Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Vahe 10: Akoʻi ke Tanumaki ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí


“Vahe 10: Akoʻi ke Tanumaki ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (2023)

“Vahe 10,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí

ʻĪmisi
Sermon on the Mount [Malanga ʻi he Moʻungá], tā fakatātā ʻa Harry Anderson

Vahe 10

Akoʻi ke Tanumaki ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí

Fakakaukau‘i ‘Eni

  • Te u lava fēfē ʻo faiako ʻaki e Laumālié?

  • Te u lava fēfē ʻo faiako mei he ngaahi folofolá?

  • Te u vahevahe fēfē ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku faiakó?

  • Te u palani mo fulifulihi fēfē ʻeku faiakó ke feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakaí?

  • Te u fai fēfē ha ngaahi fehuʻi lelei ange mo hoko ko ha taha fanongo lelei ange?

  • Te u tokoniʻi fēfē ʻa e kakaí ke maʻu ʻa e tali ʻo ʻenau fehuʻí pea maʻu ha fakahinohino mo ha ivi?

ʻOku ui koe ke ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ki ha kakai tokolahi taha te nau tali koé. Ko e faiakó ʻoku mahuʻinga ia ki he meʻa kotoa ʻokú ke fai. ʻI hoʻo falala ko ia ki he tokoni ʻa e ʻEikí, kuó Ne ʻosi palōmesi:

“Pea ʻilonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au, he te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88).

Lotu, ako, pea mo ako fakahoko ke fakalakalaka hoʻo malava ke faiakó. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he vahe ko ʻení pea ʻi he ngaahi vahe kehe ʻo e tohi ko ʻení. Fekumi fakamātoato ki he meʻafoaki ʻo e faiakó koeʻuhí ke ke lava ʻo tāpuakiʻi ʻa e niʻihi kehé mo fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. ʻE tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke faiako ʻaki ʻa e mālohi mo e mafaí ʻi hoʻo fekumi faivelenga kiate Ia mo ako ʻEne folofolá.

Feinga ke ke Faiako ʻo hangē ko e Faiako ʻa e Fakamoʻuí.

ʻI he lolotonga ʻo ʻEne ngāue ʻi māmaní, naʻe “feʻaluʻaki [ʻa Sīsū] … ʻo akoʻi … , mo malanga … , mo fai-fakamoʻui” (Mātiu 4:23). Naʻe faiako ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe—ʻi ha ngaahi falelotu, ʻi ha ngaahi ʻapi, pea ʻi he halá. Naʻe faiako ʻi ha ngaahi haʻohaʻonga tokolahi pea ʻi ha ngaahi pōtalanoa fakatokosiʻi. Ko ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi fetuʻutaki mahuʻinga tahá naʻe mātuʻaki nounou pe ʻi ha ngaahi tūkunga naʻe kehe. Naʻá Ne faiako ʻaki ʻEne ngaahi tōʻongá pea mo ʻEne ngaahi folofolá.

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tangata takitaha ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi fiemaʻu makehé. Hangē ko ʻení, lolotonga ʻo ʻEne tokoni ki ha tangata mamatea, naʻá Ne fakamolemoleʻi ʻa ʻene ngaahi angahalá mo fakamoʻui ia (vakai, Maʻake 2:1–12). Ko e taimi naʻe tokoni ai ki ha fefine naʻe moʻua he tonó, naʻá Ne maluʻi ia mo fakaafeʻi ke ʻoua ʻe toe faiangahala (vakai, Sione 8:2–11). Ko e taimi naʻe talanoa ai mo ha tangata koloaʻia naʻá ne fiemaʻu ʻa e moʻui taʻengatá, naʻe “ʻofa kiate ia” neongo ʻa e ʻikai tali ʻe he talavoú ke tali ʻa ʻEne fakaafe ke muimui ʻiate Iá (Maʻake 10:21; vakai, veesi 17–21).

Te ke lava ʻo fakaleleiʻi hoʻo faiakó ʻaki haʻo ako ʻa e founga naʻe faiako ai ʻa e Fakamoʻuí. Hangē ko ʻení, naʻá Ne ʻofa ʻi he Tamaí mo kinautolu naʻá Ne akoʻí. Naʻá Ne faʻa-lotu. Naʻá Ne faiako mei he folofolá. Naʻá Ne teuteu fakalaumālie. Naʻá Ne fai ha ngaahi fehuʻi fakalaumālie. Naʻá Ne fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau ngāue ʻi he tui. Naʻá Ne fakatatau ʻa e ngahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki he moʻui fakaʻahó.

Ko e feinga ko ia ke faiako hangē ko e faiako ʻa e Fakamoʻuí ko ha feinga ia ʻi he moʻuí kotoa. ʻE hoko mai ia kiate koe ʻi he ʻotu-lea ki he ʻotu-lea ʻi hoʻo muimui kiate Iá (vakai, 2 Nīfai 28:30; ʻEta 12:41).

“Tomuʻa Feinga ke Maʻu ʻEku Leá”

Ke ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe fiemaʻu ke ke ʻilo ʻa e tefitoʻi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. Te ke toe fiemaʻu foki ha ʻilo fakalaumālie mo ha fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOua ʻe feinga ke malanga ʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá.”

ʻOku ʻuhinga ʻa e “ke maʻú” ke ako ia mo ʻai ke tōkakano ki ho lotó. ʻI hoʻo fakahoko ʻa e feinga ko ʻení, kuó Ne ʻosi palōmesi, “Pea ʻe toki vete ho ʻeleló; pea kapau te ke loto ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku leá, ʻio, ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hono fakalotoʻi ʻo e kakaí ke tuí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:21).

ʻĪmisi
tokotaha ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e folofolá

Naʻe toe folofola foki ʻa e ʻEikí ke “mataʻikoloaʻaki maʻu ai pē ʻi homou ʻatamaí ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻuí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:85). ʻE hanga ʻe he mataʻikoloaʻaki e folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakalahi hoʻo ʻiló mo e ivi ʻo hoʻo fakamoʻoní. Ko hoʻo holi mo e malava ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻe tupulaki pehē mo ia. (Vakai, Sēkope 4:6–7; ʻAlamā 32:27–42; 36:26; 37:8–9.)

Maʻu pea mo mataʻikoloaʻaki e folofola ʻa e ʻEikí ʻaki hono ako ʻo e folofolá, lea ʻa e kau palōfita moʻuí, mo e ngaahi lēsoni ʻi he vahe 3.

Faiako ʻaki ʻa e Laumālié

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí “ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tuí” (Loma 1:16). ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku fiemaʻu leva ʻa e pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ke akoʻi ʻaki ha mālohi fakalangi—ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku mahuʻinga ke ke fakatupulaki ʻa e ngaahi poto fakafaiakó. ʻOku toe mahuʻinga foki ke ke ako ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke akoʻí. Neongo ia, ko e taimi ʻoku akoʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié, he ʻikai ke ke falala ʻataʻatā pē ki he meʻa ʻokú ke lavá mo hoʻo ʻiló.

Ko e ngaahi moʻoni fakalaumālié ʻoku akoʻi ia ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Pea ʻe foaki atu ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tuí; pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié ʻe ʻikai te mou faiako” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:14; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–14, 17–22).

Ko e ʻUhinga ʻo e Faiako ʻaki ʻa e Laumālié

Ko e taimi ʻokú ke faiako ai ʻaki ʻa e Laumālié, ʻokú ke lotu ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo faiakó. Te ke toe lotu foki ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e ngaahi moʻoní ʻi he Laumālié. ʻE ala fakalotoa ʻa e kakaí ʻi ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi, ka ke ului, ʻoku fiemaʻu ke nau maʻu ʻa e ngaahi aʻusia ʻi he Laumālié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3).

Teuteuʻi koe ke ke hoko ko ha meʻangāue ʻe lava ke fakafou ai ʻa e faiako ʻa e Laumālié. Fakakaukau ki he Laumālie Māʻoniʻoní ko ho hoa ʻi he faiakó.

Fakafalala ki he Laumālié ke tokoni atu ke ke ʻilo ʻa e meʻa ke lea ʻakí. Te ne ʻomai ʻa e tokāteline naʻá ke akó ki hoʻo manatú. ʻE tokoni atu ke ke palani mo fulifulihi ʻa e meʻa ʻokú ke akoʻí ʻo fakatatau mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e tokotahá.

Ko e taimi ʻokú ke faiako ai ʻi he Laumālié, te Ne ʻave hoʻo pōpoakí ki he loto ʻo e kakaí. Te Ne fakamoʻoniʻi hoʻo pōpoakí ʻi hoʻo fai hoʻo fakamoʻoní. ʻE fakamāmaʻi koe mo kinautolu ʻokú ke akoʻi ʻi he Laumālié, pea mo femahinoʻaki, mo fiefia fakataha. (Vakai, 2 Nīfai 33:1; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–22.)

ʻĪmisi
Palesiteni Ezra Taft Benson

“Ko e Laumālié ko e ʻelemēniti mahuʻinga taha ia ʻi he ngāué ni. Te mou lava ʻo fai ha ngaahi mana maʻá e ʻEikí ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi hano fakamāmaʻi ʻe he ʻEikí ho fatongiá. Ka ʻikai ʻa e Laumālié, he ʻikai ʻaupito pē ke ke lava ha meʻa ʻo tatau ai pē pe ko e hā ho talēnití mo e meʻa ʻokú ke lava ʻo faí” (Ezra Taft Benson, seminā maʻá e kau palesiteni fakamisiona foʻoú, 25 Sune 1986).

Ko e Talaʻofa ʻo Ho Uiuiʻí

Kuo uiuiʻi koe mo vaheʻi ke ke “malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí ʻi he Laumālié, ʻio ʻa e Fakafiemālie ʻa ia naʻe fekauʻi atu ke akoʻi ʻa e moʻoní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:14). Te ke ala ongoʻi tailiili pe taʻetaau ʻi ha taimi ʻe niʻihi. Mahalo ʻokú ke hohaʻa na ʻoku ʻikai ke feʻunga hoʻo ʻiló pe ʻoku ʻikai feʻunga hoʻo taukeí.

Naʻe ui koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi kakato koé, koeʻuhí ko e meʻa te ke lava ʻo fai ko ha muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. He ʻikai ke Ne liʻaki koe. Falala ʻe faitokonia ʻe he Laumālié hoʻo meʻa ʻoku lavá mo akoʻi ʻa e moʻoní kiate kinautolu ʻoku ongongofuá.

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

Naʻe pehē ʻe Niila L. ʻEnitaseni: “ʻI heʻeku fakakaukau ki he faingataʻa ʻo ha ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ongoʻi mātuʻaki taʻetaau mo ʻikai mateuteu. ʻOku ou manatuʻi ʻeku lotu, ʻTamai Hēvani, ʻe lava fēfē ke u ngāue fakafaifekau ka ʻoku siʻi fau ʻa e meʻa ʻoku ou ʻiló?’ Naʻá ku tui ki he Siasí, ka naʻá ku ongoʻi ko ʻeku ʻilo fakalaumālié naʻe fuʻu siʻisiʻi. Naʻe haʻu ha ongo, ʻi heʻeku lotú: ʻʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e meʻa kotoa, ka ʻoku feʻunga pē hoʻo ʻiló!’ Naʻe ʻomai ʻe he fakamahino ko iá kiate au ha loto-toʻa ke fakahoko ʻa e sitepu hono hoko ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú” (“ʻOku Feʻunga pē Hoʻo ʻIló,” Liahona, Nōvema 2008, 13)

Fakaafeʻi ʻa e Laumālié ʻi Hoʻo Kamata Faiakó

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻa e ngaahi ʻuluaki mōmeniti mo e kakaí. Fakamātoato mo fakaʻapaʻapa. Fakahaaʻi ha tokanga moʻoni mo e ʻofa. Feinga ke maʻu ʻenau falalá. Ko ha founga ʻe taha ke maʻu ai ʻa e falalá ko e taimi ʻe ongoʻi ai ʻe he kakaí ʻoku ʻiate koe ʻa e Laumālié.

