taua ni kamatoa kai te biti n te aro bwa ti aonga n aki mate [taraa 1 Nibwaai 15:23–25]” (“The Power of the Scriptures” seminar for new mission leaders, Tuun 25, 2022).