Fai ha fanga kiʻi fehuʻi faingofua ke tokoni ke mahino kiate koe honau puipuituʻá mo ʻenau ngaahi fakaʻānaua fekauʻaki mo hoʻomo ngaahi ʻaʻahí. Fanongo fakalelei.

Ki mu‘a peá ke kamatá, fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ʻoku ʻi aí ke nau kau ʻi he lēsoní. Poupouʻi kinautolu ke toʻo ʻa e ngaahi meʻa fakaheleleu kotoa pē kae lava ʻo ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.

Fakamatalaʻi ange ʻokú ke loto ke kamata mo fakaʻosi ʻa e lēsoní takitaha ʻaki ha lotu. Pole ke ke fai ʻa e fuofua lotú. Lotu nounou mo fakamātoato ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ʻokú mo akoʻí ʻi he tapa kotoa ʻo ʻenau moʻuí. Lotua ke nau lava ʻo ongoʻi ʻa e moʻoni ʻo e meʻa te mo akoʻí. Manatuʻi ko e “lotu fakamātoato ʻa e tangata māʻoniʻoní ʻoku ʻaonga lahi” (Sēmisi 5:16).

Tui ki he mālohi fakaului ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke lava ʻi hano fakahinohino ʻe he Laumālié, ke fakahaaʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻo hangē ko ʻení, ʻi he kamata hoʻo faiakó:

  • Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofá. Ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine kotoa kitautolu. ʻOkú ne finangalo ke tau fiefia.

  • ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi pole mo ha ngaahi faingataʻaʻia. Tatau ai pē pe ko e hā ʻokú ke fouá, ʻe lava ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí ʻo tokoniʻi koe. Te Ne lava ʻo tokoni ke ke maʻu ha nonga, ʻamanaki lelei, fakamoʻui, mo ha fiefia. ʻE lava ʻa Sīsū ʻo tokoni atu ke ke maʻu ha ivi lahi ange ʻi he ngaahi pole ʻo e moʻuí.

  • ʻOku tau fakahoko kotoa ha ngaahi fehālaaki, te ne lava ke fakatupu ha ngaahi ongoʻi halaia, mā, mo fakaʻiseʻisa. ʻE toki mole pē ʻa e ngaahi ongo ko ʻení ʻo ka tau fakatomala mo kolea e fakamolemole ʻa e ʻOtuá. ʻE toki lava pē ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke fakamoʻui kakato kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá.

  • Te ma hoko ko ha ongo fai fakahinohino koeʻuhí ke mou lava ‘o ‘ilo‘i ʻiate kimoutolu pē hono moʻoni ʻo ʻema pōpoakí. ʻOkú ma fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakahoko ʻa e meʻa tatau hangē ko e lautohí, lotú, mo e maʻulotú. Ko homa tufakangá ke tokoni atu ke mou fakahoko ʻa e ngaahi fakaafe ko ʻení pea mo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki te mou lava ʻo maʻú. Kātaki ʻo fehuʻi.

  • Ka kuo uiuiʻi kimaua ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ma ʻiló. ʻOkú ma ʻilo ʻoku moʻoni ʻema pōpoakí.

  • Te ma akoʻi atu ʻa e founga ke fakahoko ai e ngaahi fuakavá, pe ngaahi palōmesi mahuʻinga mo e ʻOtuá. ʻE fakafehokotaki koe ʻe he ngaahi fuakava ko ʻení ki he ʻOtuá mo fakaʻatā ke ke maʻu ʻa e fiefiá, ivi, mo ha ngaahi palōmesi mahuʻinga meiate Ia.

  • Te ke ʻilo ʻa e founga ke fai ai ha ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí pea muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí. Ko ha akonaki mahuʻinga ʻe taha ʻa Sīsū Kalaisi, mo e ʻuluaki fuakava ʻoku tau fakahokó, ke muimui ʻi Heʻene sīpingá pea papitaiso ʻaki ʻa e mafai totonú (vakai, Sione 3:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22).

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻokú na lotu

Ki muʻa peá mo akoʻi ha lēsoni, kiʻi fakalika nounou ʻa e meʻa te mo akoʻí. Tokoni ke ʻilo ʻe he kakaí ʻa e founga ʻe fekauʻaki ai mo kinautolú. Hangē ko ʻení, te ke ala pehē ange, “ʻOkú ma ʻi hení ke vahevahe ʻa e pōpoaki kuo ʻosi fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻi māmani ʻi he ʻahó ni pea kuó Ne ui ha kau palōfita moʻui ke tataki kitautolu.” Pe ko haʻo pehē, “ʻOkú ma ʻi hení ke tokoni atu ke ke ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe pea ʻoku ʻi ai ʻEne palani ke ke fiefia.”

ʻE ʻaonga ki he kakai kotoa pē ʻi haʻanau tali mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tāpuakiʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e kakai te ke ʻilo ʻoku nau maʻu ha ngaahi teuteu fakalaumālie mahuʻingá (vakai, ʻAlamā 16:16–17).

ʻE tokoni hano fakaafeʻi ʻo e Laumālié mo e vahevahe ʻo e moʻoní ʻi he ʻuluaki feʻiloakí ke fakatokangaʻi ʻe he kakaí ko e ongo tamaioʻeiki kimoua ʻa e ʻEikí.

Ako Fakatāutahá pe Ako mo e Hoá

Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻi he konga ko ʻení ke akoako fakahoko ke kamata ha lēsoni ʻi ha ngaahi founga kehekehe.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Folofolá

Ko hoʻo ngaahi tefitoʻi maʻuʻanga tokoni ki hono akoʻi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ko e ngaahi folofola ko ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí. ʻOku lahi ha ngaahi ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá ko e fakavaʻe ʻo hoʻo faiakó. Hangē ko ʻení:

  • ʻOku fakaafeʻi mai ʻe he folofolá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo faiakó (vakai, Luke 24:13–32).

  • ʻOku maʻu ʻe he folofolá ha ivi lahi ange ki he fakakaukau ʻa e kakaí ʻi ha toe meʻa (vakai, ʻAlamā 31:5).

  • ʻOku fakamatala ʻa e folofolá ki he ngaahi fehuʻi maʻongoʻonga ʻo e lotó (vakai, vahe 5; vakai foki, 2 Nīfai 32:3; Sēkope 2:8).

  • ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha mafai mo e moʻoni ki hoʻo faiakó.

  • Kuo ʻosi pehē ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá ke fai ia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:12, 56-58; 71:1).

ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá ʻi hoʻo faiakó, te ke lava ai ʻo tokoniʻi ʻa e kakai kehé ke nau kamata ako ʻa e folofolá ʻiate kinautolu pē. ʻI he mahino ko ia hoʻo manako ʻi he folofolá, ʻe fakalotolahiʻi ai kinautolu ke nau ako. Fakahaaʻi ʻa e founga ʻe tāpuakiʻi ai kinautolu ʻe he ako ʻo e folofolá ke nau ako ʻa e ongoongoleleí mo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOange ha ngaahi sīpinga ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he folofolá ke nau maʻu ʻa e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí mo maʻu ha fakahinohino mo ha mālohí.

Līʻoa ki hono ako ʻo e folofolá koeʻuhí ke ke lava ʻo fakaʻongaʻi lelei kinautolu (vakai, vahe 2). ʻE fakalakalaka hoʻo malava ke faiako mei he folofolá ʻi hoʻo ako fakaʻaho kinautolú, fakataautaha mo e hoá fakatouʻosi.

Tokoni ke fakatupulaki ʻe he kakaí ha tui kia Sīsū Kalaisi ʻo fou ʻi he ako ʻo e folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení:

ʻĪmisi
kulupu ʻoku nau ako folofola

Fakafeʻiloaki ʻa e Folofolá

Fakamatalaʻi nounou ʻa e tupuʻanga ʻo e fakamatalá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi sīpinga ko ʻení ha ngaahi founga ke fakafeʻiloaki ai ha potufolofola.

  • “ʻI he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá, ʻoku fakamatalaʻi mai ai ʻe Siosefa ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi heʻene ʻalu ki he vaoʻakaú ke lotú. Naʻá ne pehē, ‘Naʻá ku mamata ki ha pou maama…’”

  • “ʻI he potufolofola ko ʻení, ʻoku akoʻi ai ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ha kakai ʻoku nau masiva ʻi he tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fakatatau ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakau ʻe lava ke tō ʻi hotau lotó. Te ke lava ʻo kamata lau ʻi he veesi …?”

Lau ʻo e Fakamatalá

Lau leʻo lahi ʻa e ngaahi vēsí pe kole ki he taha ʻokú ke akoʻí ke ne lau leʻolahi. Mātuʻaki tokanga kiate kinautolu ʻoku faingataʻa ke laukongá. Kapau ʻoku faingataʻa ke mahino kiate kinautolu ha potufolofola, lau mo kinautolu mo fakamatalaʻi ʻo ka fiemaʻu. Fakamatalaʻi ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku mahino-ngataʻa. Pe ko haʻo ʻoange ha potufolofola ʻoku faingofua ange ke laú. Fakaafeʻi ke nau fakasio ha ngaahi meʻa pau ʻi he potufolofolá.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Ngaahi Folofolá

Naʻe pehē ʻe Nīfai, “Naʻá ku fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē kiate kimautolu, koeʻuhí ke ʻaonga ia kiate kimautolu pea mau poto ai” (1 Nīfai 19:23). ʻOku ʻuhinga ʻa e “fakatataú” ke fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá ki hoʻo moʻuí.

Fakatatau ʻa e folofolá kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí ʻaki haʻo fakahaaʻi ʻa e founga ʻo e fekauʻaki fakafoʻituitui ʻa e ngaahi talanoá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní mo kinautolú. Hangē ko ʻení:

  • “Naʻe hilifaki ki he kakai ʻo ʻAlamaá ha ngaahi kavenga mamafa, ʻo meimei lahi ange ʻi he meʻa naʻe malava ke nau kātakiʻí. Ka ʻi heʻenau tui mo lotú, naʻe fakamālohia kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau lava ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻá. Peá Ne toki fakatauʻatāinaʻi leva kinautolu mei honau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku ou ʻilo ʻe tokoniʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi homou ngaahi faingataʻaʻiá ʻo hangē pē ko ʻEne tokoniʻi ʻa e kakaí ni. …” (Vakai, Mōsaia 24.)

  • “ʻOku hoko tatau pē kiate kitautolu he ʻahó ni ʻa e fakahinohino naʻe fai ʻe ʻAlamā ki he kakai ʻi he ngaahi vai ʻo Molomoná. ʻE Sione, te ke loto-fiemālie nai ke … ?” (Vakai, Mōsaia 18.)

Akoʻi ʻa e kakaí ʻi he founga ke nau “fakatatau” ai ʻa e folofolá ʻiate kinautolu peé. ʻE tokoni hono ʻilo ʻo e ngaahi fakaʻaongaʻi fakafoʻituituí ke nau fakaʻaongaʻi mo aʻusia ai ʻa e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá.

Fakaafeʻi mo Tokoniʻi ʻa e Kakaí ke Nau Lau ʻIate Kinautolu pē

ʻOku fiemaʻu ʻa e kakai ʻokú ke akoʻí ke nau lau ʻa e folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, ke nau maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoní. ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi lelei ʻa e folofolá ʻi hoʻo faiakó, te ke lava leva ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau kamata ako ʻa e folofolá ʻiate kinautolu pē.

ʻI he ʻosi pē hoʻo akoʻi takitaha, fokotuʻu ange ha ngaahi vahe pe veesi pau ke nau lau. Fokotuʻu ange ha ngaahi fehuʻi ke nau fakakaukau ki ai ʻi heʻenau laú. Poupouʻi kinautolu ke nau ako fakaʻaho ʻa e folofolá ʻiate kinautolu pē pea mo honau fāmilí. Te ke toe ala kole foki ki he kāingalotú ke nau lau fakataha mo kinautolu ʻi he vahaʻa ʻo e ʻū lēsoní.

Kimuʻa pea kamata ʻa e lēsoni hono hokó, muimuiʻi ʻaki hano aleaʻi ʻo e meʻa naʻá ke kole ke lau ʻe he kakaí. Ka fiemaʻu, tokoni ke mahino kiate kinautolu pea mo nau “fakatatau” ʻa e ngaahi folofola ko ʻení. Poupouʻi kinautolu ke nau lekooti ʻenau ngaahi fakakaukaú mo haʻanau ngaahi fehuʻi.

Ko e taimi ʻokú ke tokoni ai ke lautohi, mahino, mo fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí ʻa e folofolá—tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná—te nau maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie mo e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE meimei ke nau lautohi lahi ange ʻiate kinautolu pē mo ʻai ʻa e ako folofolá ke hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻenau moʻuí.

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻokú na akoʻi ha fāmili

Tokoniʻi ʻa e Kakaí ke Nau Maʻu ʻa e Folofolá

Ko e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ʻoku maʻu ia ʻi ha ngaahi founga mo ha ngaahi lea fakafonua lahi ange ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. Ako ke ʻilo pē ko e fē ʻa e ngaahi tohi kuo paaki pe tatau fakaʻilekitulōnika ʻoku ala maʻu ʻe he kakai ʻokú ke akoʻí. Tokoni ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e folofolá ʻi ha ngaahi founga ʻe feʻunga mo ʻenau ngaahi fiemaʻú mo nau manako aí. Fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Fehuʻi ki he kakaí pe ko e hā ʻa e lea fakafonua ʻoku nau fie lau pe fanongo ai ʻi he folofolá.

  • Ko kinautolu ʻoku faingataʻa ke nau laukonga, pe faingataʻa ke mahino ʻa e meʻa ʻoku nau laú, ʻe ala ʻaonga ke nau lau leʻo lahi pe fanongo ki ha meʻa kuo ʻosi lekooti. ʻOku maʻu ʻeni ʻi he ngaahi polokalama mo e uepisaiti taʻetotongi ʻa e Siasí.

  • Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻangāue fakaʻilekitulōnika ʻa ha taha, tokoni ke ne maʻu ʻa e folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná. Ko e polokalama ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Gospel Library ʻoku taʻetotongi mo faingofua ke vahevahe.

  • Kapau ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e text, fetohiʻakí, pe ʻīmeili, ʻoange ʻa e fehokotakiʻangá mo e ngaahi ʻīmisi ʻo e folofolá. Ko e taimi ʻoku akoʻi ai ʻi he chat fakavitioó, fakakaukau ke vahevahe hoʻo monitoá koeʻuhí ke mou lava ʻo lau fakataha ʻa e ngaahi vēsí.

  • Tokoni ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí.

Ako Fakatāutahá pe Ako mo e Hoá

Fakapapauʻi ʻokú ke maʻu mo ho hoá ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kimuí ni ʻo e ngaahi folofolá ʻi hoʻomo telefoní, kau ai mo e polokalama ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Gospel Library.

Fili ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení: peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná; 3 Nīfai 11; Molonai 10:3–8; Sione 17:3; Loma 8:16–17; 1 Kolinitō 15:29; Sēmisi 1:5; 1 Pita 3:19–20; ʻĀmosi 3:7.

Fakakaukauʻi pe ʻe founga fēfē haʻo:

  • Fakafeʻiloaki e potufolofolá.

  • Fakamatalaʻi hono tupuʻangá mo e anga ʻo ʻene tuʻú.

  • Lau ʻa e potufolofolá pea fakamatalaʻi hono ʻuhingá.

  • Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea faingataʻá.

  • Tokoni ke fakaʻaongaʻi ia ʻe kinautolu ʻokú ke akoʻí ʻi heʻenau moʻuí.

Ako Folofolá

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau faiako mei he folofolá?

Vahevahe Hoʻo Fakamoʻoní

Ko e fakamoʻoní ko ha fakamoʻoni fakalaumālie ia ʻoku foaki mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e fai ʻo ha fakamoʻoní ko haʻate fakahā ia ʻi ha founga faingofua mo fakahangatonu ʻa ʻete ʻilo pe tui ki ha foʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko e vahevahe ko ia hoʻo fakamoʻoní ʻoku tānaki ai hoʻo fakamoʻoni fakafoʻituituí ki he ngaahi moʻoni kuó ke akoʻi mei he folofolá.

Ko e vahevahe ko ia hoʻo fakamoʻoní ko ha founga mahuʻinga ia ke fakaafeʻi ai ʻa e Laumālié mo tokoni ke ongoʻi ʻe he niʻihi kehé Hono ivi tākekiná. Ko e taha ʻo e ngaahi misiona ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOkú Ne faʻa fakahoko ʻeni ʻi he feohi mo koe ʻi hoʻo fakamoʻoní.

ʻOku ʻikai fakafalala ʻa e fakamoʻoni mālohí ia ki hoʻo pōtoʻi leá pe leʻo lahi ʻo hoʻo leá—ka ki he fakapapauʻi mo e loto-fakapapau ʻokú ke maʻú. Tokanga ke ʻoua naʻá ke ʻohoʻoho pe feinga ke fakatātaaʻi hoʻo fakamoʻoní. Tuku ki he kakaí ha faingamālie ke nau ongoʻi hono fakamoʻoniʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ko e meʻa kuó ke akoʻí ʻoku moʻoni.

Ko hoʻo fakamoʻoní ʻe ala nounou pē ia ʻo peheni “Ko Sīsū Kalaisí ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi” pe “Kuó u ʻilo ʻiate au pē ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku moʻoni.” Te ke toe lava foki ke vahevahe ha aʻusia nounou ki he founga hoʻo maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení.

Ko e taimi ʻokú ke faiako aí, vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻi hano ueʻi koe, kae ʻikai ʻi he ngataʻangá pē. Ko e taimi ʻoku faiako ai ho hoá, vahevahe hoʻo fakamoʻoní ke hoko ko ha fakamoʻoni hono ua ki he meʻa kuó ne akoʻí.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ko e tefitoʻi moʻoni ʻokú ke akoʻí te ne tāpuakiʻi ʻa e moʻui ʻa e tokotahá kapau ʻe muimui ki ai. Fakamatala ki ha founga kuo faitāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻe hoʻo moʻui ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoní. ʻE tokoniʻi ʻe hoʻo fakamoʻoni fakamātoató ke fakatupu ha ʻātakai ke ongoʻi ai ʻe he kakaí hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní.

Ako Fakatāutahá

Ko e ngaahi potufolofola ko ʻení ko ha ngaahi sīpinga ia ʻo e fai ʻo e fakamoʻoní. Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi hoʻo lau ʻa e potufolofolá takitaha. Lekooti hoʻo ngaahi talí ʻi hoʻo tohinoa akó.

Ako Folofolá

Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi talaʻofa ʻo e fakamoʻoní?

Palani mo Liliu Hoʻo Faiakó ke Feau ʻa e Ngaahi Fiemaʻú

ʻOku makehe ʻa e tokotaha kotoa pē ʻokú ke akoʻí. Feinga ke mahino ʻa e meʻa fakalaumālie ʻoku mahuʻingaʻia aí, ʻene ngaahi fiemaʻú mo e meʻa ʻoku hohaʻa ki aí. Fai ʻa e ngaahi fehuʻí pea fakafanongo tokanga. Neongo he ʻikai ke ala mahino kotoa kiate koe ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e tokotahá, manatuʻi ʻoku lava ia ʻe he Tamai Hēvaní. Te Ne tataki koe ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻokú na akoʻi ha ongomātuʻa

Tuku ke Tataki ʻe he Laumālié ʻa e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Lēsoní

Tuku ke tataki ʻe he Laumālié ʻa e fakahokohoko te ke akoʻi ai ʻa e ngaahi lēsoní. ʻOkú ke malava pē ke akoʻi ʻa e ngaahi lēsoní ʻi he fakahokohoko ʻe lelei taha ki he ngaahi fiemaʻu, ngaahi fehuʻi, mo e tūkunga ʻo kinautolu ʻokú ke akoʻí.

ʻI he taimi ʻe niʻihi te ke ala fakatahaʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mei ha ngaahi lēsoni kehekehe ke tokoniʻi ke feau e ngaahi fiemaʻu mo e meʻa ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa e tokotahá. Vakai ki he ngaahi sīpinga ko ʻení ʻe tolu.

Naʻe maʻu koe ʻe Uki ʻi he ʻinitanetí pea ʻokú ne ʻeke pe ko e hā ʻoku ʻikai ifi ai mo inu hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he Siasí. Te ke ala akoʻi ia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi fekaú ʻaki hano fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi konga ko ʻení mei he vahe 3.

ʻOku ʻikai ongoʻi ʻe Samuela ia ʻoku kau ki ha feituʻu. Te ke ala akoʻi ia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi fekaú ʻaki hano fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi konga ko ʻení mei he vahe 3.

Kuo ako ʻe Tatiana ha ngaahi tui fakalotu lahi mo loto ke ne ʻilo pe ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e Siasí ke kehé. Te ke ala akoʻi ia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻaki hano fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi konga ko ʻeni mei he vahe 3.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne fānaú, ko ia, kumi ki ha tataki fakalaumālie ke fai ʻa e ngaahi fili ko ʻení ʻi hoʻo teuteu ke faiakó. Lotua ʻa e meʻafoaki ʻo e faʻa-ʻiloʻiló ʻi hoʻo fakakaukauʻi ʻa e meʻa ke akoʻí. Tokanga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo te ke maʻú.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau lau folofola

Tuku ha Taimi ke Fakaʻaongaʻi ai ʻe he Kakaí ʻa e Meʻa ʻOku Nau Akó

Ko e taimi te ke faiako aí, tuku ange ha taimi ke fakaʻaongaʻi ai ʻe he kakaí ʻa e meʻa ʻoku nau akó (vakai, 3 Nīfai 17:2–3). Kumi ha ngaahi founga taau ke poupouʻi ai kinautolu ʻi he tauhi ʻo ʻenau ngaahi tukupaá. Tokanga ke tokoniʻi kinautolu ʻi he ngaahi tōʻonga te ne langa ha fakavaʻe ʻo e tuí, ʻo hangē ko e lotú, laukongá, mo e maʻulotú. ʻE ʻai ʻe he meʻá ni ke nau lava ʻo tauhi ha ngaahi tukupā lahi ange.

ʻI hoʻo palani mo akoʻí, ʻai ke ke ongoʻingofua ʻa e lahi ʻo e fakamatala foʻou ʻokú ke vahevahé. Ko ha tefitoʻi kaveinga ʻo hoʻo akoʻí ke tokoniʻi ha tokotaha ke fakatupulaki ʻene tui kia Sīsū Kalaisí ke fakaiku ʻo fakatomala. ʻOku ʻikai ko hoʻo kaveingá ke ʻilo ʻa e lahi ʻo e fakamatala te ke lava ʻo tukuatú.

Akoʻi ʻi ha tuʻunga vave ʻoku feʻunga mo e tokotahá. Fai ʻa e ngaahi fehuʻí pea fakafanongo tokanga ke mahino kiate koe ʻa e tuʻunga lelei ʻo ʻene akó mo e fakaʻaongaʻi ʻo e meʻa ʻokú ke akoʻí.

ʻE lava ʻe he ngaahi moʻoni ʻokú ke akoʻí, fakataha mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoniʻi ʻa e kakaí ke fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí ke langaki ʻenau tui kia Kalaisí. ʻI heʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e tui ki he ʻEikí ʻaki ʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akó, ʻe aʻu ʻo nau ʻilo ʻi he Laumālié ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí.

Fakaʻaongaʻi ha Faingamālie Fakafaiako Kehekehe

Ko e ngaahi faingamālie fakafaiakó ʻoku kehekehe, hangē ko ha ʻaʻahi tonu ki ai, talanoa fakavitiō, tā telefoni, pōpoaki telefoni, mo e mītia fakasōsialé.

Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Taimi ʻo e Kakaí

ʻAi ke mahinongofua mo nounou hoʻo faiakó. ʻOku ngalingali ʻe kei fie talanoa mo koe ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi ai honau taimí mo ʻenau kolé. Fehuʻi ange pe ko e hā ʻa e lōloa ʻo e taimi ʻoku nau maʻu ki hoʻomo ʻaʻahí. Kamataʻi mo fakaʻosi hoʻomou pōtalanoá ʻi he taimi ne mou felotoi ki aí, ʻo tatau ai pē pe ʻokú mo akoʻi tonu pe ʻi he ʻinitanetí. Tokanga he ʻoku ʻi ai ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻe lava ke mamafa ai ʻa e talanoa telefoní pe talanoa vitioó.

Te mo fiemaʻu ha ngaahi taimi talanoa kehekehe ke akoʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ha lēsoni ʻe taha. Ko e angamahení, ko e ʻaʻahi ke akoʻí ʻoku ʻikai totonu ke toe lōloa ange ʻi he miniti ʻe 30, pea te ke lava pē ʻe koe ke akoʻi ha taha ʻi ha miniti pē ʻe 5. Liliu hoʻo faiakó ʻo fakatatau mo e taimi ʻo e kakaí.

Fakaʻaongaʻi Fakapotopoto ʻa e Tekinolosiá

Mahalo te mo ala maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke akoʻi ʻa e kakaí ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá. ʻOku saiʻia ange ha kakai ia ʻe niʻihi ʻi he fiemālie pe fūfūnaki ʻo e fetuʻutaki fakaʻilekitulōnika. Naʻa mo e kakai ʻokú mo ʻaʻahi tonu ki aí ʻe lava ʻo ʻaonga ʻa e tokoni makehe ʻoku fakafou ʻi he tekinolosiá. Aleaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻu ki he fetuʻutakí. Hili ia pea toe muimuiʻi mo kei fetuʻutaki pe. Tuku ke tataki hoʻomou fetuʻutakí ʻe he ngaahi meʻa ʻoku saiʻia ai ʻa e tokotaha takitahá.

Ko e ngaahi tekinolosia hangē ko e talanoa fakavitioó ʻe mātuʻaki tokoni lahi ki he akoʻi ʻo e kakai ʻoku femoʻuekina lahi pe nofo mamaʻó. ʻOku faingofua ange he taimi ʻe niʻihi ke kau ʻa e kāingalotú ʻi ha lēsoni ʻoku fakafou he tekinolosiá.

Tokoniʻi ʻa e Kau Ako Kei Siʻi Angé

ʻI he lolotonga ʻo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne folofola ki Heʻene kau ākongá, “Tuku ke haʻu kiate au ʻa e tamaiki īkí, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻa kinautolu; he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Maʻake 10:14). Ko e taimi ʻokú ke akoʻi ai ʻa e fānaú, fulifulihi hoʻo foungá mo e pōpoakí ke feau ʻenau ngaahi fiemaʻú. Tokoni ke nau ako ʻa e ongoongoleleí ʻaki haʻamou aleaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau maheni mo iá. Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻokú ke akoʻí.

Ako Folofolá

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:85. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke foaki atu “ʻa e konga ko ia ‘e tufaki atu ki he tangata takitahá”? Te ke lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi ʻeni ʻi hoʻo faiakó?

Ko e hā kuo palōmesi ʻe he ʻEikí ki he kau faifekau angatonú fekauʻaki mo e ʻiloʻi ʻo e meʻa ke lea ʻakí?

Faiako mo ho Hoá ʻi he Uouangataha

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Mou ʻalu atu ʻi he mālohi ʻo hoku Laumālié, ʻo malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí, ʻo tautau toko ua” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:6). ʻOkú Ne toe fakatukupaaʻi foki koe mo ho hoá ke mo “taha pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27). ʻE toe mālohi ange ʻa hoʻomo faiakó mo mālie ange kapau te mo ngāue faaitaha. Fetongitongi ʻi hono fakahoko ha ngaahi konga nounou ʻo e ngaahi lēsoní.

ʻI he lolotonga ʻo hoʻomo ako fakahoá, aleaʻi mo ako fakahoko ʻa e founga te mo faiako aí koeʻuhí ke mo lava ʻo taha. Teuteu ʻa e founga te mo ngāue fakataha ai ʻi he taimi ʻoku akoʻi ai ʻa e kakaí ʻi he ʻinitanetí. Muimui ʻi he ngaahi founga maluʻi ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá, ʻoku fakamatalaʻi ʻi he vahe 2.

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻokú na akoʻi ha tangata

Ko e taimi ʻoku faiako ai ho hoá, lotua ia, fakafanongo ki ai, mo sio ki ai. Poupou ki ho hoá ʻaki haʻo hoko ko ha fakamoʻoni fika ua ki he ngaahi moʻoni kuó ne akoʻí (vakai, ʻAlamā 12:1). Muimui ki he ngaahi ongo ʻokú ke maʻú ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai koe ʻe he Laumālié ke ke lea ʻaki ha meʻá.

Tokanga fakamātoato ki he kakai ʻokú mo akoʻí. Fakafanongo kiate kinautolu. ʻAi ke fetuʻutaki maʻu pē homou matá ʻi he taimi ʻoku nau lea pe te mo lea aí. Fakatokangaʻi maʻu pē ʻa e ʻenau ngaahi talí, pea fakafanongo ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié.

Fakaafeʻi ʻa e Kāingalotú ke nau Kau

Fakaafeʻi ʻa e kāingalotú ke nau tokoni ʻi hoʻo akoʻi mo poupouʻi ʻa e kakai ʻokú ke ngāue mo kinautolú. ʻE ala hoko fakahangatonu ʻeni pe ʻi he ʻinitanetí. ʻI he lolotonga ʻo e fakataha fakafekauʻaki fakauiké, alēlea mo e kau taki fakauōtí pe ko hai ʻe lava ʻo tokoní.

Ko e taimi ʻoku kau ai ʻa e kāingalotú ʻi he akoʻí mo e fakafeohí, te nau lava ʻo tānaki mai ha ngaahi ʻilo mo fai ha ngaahi fetuʻutaki ko ha ngaahi kaungāmeʻa. Te nau ongoʻi ʻa e fakafiefia ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Fakaafeʻi ʻa e Kāingalotú ke Nau Tokoni Atu ʻi Hoʻo Faiakó

Kimuʻa ʻi he ngaahi lēsoní, palani mo e kāingalotú ʻa e founga ke ngāue fakataha aí. Te mou lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e pōpoaki telefoni pe telefoni nounou ke fakapapauʻi ʻa e meʻa te ke akoʻí, ko hai ʻe lotú, ko hai te ne taki ʻa e pōtalanoá, mo e ngaahi fakaikiiki kehé.

Ko e tefitoʻi fatongia ʻo e kāingalotú ʻi he ngaahi lēsoní ke fakahoko ha fakamoʻoni fakamātoato, vahevahe ha ngaahi aʻusia fakafoʻituitui, mo fakatupulaki ha fetuʻutaki mo kinautolu ʻoku akoʻí. Te ke ala kole ki he kāingalotú ke nau vahevahe ʻa e founga ne nau lava ai ʻo ako, tali, mo moʻui ʻaki ha tefitoʻi moʻoni mahino ʻi he lēsoní. Kapau ko ha kau ului kinautolu, fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻa e founga naʻa nau fakakaukau ai ke kau ki he Siasí.

Ko e taimi ʻoku fakaongoongoleleiʻi mai ai ʻe he kāingalotú ha tahá, kole ke nau kau ʻi he akoʻí. ʻE lava ke kau lahi ange ʻa e kāingalotú ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení. Alēlea mo kinautolu fekauʻaki mo e founga te nau fie kau mai aí.

Fakakaukauʻi ʻa e founga ʻe taau ai ke fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ke faiako mo e kāingalotú. ʻOku ʻai ʻe he tekinolosiá ke lava ʻa e kāingalotú ʻo kau atu ʻo ʻikai ha taimi tukupau ʻe fiemaʻu ai ha taha ke ʻi ai tonu.

ʻI he fakataha fakafekauʻaki fakauiké, palani mo e kau taki fakauōtí ke ʻi ai ha mēmipa ʻe kau ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi lēsoní, ʻo ka lava (vakai, vahe 13). Fakakaukau ke kole ki he kau mēmipa foʻoú ke nau tokoni ʻi hoʻo faiakó.

Ako Fakatāutahá pe Ako mo e Hoá

Pehē pē ʻoku ʻi ai haʻo ʻapoinimeni ke akoʻi ha lēsoni ki ha fāmili ʻi ha ʻapi ʻo ha mēmipa. Aleaʻi ʻa e founga te ke fakakau ai ʻa e kau mēmipa ko ʻení takitaha ʻi hoʻo faiakó:

  • Ko ha faifekau naʻe toki foki maí ni mei ha ngāue fakafaifekau taimi kakato

  • Ko ha taula‘eiki

  • Ko ha memipa foʻou

  • Palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá pe Fineʻofá.

Fakaafeʻi ʻa e Kāingalotú ke Nau Poupou

ʻE lava foki ʻa e kāingalotú ʻo fai ha tokoni mahuʻinga ki he kakaí ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi ʻaʻahi fakafaiakó. Te nau lava ʻo text, lau fakataha ʻa e folofolá, fakaafeʻi ʻa e kakaí ki honau ʻapí pe ki ha ngaahi ʻekitivitī, pe fakaafeʻi kinautolu ke nau tangutu fakataha ʻi he lotú. Te nau lava ke tali ʻa e ngaahi fehuʻí mo fakahaaʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻenau moʻuí ʻi heʻenau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻE lava ke tokoni ʻa e aʻusia ʻo ʻenau moʻuí mo e ngaahi fakakaukaú ke nau femahinoʻaki mo e kakaí ʻi ha ngaahi founga ʻoku faʻa kehe ʻaupito mei he kau faifekaú.

Alēlea mo e kāingalotú ki ha ngaahi founga te mou lava ai ʻo ngāue fakataha ke poupouʻi ʻa e kakaí mavahe mei he ngaahi ʻaʻahi akoʻí.

Faiako ke Mahino

Akoʻi ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū ke mahino ia ki he kakaí. Ako ʻa e folofolá mo e ngaahi lēsoní koeʻuhí ke ke lava ʻo faiako mahino mei ai. Ko e mahino ange hoʻo faiakó, ko e lelei ange ia ʻo e faingamālie ke fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní.

Fai ha ngaahi fehuʻi ke tokoni ke fakakaukau ʻa e kakaí ki he meʻa kuó ke akoʻí. Pea toki fakafanongo ke ʻiloʻi pe ʻoku mahino kiate kinautolu mo nau tali.

Ko ha konga ʻo e akoʻi ke mahinó ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi foʻi leá, ngaahi kupuʻi leá, mo e ngaahi fakakaukaú. Te ke lava ʻo fakaleleiʻi hoʻo malava ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻaki e:

  • Mahino kiate koe ʻa e ngaahi lea ʻokú ke ngāue ʻakí.

  • Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻe ʻikai mahino ki he niʻihi kehé.

  • Fai ki he kakaí ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení “Te ke fie vahevahe mo kimaua hoʻo mahino ki he meʻa ne ma toki fakamatalaʻí?” pe “Te ke fie fakamatalaʻi nounou ʻa e meʻa ʻokú ma fakamatala ki aí?”

ʻI hoʻo akoʻi ko ia ʻa e tokāteline ʻi he vahe 3, fakatokangaʻi ha ngaahi foʻi lea, kupuʻi lea, pe ngaahi fakakaukau ʻe ala taʻemahino ki he kakaí. Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻaki hano fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he Gospel Library hangē ko e Fakahinohino ki he Folofolá, Bible Dictionary, mo e Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí.

ʻAi ke mahinongofua mo nounou hoʻo faiakó. ʻAi ke nofotaha ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, mo tanumaki ʻa e mahino ʻo e tefitoʻi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. Tokoni ke fekumi ʻa e kakaí ki he mahino ʻoku maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻenau maʻu ʻa e mahino ko ʻení, te nau aʻu ʻo tui ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí.

Ako Folofolá

Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakamatalaʻi fakalelei ʻa e tokāteliné?

ʻOku founga fēfē ʻetau akó? Ko e hā ‘oku mahuʻinga ai ke akoʻi māmālie ‘a e tokāteliné?

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e lea mahinongofuá?

Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻo e fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú?

Fai ha Ngaahi Fehuʻi

Naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi fehuʻi naʻá ne fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau fakakaukau mo ongoʻi moʻoni ʻa e ngaahi moʻoni naʻá Ne akoʻí. Naʻe fakatupu ʻe Heʻene ngaahi fehuʻí ke vakavakaiʻi ʻa e moʻuí mo tukupā.

ʻOku toe mahuʻinga foki ʻa e ngaahi fehuʻi leleí ʻi hoʻo faiakó. Te nau tokoni atu ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi tokanga, hohaʻa, mo e ngaahi fehuʻi ʻa e kakaí. ʻE lava ke fakaafeʻi ʻe he ngaahi fehuʻi leleí ʻa e Laumālié ke tokoni ke ako ʻa e kakaí.

Fai ha Ngaahi Fehuʻi ʻoku Ueʻi Fakalaumālié

Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi he fai ʻo e ngaahi fehuʻi leleí. ʻE lava ke tokoni ʻa e fehuʻi totonu ʻi he taimi totonú ke ako ʻe he kakaí ʻa e ongoongoleleí mo ongoʻi ʻa e Laumālié.

ʻE tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi fakalaumālié mo e fakafanongo fakamātoató ke talanoa tauʻatāina mo fiemālie ange ʻa e kakaí mo vahevahe ʻenau ngaahi ongó. ʻE lava ke tokoni ke nau maʻu ha fakamoʻoni ʻoku tupulaki. Te nau ongoʻi fiemālie ange foki ke fai atu ha ngaahi fehuʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai mahino ai kiate kinautolu ha meʻa pe ʻi ai ha meʻa ʻoku nau hohaʻa ki ai.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he tēpile ko ʻení ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fai ha ngaahi fehuʻi fakalaumālié, fakataha mo ha ngaahi sīpinga.

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni mo e Ngaahi Sīpinga ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakalaumālié

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní

Ngaahi Sīpingá

Fai ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku tokoni ke ongoʻi ʻe he kakaí ʻa e Laumālié.

  • Te ke lava nai ʻo vahevahe ha aʻusia ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻa e ivi tākiekina ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí?

  • Kuó ke ongoʻi fēfē ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koé?

Fai ha ngaahi fehuʻi maʻamaʻa mo faingofua ke mahino.

  • Ko e hā kuó ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mei he folofola ko ʻení?

Fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku tokoni ke fakakaukau ‘a e kakaí ki he meʻa ʻokú mo akoʻí.

  • ʻOku faitatau fēfē nai ʻeni mo e meʻa ʻokú ke ʻosi tui ki aí? ʻOku kehekehe fēfē nai ia?

Fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku tokoni atu ke ke ʻilo ʻa e tuʻunga ʻo e mahino ʻa e kakaí ki he meʻa ʻokú ke akoʻí?

  • Ko e hā haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e meʻa kuó ma akoʻi he ʻaho ní?

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa ʻetau pōtalanoa ʻi he ʻaho ní?

Fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku tokoni ke vahevahe ʻe he kakaí ʻa e meʻa ʻoku nau ongoʻí.

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā naʻe mahuʻinga taha kiate koe ʻi he ngaahi meʻa kuó ma fakamatala ki ai ʻi he ʻaho ní?

Fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻofá mo e tokangá.

  • Te ma lava fēfē ke tokoni atu?

Fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku tokoni ke fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí ʻa e meʻa ʻoku nau akó.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he potufolofola ko ʻení?

  • ʻE lava fēfē ʻa e potufolofola ko ʻení ʻo tokoni ʻi hoʻo moʻuí?

  • ʻI heʻetau talanoá, ko e hā kuó ke ongoʻi ke fai mei he ngaahi meʻa kuó ke akó?

Ako mo e Hoá

Toe vakaiʻi hoʻo lēsoni palani mei ha lēsoni naʻá ke akoʻi kimuʻa. Hiki ha foʻi fehuʻi ʻe taha ki he tefitoʻi moʻoni mahuʻinga takitaha ʻoku fakamatalaʻi ʻi hoʻo palaní.

Toe vakaiʻi hoʻo ngaahi fehuʻí ke sio pe ʻoku nau fenāpasi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he konga ko ʻení.

Hokó, tali ʻa e fehuʻí takitaha ʻo hangē ko ha taha koe ʻoku akoʻí.

Vahevahe hoʻo ngaahi fehuʻí mo ho hoá. Mo fakafuofuaʻi fakataha mo fakaleleiʻi hoʻomo ngaahi fehuʻí.

Ako Fakafoʻituituí pe Ako Fakahoá

ʻE ala fepaki ʻa e kakai ʻokú mo akoʻí mo e ngaahi aʻusia ko ʻení:

  • ʻOku nau maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻi he lolotonga ʻenau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

  • ʻOku faʻa fakakata ʻaki ʻe he kaungā-ngāué ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié.

  • Ko e kau mēmipa ʻo e fāmilí ko ha kau mēmipa mālohi kinautolu ʻo ha siasi ʻe taha.

  • ʻOku tui ʻa e ngaahi kaungāmeʻá ko e “kakai Māmongá” ʻoku ʻikai ko ha kau Kalisitiane.

Fakakaukau ki ha fehuʻi te ke lava ʻo fai ke ʻilo lahi ange ai ki he ngaahi tūkunga takitaha ko ʻení. Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó. Aleaʻi mo ho hoá ʻa e founga te mo ala fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi naʻá ke hikí.

Fakaʻehiʻehi mei he Ngaahi Fehuʻi Taʻe-ʻaonga pe Tōtuʻá

Feinga ke ʻoua te ke fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku:

  • ʻOsi ʻi ai hanau tali mahino.

  • Te ne ala ʻai ke mā ha taha kapau ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ʻa e talí.

  • Lahi hake ʻa e fakakaukaú ʻi he tahá.

  • Fekauʻaki mo ha tokāteline kuo teʻeki ai ke ke akoʻi.

  • ʻOku ʻikai ke ʻi ai hano taumuʻa mahino.

  • ʻOku fuʻu lahi.

  • ʻOku fie ʻilo pe ʻe ala fakatupuʻita mo fakaloto-mamahi ki he kakaí.

Ko ha sīpinga ʻeni ʻo ha ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai faʻa ola lelei:

  • Ko hai ʻa e ʻuluaki palōfitá? (Mahalo he ʻikai ke ʻilo ʻe he tokotahá ʻa e talí.)

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau tauhi hotau sinó ke maʻá ke tau maʻu ai e Laumālié mo fakahaaʻi ʻoku tau loto-fiemālie ke muimui ki ha palōfita ʻa e ʻOtuá? (ʻOku lahi ange ʻa e fakakaukaú ia ʻi he tahá.)

  • ʻOku mahuʻinga nai ke tau ʻilo ʻo kau ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? (Ko ha fehuʻi ʻeni ʻoku tali ʻio mo ʻikai pē, pea ʻoku ʻosi mahino pē ʻa e talí.)

  • Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi ʻoku tau ofi ki he ʻOtuá? (Ko ha fehuʻi taʻemahino ʻeni ʻoku kumi ki ha tali mahino: lotu.)

  • Ko hai ʻa e palōfita hoko ʻia Noá? (Mahalo he ʻikai ʻilo ʻe he tokotahá ʻa e talí, pea ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e fehuʻí ia ki hoʻo pōpoakí.

  • ʻOku mahino atu ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻakí? (ʻE ala fakakaukau ʻa e tokotahá ʻokú ke siolalo ange ki ai.)

Ako Fakafoʻiutituí pe Ako Fakahoá

Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa ha taha ʻokú ke akoʻí. Mo aleaʻi ʻa e founga te ne ala tali ʻaki hoʻo ngaahi fehuʻí. Palani ʻa e ngaahi fehuʻi ke faí ʻa ia ʻoku muimui ki he fakahinohino ʻi he konga ko ʻení. Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he ngaahi fehuʻí ni ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālié mo tokoni ki he tokotahá ke ne ako ʻa e ongoongoleleí.

Fakafanongo

Ko e taimi ko ia ʻokú ke fakafanongo fakalelei ai ki he niʻihi kehé, ʻoku lahi ange ai hoʻo mahino fekauʻaki mo kinautolú. Ko e taimi ʻoku nau ʻiloʻi ai ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi heʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongo ʻoku nau maʻú, te nau toe fie fanongo ange leva ki he ngaahi meʻa ʻokú ke akoʻí, vahevahe mai e ngaahi meʻa ne nau aʻusia fakatāutahá, pea nau fai mo ha ngaahi tukupā.

ʻI hoʻo fakafanongó, te ke maʻu ha ʻilo ki he founga te ke filioʻi ai hoʻo faiakó ki heʻenau ngaahi fiemaʻú mo e meʻa ʻoku nau manako aí. Te ke maʻu ha mahino lelei ange ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ʻe ʻaonga taha kiate kinautolú.

Fakatautefito hoʻo fakafanongó ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālié. Ko e taimi ʻoku vahevahe ai ʻe he niʻihi kehé ʻenau ngaahi ongó, ʻe ala ueʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi ʻilo. ʻE toe lava foki ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mahino ʻa e meʻa ʻoku feinga ʻa e niʻihi kehé ke fakamatalaʻí.

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻoku talanoa mo ha fāmili

Fakafanongo ʻi he Tokanga Moʻoni

Ko e fakafanongó ʻoku fiemaʻu ai ʻa e loto mo e tokanga moʻoni. Lolotonga ʻo e lea ʻa e niʻihi kehé, fakapapauʻi ʻokú ke tokanga ki he meʻa ʻoku nau lea ʻakí. Fakaʻehiʻehi mei he fakahehema ke palani ʻa e meʻa te ke lea ʻakí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “ʻOku mahuʻinga ange hoʻo fakafanongó ʻi hoʻo leá. Ko e kakai ko ʻení, ʻoku ʻikai ko ha ngaahi meʻa [mate] ʻoku tānaki [fūfūnaki] atu pē honau tokolahí ki he fika ʻo e papitaisó. … Fehuʻi ki he ngaahi kaumeʻa ko ʻení pe ko e hā ʻoku mahuʻinga taha kiate kinautolú. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku nau mataʻikoloa ʻakí, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku pelepelengesi taha kiate kinautolú ? Hili ia peá ke fakafanongo leva. Kapau ʻoku tonu ʻa e tūkungá te ke ala fehuʻi ange pe ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau manavasiʻi ki aí, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku nau fakaʻamu ki aí, pe ko e hā ʻoku nau ongoʻi ʻoku mole mei heʻenau moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻi ai ha meʻa te nau fakahā atu te ne fakamahinoʻi maʻu pē ha foʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia te ke lava ʻo fakamoʻoni ki ai pe te ke lava ʻo fai ha fakamatala lahi ange ki ai. … Kapau te tau fakafanongo ʻi he ʻofá, ʻe ʻikai fiemaʻu ke tau fifili pe ko e hā te tau lea ʻakí. ʻE fakahā mai ia kiate kitautolu—ʻe he Laumālié pea mo hotau ngaahi kaumeʻá” (“Witnesses unto Me,” Ensign, Mē 2001, 15).

Siofi ʻa e Ngaahi Pōpoaki ʻOku ʻIkai Fakahokó

ʻOku toe fetuʻutaki foki ʻa e kakaí ʻi he anga ʻo ʻenau māfihungá. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo ʻenau tangutú, fakafōtunga honau fofongá, meʻa ʻoku nau fakahoko ʻaki honau nimá, ongo ʻo honau leʻó, mo e feituʻu ʻoku nau sio ki aí. Ko hono fakatokangaʻi ʻo e ngaahi pōpoaki ko ʻeni ʻoku ʻoku ʻikai lea ʻakí ʻe lava ʻo tokoni ia ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi ongo ʻanautolu ʻokú ke akoʻí.

Toe tokanga foki ki he ngaahi māfihunga ho sinó. Fakahā ki he niʻihi kehé ʻokú ke tokanga mo vēkeveke ʻaki haʻo fakafanongo fakamātoato.

Tuku ki he Kakaí ha Taimi ke nau Fakakaukau mo Tali

Naʻe faʻa fai ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi fehuʻi naʻe fiemaʻu ai ha taimi ke tali ʻe ha taha. Ko e taimi te ke fai ai ha fehuʻí, kiʻi longo ke maʻu ʻe he tokotahá ha faingamālie ke fakakaukau mo tali ai. ʻOua te ke manavasiʻi ki he fakalongolongó. ʻOku faʻa fiemaʻu ʻe he kakaí ha kiʻi taimi ke nau fakakaukau ai mo tali ʻa e ngaahi fehuʻí pe fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau ongoʻí.

Te ke ala kiʻi longo ʻi ha hili haʻo fai ha fehuʻi, ʻi he ʻosi haʻo vahevahe ha aʻusia fakalaumālie, pe ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai ke fakamatalaʻi ʻe he kakaí ʻenau fakakaukaú. Fakapapauʻi ʻokú ke ʻoange ha taimi feʻunga ke fakakakato ai ʻenau fakakaukaú peá ke toki lea. ʻOua te ke hū hala he lolotonga ʻenau leá.

Tali ʻi he Ongoʻi ʻOfa

Ko e taimi ʻoku tali ai ʻe ha taha ha fehuʻí, kamata hoʻo leá ʻaki haʻo fakahaaʻi ʻa e ʻofá, kapau ʻe taau. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ongoʻi ʻofá ʻokú ke tokanga moʻoni. Fakaʻehiʻehi mei he fakaʻuhingaʻi vave, ʻo ʻoange vave ha ngaahi founga fakaleleiʻi, pe hangē ʻokú ke maʻu kotoa ʻa e ngaahi talí.

Fakamahino ʻOku Mahino Kiate Koe ʻa e Meʻa ʻOku Lea ʻAki ʻe he Kakaí

Ko e taimi ʻoku feinga ai ke mahino ʻa e meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he tokotahá, toe fehuʻi ange ke fakapapauʻi ʻoku mahino kiate koe. Hangē ko ʻení, te ke ala ʻeke ange, “ʻA ia ko hoʻo fakamatalá ʻeni . ʻOku tonu ia?” pe “Kapau ʻoku tonu ʻene mahino kiate aú, ʻokú ke ongoʻi ko e .” Ko e taimi ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi ai pe ʻoku mahino kiate koé, kole ki he tokotahá ke ne toe fakamahinoʻi atu.

Fakahaohao ʻi he Ngaahi Meʻa Faingataʻá

Te ke tokoni lahi taha ki he kakaí ʻaki haʻo akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE ʻi ai ha kakai ia te nau loto ke lahi ange pē ʻenau leá. Ko e taimi ia ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu pē ʻe he kakaí ia ha taha ke fakafanongo moʻoni ki honau ngaahi faingataʻaʻiá mo honau lotó. ʻE ʻi ai ha kakai ia te nau feinga pē ke maʻu kotoa pe fakafekiki.

Ako ke ke mapuleʻi fakapotopoto ʻa e faʻahinga tūkunga peheé ʻi he ʻofa. Te ke ala fulifulihi hoʻo faiakó ke tokoniʻi ha meʻa ʻoku vahevahe mai ʻe ha taha. Pē ʻe fiemaʻu ke ke talaange ʻi he fakaʻapaʻapa ʻokú ke fie aleaʻi ʻa e meʻa ko iá ʻi ha taimi kehe. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke ke ʻilo ʻa e founga ke fai ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻá.

Tokoni ke Ongoʻi Fiemālie ʻa e Kakaí ʻi he Vahevahe ʻEnau Ongoʻi Moʻoní

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi te nau tali ʻa e ngaahi fehuʻí ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku nau pehē ko e meʻa ia ʻokú ke loto ke nau tali ʻakí kae ʻikai vahevahe ʻenau ngaahi ongo moʻoní, koeʻuhí ke ʻoua naʻa fakamā. Feinga ke fakatupulaki ha fetuʻutaki te nau lava ai ʻo ongoʻi fiemālie ke vahevahe ʻenau ngaahi ongoʻi moʻoní mo koe.

ʻE lava ʻe he mahino mo e femahinoʻaki mo e kakaí ʻo ʻai ke ke lava ʻo tokoni kiate kinautolu, feau e ngaahi meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí mo e ngaahi fiemaʻú, mo fakahaaʻi ange ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú. Fakatupu ha vā-fetuʻutaki ʻo e falala, ʻaki haʻo faitotonu kiate kinautolu, tauhi ha feohi fakafaifekau ʻoku tāú, mo fakahaaʻi hoʻo fakaʻapaʻapá.

Ako Fakatāutahá pe Ako mo e Hoá

Fakakaukau ki he tuʻunga lelei ʻo hoʻo fakafanongo ki he niʻihi kehé. Hiki hoʻo ngaahi talí ʻi hoʻo tohinoa akó. Pe aleaʻi ia mo ho hoá.

A = ʻIkai teitei moʻoni ʻiate au, E = Moʻoni pē he taimi ʻe niʻihi, F = Faʻa moʻoni pē, H = Moʻoni maʻu ai pē

  • Ko e taimi ʻoku talanoa mai ai ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ou fakakaukau ki ha ngaahi meʻa tatau te u lava ʻo vahevahe ange kae ʻikai fanongo tokanga.

  • Ko e taimi ʻoku fakamatalaʻi mai ai ʻe he niʻihi kehé ʻenau ngaahi ongó, ʻoku ou feinga ke u ʻi honau tuʻungá ke ʻilo pe te u ongoʻi fēfē.

  • Ko e taimi ʻoku ou akoʻi ai ʻa e kakaí, ʻoku ou fakakaukau ki he meʻa te u lea ʻaki pe akoʻi hono hokó.

  • ʻOku ou ʻita ʻi he taimi ʻoku ngutu faʻa lea ai ʻa e kakaí.

  • ʻOku ou feinga lahi ke u muimui pe mahino kiate au ʻa e meʻa ʻoku feinga ʻa e niʻihi kehé ke tala maí.

  • ʻOku faʻa ʻāvea ʻeku fakakaukaú ʻi he lolotonga ʻo e faiako hoku hoá.

  • ʻOku ou loto-mamahi kapau ʻoku lea mai ha taha kiate au pea hū hala pe fakaheleleu ha taha.

  • ʻOku ou maʻu ha ngaahi ueʻi fakalaumālie ke u lea ʻaki pe fai ha faʻahinga meʻa, ka ʻoku ou tukunoaʻi pē kinautolu.

Tokoniʻi ʻa e Kakaí ke Maʻu ʻa e Tali ki Heʻenau Fehuʻí mo e Meʻa ʻOku Nau Hohaʻa ki Aí

Feinga fakamātoato ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa e kakaí mo tokoni ke fakaleleiʻi ʻenau ngaahi hohaʻá. Neongo ia, ʻoku ʻikai ko haʻo fatongia ke tali ʻa e fehuʻi kotoa. Ko hono moʻoní, kuo pau ke fakaleleiʻi ʻe he kakaí ʻenau ngaahi fehuʻí mo e ngaahi hohaʻá ʻe kinautolu pē.

ʻIloʻi he ʻikai ke lava ʻo tali kakato ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi hohaʻa kotoa pē. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tali ia ʻe toki mahino lahi ange ʻi he fakalau atu ʻa e taimí. Ko ha niʻihi ʻoku teʻeki ai ke fakahā mai. Tokanga pē ki hono fokotuʻu ha fakavaʻe mālohi ʻo e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. ʻE tokoni atu ʻa e fakavaʻe ko ʻení kiate koe pea mo kinautolu ʻokú ke akoʻí ke vilitaki atu ʻi he faʻa kātaki mo e tui ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai ke lava ʻo tali pe faingataʻa.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ki he tali ʻo e ngaahi fehuʻí ʻoku fakamatalaʻi atu ʻi he konga ko ʻení.

ʻĪmisi
Sīsū mo e Fefine Samēliá ʻi he Vaikelí

ʻAi ke Mahino ʻa e Meʻa ʻOku Fai ki ai ʻa e Hohaʻá

Ko ha niʻihi ʻo e meʻa ʻokú ke akoʻi ki he kakaí ʻe ngali faingataʻa pe foʻou kiate kinautolu. Kapau ʻoku ʻi ai ha fehuʻi pe meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e kakakí, ʻuluaki feinga ke mahino kiate koe kinautolu. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe hangē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e kakaí ko ha fuʻu konga ʻaisi ʻoku tēteé. Ko ha kiʻi konga siʻi pē ʻoku ʻasi ki ʻolungá. ʻE lava ke fihituʻu ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku nau hohaʻa ki aí. Lotua ʻa e meʻafoaki ʻo e faʻa-ʻiloʻiló, ʻi hoʻo muimui ki he Laumālié ʻi he founga ʻo hoʻo talí. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e loto mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ki he kakai kotoa pē (ʻa e kakato ʻo e konga ʻaisí). Te Ne tokoniʻi koe ke ʻilo ʻa e meʻa lelei taha ki he tokotaha takitaha.

ʻOku faʻa lahi e hohaʻá ki he tafaʻaki fakasōsialé ʻo laka ange ia ʻi he tafaʻaki fakatokāteliné. Hangē ko ʻení, ʻe ala ilifia ha kakai ki ha fakafepaki mei he kau mēmipa ʻo e fāmilí kapau te nau kau ki he Siasí. Pe te nau manavasiʻi ki hano fakasītuʻaʻi kinautolu ʻe honau ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ngāueʻangá.

Feinga ke mahino ʻa e tupuʻanga ʻo e hohaʻá ʻaki hano fai ange ha ngaahi fehuʻi pea fakafanongo. Naʻe tupu ʻa e hohaʻá he ko e tokotahá ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ki he moʻoni ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí? Naʻe tupú koeʻuhí he ʻoku ʻikai fie loto ʻa e tokotahá ke tukupā ke ne moʻui ʻaki ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí? Ko hono ʻilo ko ia ʻa e tupuʻanga ʻo ʻenau hohaʻá, ʻe tokoni ia kiate koe ke ke ʻilo pe ʻoku totonu ke ke tokanga ki he fakamoʻoní pe tukupaá.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Folofolá, Tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, ke Tokoni ʻi he Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻí

ʻOku ʻilo ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻe lava ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he folofolá ʻo tokoni ke tali ʻenau ngaahi fehuʻí mo fakamahino ʻa ʻenau ngaahi hohaʻá. (Vakai, “ʻOku Fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Ngaahi Fehuʻi ʻo e Lotó” ʻi he vahe 5.) Ko e taimi ʻoku fekumi ai ʻa e kakaí ki ha tataki fakalaumālie ʻaki haʻanau ako mo fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá, te nau fakalahi ʻenau malava ke fanongo mo muimui ki he ʻEikí. ʻE fakalahi ʻenau tui kiate Iá. ʻI he tupulaki ʻo e tuí, ʻe hoko ai ʻa e tuí, fakatomalá, mo e ouau ʻo e papitaisó.

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ʻalu ki he folofolá ke maʻu ha tokāteline. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ʻalu ki he folofolá ke maʻu ha fakahinohino. ʻOku ou ʻalu mo ha fehuʻi, pea ʻoku faʻa pehē ʻe he fehuʻí ‘Ko e hā ʻoku finangalo e ʻOtuá ke u faí?’ pe ‘Ko e hā ʻokú Ne finangalo ke u ongoʻí?’ ʻOku ou maʻu maʻu pē ha ngaahi fakakaukau foʻou, ngaahi fakakaukau kuo teʻeki ke u maʻu kimuʻa, peá u maʻu mo ha ueʻi fakalaumālie mo e fakahinohino mo e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí” (“A Discussion on Scripture Study,” Ensign, Siulai 2005, 22).

ʻE lava ʻo tokoni lahi ke fakamatalaʻi ko e lahi taha ʻo ʻetau mahino ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku maʻu ia mei he meʻa naʻe fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo kinautolu naʻa nau fetongi iá. ʻE lava ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻaki hano maʻu ha fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Ko hono lau mo e lotu fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha founga mahuʻinga ia ke maʻu ai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení.

Tokoni ki he kakaí ke nau tokanga ki he fakamālohia ʻo ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Ko hono lau mo e lotu fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha konga mahuʻinga ia ke fakamālohia ai ʻenau tuí.

Fakaafeʻi ʻa e Kakaí ke Nau Ngāue ʻi he Tui

ʻI he fakalakalaka ko ia ʻa e kakaí mo fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, te nau lava leva ke ngāueʻi ʻenau ngaahi fehuʻí mo e ngaahi hohaʻá mei ha fakavaʻe ʻo e tui. ʻI heʻenau ngāue ʻi he tui ki he ngaahi moʻoni ʻoku nau tui ki aí, te nau lava leva ke maʻu ha fakamoʻoni ki ha ngaahi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku kau ʻi ha ngaahi founga ke ngāue ai ʻi he tuí ʻa e:

  • Faʻa lotu pea ʻi he loto-moʻoni ki ha tataki mo ha fakahinohino fakalaumālie.

  • Ako ʻa e folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná.

  • Maʻu lotu.

Ako mo e Hoá

Fili ha fakaafe ʻe taha ke fakahoko ʻi he taimi ʻokú mo akoʻi ai ha lēsoni. Pea feinga ke ʻiloʻi ha ngaahi meʻa ʻoku fai ki ai ha hohaʻa te nau ala taʻofi ha taha mei haʻane tali ʻa e fakaafé pe tauhi ʻo e tukupaá. Aleaʻi mo akoako fakahoko ʻa e founga te mo lava ai ʻo tokoni ki he kakaí ke nau fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa ki aí.

Ako Fakatāutahá pe Ako mo e Hoá

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e founga te ke fakamatala ai ʻo kau kia Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná ke tali ʻaki ʻa e ngaahi hohaʻa ko ʻení:

  • “ʻOku ʻikai ke u tui au ʻoku kei folofola ʻa e ʻOtuá ki he kakaí.”

  • “ʻOku ou tui te u lava ke hū ki he ʻOtuá ʻi heʻeku founga pē ʻaʻaku kae ʻikai fakafou ʻi ha faʻahinga tui fakalotu kuo fokotuʻu.”

  • “Ko e hā ʻoku totonu ke tuku ai ʻeku inu uaine mo ʻeku meʻakaí kapau te u kau ki homou siasí?

  • “Ko e hā ʻoku ou fiemaʻu ai ha tui fakalotu?

Tuku ha Meʻa ke Ako mo Lotua

ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻaʻahi kotoa pē ke akoʻi, ʻoange ki he kakaí ha meʻa ke nau ako, fakalaulauloto ki ai, mo lotua ke nau teuteu ki he feʻiloaki hono hokó. ʻOku fakaafeʻi ʻe he laukonga, lotu, mo e fakalaulauloto ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi ʻaʻahí, ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻenau moʻuí.

Te ke ala fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau lau ha ngaahi vahe pau ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Pe te ke ala poupouʻi kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí, hangē ko e Gospel Library, ke kumi ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻí, ako ki ha tefito, pe mamata ʻi ha foʻi vitiō. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha tefito ke kamata ʻaki ʻa e fealeaʻakí ʻi hoʻomou feʻiloaki hono hokó.

ʻĪmisi
tokotaha ʻoku ako folofola

Fakaʻehiʻehi mei hano ʻoange ki he kakaí ha meʻa ʻoku tōtuʻa ke nau fai, tautautefito kapau ʻokú ke maʻu ha taimi nounou, mo hokohoko akoʻi kinautolu.

Ako Fakatāutahá pe Ako mo e Hoá

Fakakaukauʻi ʻa e tokotaha takitaha kuó ke fakataimi-tēpileʻike akoʻi ʻi he uike ko ʻení. Ko e hā e ngaahi vahe ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻe ʻaonga taha kiate kinautolú? Ko e hā mo ha toe ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe ʻaonga kiate kinautolu? Lekooti ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke palani ke ʻoange ki he tokotaha takitaha. Toe lekooti foki ʻa e meʻa te mo fakahoko ke muimuiʻi ʻi he lolotonga hoʻomo ʻaʻahi hokó.

Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Kakai ʻoku Maʻunimaá

Te ke lava ʻo tokoni ki he kakai ʻoku fefaʻuhi ke ikunaʻi ʻa e maʻunimaá ʻaki hano aleaʻi ʻi he ʻofa honau faingataʻaʻiá, poupouʻi kinautolu, pea fakafehokotaki kinautolu mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní. Te ke ala poupouʻi kinautolu ke nau kau ki ha taha ʻo e ngaahi kulupu tokoni ki he maʻunimā ʻi he Siasí. ʻE lava ke fakataha tonu ʻa e ngaahi kulupu ko ʻení pe ʻi he ʻinitanetí. (Vakai, AddictionRecovery.ChurchofJesusChrist.org.) Fakalotolahiʻi kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he konga ki he “Maʻunimā” ʻo e Tokoni ki he Moʻuí ʻi he Gospel Library.

ʻE lava foki ke fai ʻe he kau taki faka-Siasi fakalotofonuá mo e kāingalotú ha poupou. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku maʻunimā te nau ala fiemaʻu ha faitoʻo fakapalofesinale mo ha faitoʻo fakaʻatamaí.

Ko ha ngaahi fokotuʻu siʻi ʻeni ʻe niʻihi ki ha founga te ke lava ai ʻo poupouʻi ʻa e kakai ʻoku feinga ke ikunaʻi ʻa e maʻunimaá.

  • Fakamālohia ʻenau feinga ke haʻu kia Kalaisí. Tokoni ke nau fakatokangaʻi ko ʻenau feinga ko ia ke hao mo fakamoʻuí ʻoku ʻafioʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Akoʻi kinautolu ʻe lava ke fakamālohia kinautolu ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. ʻOkú Ne ʻafioʻi kānokato ʻa e fakaʻānaua honau lotó ke faileleí.

  • Lotua kinautolu ʻi hoʻo ngaahi ngaahi lotu fakafoʻituituí, pea lotu mo kinautolu. Ka taau, fakalotolahiʻi kinautolu ke nau fekumi ki ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki mei honau kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá.

  • Hoko atu hono akoʻi kiate kinatolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Akoʻi kinautolu ko e Tamai Hēvaní, Fakamoʻuí, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku Nau ʻofa ʻiate kinautolu mo finangalo ke nau ikuna.

  • Fakalotolahiʻi kinautolu ke nau maʻulotu maʻu pē mo fakatupulaki ha vā fakakaumeʻa mo e kāingalotú.

  • Fakalotolahi mo poupouʻi—tautautefito kapau ʻoku nau toe tūkia.

ʻĪmisi
Ko Sīsū ʻoku tokoni ki ha fefine

Ko e maʻunimaá ʻoku faingataʻa ke ikunaʻi, pea ʻe lava pē ke nau toe tūkia. ʻOku ʻikai totonu ke ʻohovale ʻa e kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotú ʻi he meʻá ni. ʻOku totonu ke nau fakahaaʻi ha ʻofa, kae ʻikai fakamaau.

Ko ha mēmipa foʻou ʻoku tuku fakafokifā ʻene maʻulotú, ʻe lava pē kuó ne toe foki ki ha maʻunimā kimuʻa peá ne ongoʻi taʻetaau mo loto-foʻi. ʻE lava ʻo tokoni ha ʻaʻahi leva ki ai ke fai ha fakalotolahi mo ha poupou. ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kāingalotú ʻi he leá mo e ngāué ko e Siasí ko ha potu ʻe lava ke maʻu ai ʻa e ʻofa ʻa Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 18:32).

Ako Fakatāutahá pe Ako mo e Hoá

Fakakaukau ki ha tokotaha ʻokú ke akoʻi pe ko ha mēmipa foʻou pe foki mai ʻoku fāifenga ke ne ikunaʻi ʻa e maʻunimaá. Toe vakaiʻi ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí” mo e “Fakatomalá” ʻi he lēsoni “Ko e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” ʻi he vahe 3.

  • Ko e hā te ke lava ʻo akoʻi ʻa e tokotahá ni mei he lēsoni ko iá pea mei he vahe ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni ki ai.

  • Faʻu ha palani ʻo ha lēsoni ke tokoni ki he tokotahá ni.

Ko e Akoʻi ʻo e Kakai ʻOku ʻIkai Haʻanau ʻIlo Faka-Kalisitiané

Ko ha niʻihi ʻo e kakai ʻokú mo akoʻí mahalo ʻoku ʻikai haʻanau ʻilo faka-Kalisitiane pe ʻikai ke nau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Neongo ia, ko ha tokolahi ʻo e kakai ko ʻení ʻoku ʻi ai haʻanau tui, ngaahi angafai, mo ha ngaahi feituʻu ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻoku toputapu. ʻOku fiemaʻu ke mou fakaʻapaʻapaʻi ʻenau ngaahi tui mo e tukufakaholo fakalotú.

Tokoni ke Mahino Kiate Kinautolu Ko Hai ʻa e ʻOtuá

Te ke ala fifili pe ʻoku totonu ke ke fulifulihi fēfeeʻi hoʻo faiako ki he kakai ʻoku ʻikai haʻanau ʻilo faka-Kalisitiané. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tokoniʻi ha taha ke ne maʻu ha tuí, ʻoku tatau ia ʻi he ngaahi fonua kotoa. Tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau maʻu ha mahino totonu ki he ʻOtuá mo e misiona fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e founga lelei taha ke nau ʻilo ai ʻení ko haʻanau maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakafoʻituitui. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoni ke nau maʻu ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻoku fakamatalaʻi atu ʻi lalo:

  • Akoʻi ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Ko ʻEne fānau kitautolu. Fakaafeʻi ke nau fekumi ki he fakamoʻoni ko iá maʻanautolu.

  • Akoʻi fekauʻaki mo e palani ʻo e huhuʻí.

  • Akoʻi naʻe Hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • Fai ha fakamoʻoni fakamātoato ki he ongoongoleleí, kau ai mo e anga hoʻo ongo ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e ʻuhinga ʻokú ke fili ai ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí.

  • Fakaafeʻi ke nau fai ha fanga kiʻi lotu nounou, mei he lotó—mo koe pea ʻiate kinautolu pē.

  • Fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakaʻaho ʻa e Tohi ʻa Molomoná—mo koe pea ʻiate kinautolu pē.

  • Fakaafeʻi ke nau maʻulotu

  • Fakafeʻiloaki kinautolu ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ē te nau lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e founga naʻa nau tui ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

  • Fakaafeʻi kinautolu ke nau tauhi ʻa e ngaahi fekaú.

ʻOku fakaʻamu ʻa e meimei kotoa ʻo e kakaí ke nau fetuʻutaki lahi ange mo e ʻOtuá pea mo maʻu ha taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí. Tokoni ke nau ʻilo ʻa e founga ʻoku nau hoko ai ko e fānau ʻa ha Tamai Hēvani ʻofá mo e founga ʻo e ʻi ai ʻEne palani maʻanautolú. Hangē ko ʻení, te ke ala kamata ʻaki haʻo lea ʻaki ha meʻa hangē ko ʻení:

Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Ko ʻEne fānau kitautolu. Naʻa tau nofo mo Ia kimuʻa pea toki fanauʻi kitautolú. Koeʻuhí ko ʻEne fānau kātoa kitautolu, ʻoku tau hoko kātoa ai ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine. ʻOkú Ne finangalo ke tau foki ange kiate Ia. Koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú, kuó Ne ʻomi ai ha founga ke tau foki ange ai kiate Ia ʻo fou ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Fakafenāpasi Hoʻo Faiakó ʻo Ka Fiemaʻu

Ko ha tokolahi ʻo e kau ului mei he ngaahi tui ʻoku ʻikai faka-Kalisitiané ʻoku nau pehē naʻe ʻikai mahino ha konga lahi ʻo e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe he kau faifekaú. Neongo ia, naʻa nau ongoʻi ʻa e Laumālié mo fie fakahoko ʻa e meʻa naʻe kole ʻe he kau faifekaú. Fakahoko ʻa e meʻa kotoa te mo lavá ke tokoni ke mahino ki he kakaí ʻa e tokāteline ʻo e ongoongoleleí. Faʻa kātaki mo faʻa tokoni. Mahalo naʻa fiemaʻu ha taimi lahi ke ako ai ʻa e kakaí ke ʻiloʻi mo fakahaaʻi ʻenau ngaahi ongó. ʻE ala fiemaʻu ke ke liliu ʻa e vave mo hono lahi ʻo e meʻa ʻokú ke akoʻí ke tokoni kiate kinautolu.

ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ʻi hoʻo teuteu ke akoʻi ʻa e kakai ʻoku ʻikai haʻanau ʻilo faka-Kalisitiané:

  • ʻAi ke mahino kiate koe pe ko e hā ʻa e fiemaʻu fakalaumālie pe meʻa naʻá ne ueʻi ke nau talanoa ai mo koé.

  • Kiʻi vakaiʻi fakalūkufua mo toe fakamanatu ʻa e lēsoní takitaha.

  • Kole ange ke nau tala atu e meʻa ʻoku mahino kiate kinautolú mo e ngaahi meʻa kuo nau aʻusiá.

  • Fakamatalaʻi ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fiemaʻu. Mahalo he ʻikai maheni ʻa e kakaí mo ha ngaahi foʻi lea lahi ʻi hoʻo faiakó.

  • Toe foki ki ha lēsoni naʻe ʻosi akoʻi kimu‘a ke akoʻi mahino ange ʻa e tokāteliné. ʻE ala fiemaʻu ʻeni ʻi ha faʻahinga taimi pē he lolotonga ʻo e akoʻí.

  • ʻAi ke ʻilo ʻa e ngaahi fakaafe te ke lava ʻo fakahoko ke tokoni ki he kakaí ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku lisi atu ʻi lalo ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he Gospel Library te ke ala fakaʻaongaʻi ke tokoni kiate kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau ʻilo faka-Kalisitainé.

  • Ko hai ʻa e ʻOtuá?

  • Ko Hai ʻa Sīsū Kalaisi

  • Sīsū Kalaisi, ʻAlo ʻo e ʻOtuá

  • Meʻa ke ʻAmanaki ki ai ʻi he Taimi ʻOku Talanoa ai mo e Kau Faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

  • Kau Mosilemí mo e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: Ngaahi Tuí, Ngaahi Meʻa Mahuʻinga, mo e Tōʻonga Moʻuí

Ako Fakatāutahá pe Ako mo e Hoá

Kapau ʻe leva, ʻai ke ʻilo ha taha ului naʻe ʻikai haʻane ʻilo faka-Kalisitiane kimuʻa pea toki talanoa mo e kau faifekaú. Aleaʻi ke mo talanoa mo ke ʻeke ange fekauʻaki mo ʻene uluí. Hangē ko ʻení, te ke ala ʻeke ange ki he tokotahá fekauʻaki mo e:

  • Meʻa naʻá ne taki ia ke tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

  • Tuʻunga ʻo ʻene aʻusia ʻi heʻene fuofua lotú.

  • Tuʻunga naʻe ʻi ai ʻi heʻene fuofua ongoʻi ha tali ʻo ʻene lotú.

  • Ngāue ʻa e folofolá ʻi heʻene uluí.

  • Fēfē ʻa ʻene ʻalu ki he lotú.

Hiki ʻa e meʻa ʻokú ke akó ʻi hoʻo tohinoa akó.

Fakakaukau ke fakaafeʻi ha taha ke tokoni ʻi haʻo akoʻi ha taha ʻoku ʻikai haʻane ʻilo faka-Kalisitiane.


Ngaahi Fakakaukau ki he Akó mo e Moʻui ʻAkí

Ako Fakafoʻituituí

  • Tau pehē pē ʻokú mo ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení: Te mo ala fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi poto ʻi he vahe ko ʻení ke tokoni ke fakalakalaka ʻa e kakai ko ʻení? Palani ʻa e founga te ke fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi he tūkunga takitaha ko ʻení.

    • ʻOku talaatu ʻe ha taha naʻe teuteu ke papitaiso ʻoku ʻikai ke toe fie talanoa ia mo koe.

    • Te ke talanoa mo ha taha koe tuʻo fitu ʻaki ia hono akoʻi ʻe ha kau faifekau kehekehe ʻi ha taʻu ʻeni ʻe ua. ʻOku tokosiʻi pē, ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha fakaʻilonga, ʻo ha fakalakalaka.

  • Fili ha taha ʻo e ngaahi lēsoni ʻa e kau faifekaú. Fili ha potufolofola ʻe taha pe ua mei he tefitoʻi moʻoni takitaha. Akoako faiako mei he ngaahi potufolofola ko iá, hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he konga ʻo e “Fakaʻaongaʻi ʻo e Folofolá” ʻi he vahe ko ʻení.

Ako mo e Hoá mo e Vilo Hoá

  • Lau ʻa e fakamatala kia ʻĀmoni mo e Tuʻi ko Lamōnaí ʻi he ʻAlamā 18–19 pea mo e fakamatala kia ʻĒlone ʻi he ʻAlamā 22:4–18. ʻI hoʻomou laú, kumi pea mo fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe fai ʻe ʻĀmoni mo ʻĒlone:

    • Ke muimui ʻi he Laumālié mo faiako ʻi he ʻofá.

    • Ke kamata ʻena faiakó.

    • Ke fakafeʻungaʻi ʻena founga faiakó ke ne feau ʻa e ngaahi fiemaʻú.

    • Fakahoko ʻena fakamoʻoní.

    • Ke fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá.

    • Fai ʻa e ngaahi fehuʻí, fakafanongo, mo tokoniʻi kinautolu ʻokú na akoʻí ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa ʻoku nau hohaʻa ki aí.

    • Fakalotolahiʻi ʻa kinautolu naʻá na akoʻí ke nau fai ha ngaahi tukupā.

    Aleaʻi ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe heʻena ngāué mo e faiakó ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí, ʻene ʻeikí, mo ʻĀpisí.

Fakataha Alēlea Fakavahé, Ngaahi Konifelenisi Fakasouní, mo e Fakataha Alēlea Fakatakimuʻa ʻo e Misioná

  • Fakaafeʻi ʻa e kāingalotú pe ko kinautolu ʻoku lolotonga akoʻí ki hoʻomou fakatahá. Fakamatalaʻi ange ki he kulupú ʻokú ke fiemaʻu ke fakaleleiʻi ange ʻe he kau faifekaú ʻa ʻenau malava ko ia ke vahevahe ʻa e pōpoaki mahuʻinga ʻoku nau maʻú. Fili ha lēsoni mo ha poto fakafaiako. ʻAi ke akoʻi ʻe he kau faifekaú e lēsoní ki ha taha pe kakai kuó ke fili ki he miniti ʻe 20, nofotaha ʻi he pōtoʻi fakafaiako kuó ke ʻosi filí. ʻAi ke nau fetongi ʻa e niʻihi ʻoku nau akoʻí ʻi he ʻosi ha miniti ʻe 20. ʻI he ʻosi ʻo e faiako ʻa e kau faifekaú, fakatahaʻi mai ʻa e kulupú. ʻAi ʻa e tokotahá pe kakaí ke nau fakamatala ki he kau faifekaú ʻa e tafaʻaki naʻe lelei ʻaupitó mo ha founga ʻe taha ʻe lava ke nau fakalakalaka ai.

  • Huluʻi ʻa e foʻi vitiō ʻo e ngaahi sipinga akoʻi ʻa e kau faifekaú pe fetuʻutaki ki he kakaí. Fili ha poto fakafaiako pea aleaʻi ʻa e tuʻunga lelei hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ki he poto fakafaiako ko iá.

  • Fili ha poto fakafaiako, pea fakaʻilongaʻi ha tokāteline pe potufolofola ʻokú ne poupouʻi. Akoʻi ki he kau faifekaú ʻa e tuʻunga fakatokāteline ʻo e poto fakafaiako ko iá.

Kau Taki Misioná mo e Kau Tokoni Misioná

  • Faʻa ʻalu mo e kau faifekaú ʻi heʻenau faiakó. Palani ʻa e founga te ke lava ai ʻo kau ʻi he akoʻí.

  • Fakalotolahiʻi ʻa e kau taki fakalotofonuá ke nau ō mo e kau faifekaú ʻi heʻenau ʻaʻahi ʻo akoʻí.

  • Fakatātaaʻi mo tokoni ki he kau faifekaú ke nau ako fakahoko ha taha ʻo e ngaahi pōtoʻi fakafaiako ʻoku fakamatalaʻi ʻi he vahe ko ʻení, hangē ko e fai ʻo e ngaahi fehuʻí pea fakafanongó.

  • Fakatātaaʻi hono fakaʻaongaʻi lelei ʻo e folofolá ʻi he taimi ʻoku faiako ai ʻa e kau faifekaú ʻi he ngaahi konifelenisi fakasouní, fakataha alēlea fakatakimuʻa ʻo e misioná, mo e ngaahi ʻinitaviú. Fai ʻa e meʻa tatau ʻi he taimi ʻokú ke akoʻi ai mo kinautolú.

  • Tokoni ke mahino ki he kau faifekaú ʻa e folofolá mo fakatupulaki ha manako ki ai. Naʻe faleʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e kau taki fakamisioná:

    “ʻAi ke ke [manako] ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá he ʻoku mahuʻinga ʻaupito ia ki he tukufakaholo homou misioná. … ʻAi ke ke maheni mo e ngaahi fakahaá mo e toutou fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi folofola ʻo e Siasí ko ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi natula ʻo hoʻomou kau faifekaú ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí.

    “Ko e taimi ʻokú ke akoʻi ai hoʻo kau faifekaú—ʻa ia ko e taimi kotoa pē—akoʻi kinautolu mei he folofolá. ʻAi ke nau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻokú ke maʻu mei ai ho iví mo e tataki fakalaumālié. Akoʻi kinautolu ke nau ʻofa mo falala ki he ngaahi fakahā ko ia kuo tānakí.

    “Naʻe akoʻi au ʻe [heʻeku] palesiteni fakamisioná mei he Tohi ʻa Molomoná mo ha ngaahi folofola [kehe] ʻi he taimi kotoa pē naʻa mau ʻi hono ʻaó ai, pe hangē ko iá. Ko e ngaahi ʻinitaviu fakafoʻituituí naʻe kāpui ʻe he folofolá. Ko e fakamatala ki he … ngaahi fakatahá naʻe toʻo mei he ngaahi folofola ʻe faá. …

    “Naʻe ʻikai ke mau ʻilo ʻi he taimi ko iá, ka naʻe fakamahafu kimautolu ʻe heʻemau palesiteni fakamisioná ʻi he nima toʻomataʻú mo e toʻohemá, ʻo naʻinaʻi kiate kimautolu ʻaki e ivi kotoa ʻo ʻene moʻuí pea mo e mālohi kotoa naʻá ne maʻú ke mau pikimaʻu ki he vaʻa ukameá ke ʻoua naʻa mau teitei mate [vakai, 1 Nīfai 15:23–25]” (“The Power of the Scriptures” seminā ki he kau taki fakamisiona foʻoú, 25 Sune 2022).

Paaki