Punaoa Faaleaiga
Vasega Lima: Foiaina o Feteenaiga


Vasega Lima

Foiaina o Feteenaiga

Faamoemoega o le Vasega

I lenei vasega, ia fesoasoani i sui auai e:

  • Malamalama o eseesega i faaipoipoga e masani ona tutupu, ma o le foiaina o feteenaiga e mafai ona faamalolosia sootaga, ma fausia ai le faatuatua, malosi e feagai ai ma mea tiga, ma uiga.

  • Iloa ona faaaoga se faataitaiga e tolu laasaga mo le foiaina o feteenaiga.

  • Malamalama i tulafono mo le talanoaina o faafitauli, ina ia mafai ai ona foia eseesega.

Sailia o Tali mo le Eseesega o Manatu

Na matauina e Elder Joe J. Christensen o le Fitugafulu e faapea: “Soo se ulugalii atamamai lava, o le a i ai eseesega o taofi. O la tatou lu’i ia mautinoa tatou te iloa le ala e foia ai. O se vaega lena o le taumafaiga e faalelei se faaipoipoga lelei.”1

Na tusia e Elder Robert E. Wells o le Fitugafulu e faapea, talu ai o tane ma ava e eseese mea e o mai ai ma poto masani, o le mea lea e ao lava ona i ai ni eseesega: “Ae, o le ese o le tasi mai le isi, e le faapea ai, ua sa’o le tasi, ae sese le isi–po o le faapea, ua sili atu le tasi auala nai lo le isi. … E ui lava atonu e i ai se eseesega o manatu, mausa, po o mea e o mai ai, e mafai e tane ma ava ona ‘fili faatasi o latou loto i le lotogatasi ma le alofa o le tasi i le isi’ ( Mosaea 18:21).”2

O eseesega i le va o ulugalii, e mafai ona aoga, pe a i ai i le ulugalii le alofa o le tasi i le isi, ma aoao e galulue faatasi; o mea la te fiafia i ai ma tomai, o le a fefaamalosiaua’i, ma o le a mafai e le ulugalii ona ausia ai mea e sili atu, nai lo mea e mafai ona faia toatasi.

Ae paga lea, e toatele ulugalii e le mafai ona foiaina eseesega i se ala faatamalii. Na faamatala e Deborah Tannen, o se faiaoga ma se tusitala, e uiga i malo i Sisifo, “o se aganuu e finau” e uunaia ai tagatanuu e vaai atu i isi mai se “manatu o se fili.”3 O le taunuuga la o le finauvale, moliaga i faamasinoga, ma fale faamasino e faatumuina i tagata o loo sailia vaifofo mo a latou feteenaiga.

A le foiaina, e mafai ona faatupulaia eseesega ma avea ma feteenaiga ogaoga, e pei ona faamaoniaina e faamaumauga faafuainumera faalemalo o faaipoipoga ua tatala, lea ua faaalia e toetoe o le afa o faaipoipoga i le Iunaite Setete, e taunuu i le tete’a. Afai e le i’u i le tete’a ia faaipoipoga e tumu i feteenaiga e le’i foiaina, e masani lava ona taunuu i le tele o isi faafitauli, e aofia ai le leai o se fiafia, le faamalieina, lagona maualalo, nofo eseese.

O le tatala o faaipoipoga ma feteenaiga, e i ai taunuuga e masani ona aafia ai fanau, i o latou olaga atoa. Na lipotia mai e Linda Waite o le Iunivesite o Chicago faatasi ma lana soa tusitala o Maggie Gallagher e faapea: O tamaiti e tausia i aiga e na o le tama po o le tina, e masani ona taunuu i le ola mativa, e le ola maloloina, ma faaletonu faalemafaufau, faia soliga tulafono ma alia’e mai ai isi amioga le lelei, atonu o le a i ai sootaga le lelei ma aiga faapea uo, ma i le avea ai ma tagata matua, o le a itiiti tausaga e aooga ai ma lē mauaina se fiafia i ni faaipoipoga mautu, ma maualalo tulaga i galuega, nai lo tamaiti e tumau o latou matua i le faaipoipo.”4

Faaiuga Faamanuiaina mo Feteenaiga

O se faaiuga faamanuiaina mo se feteenaiga, e aofia ai le aloese mai le manatu faapito, sailia o se mea e malilie faatasi ai, ma le taula’i i mea e tutusa ai, nai lo eseesega. O se faaiuga, e manaomia ai foi le i ai o tomai lelei tau i fesootaiga, galulue faatasi, ma le naunautaiga e saili vaifofo talafeagai fai faatasi mo faafitauli. O le foiaina o feteenaiga, e ui ina tiga i nisi o taimi, o se vaega aoga o le olaga, e mafai ona fausiaina le faatuatua, malosi e feagai ai ma mea tiga, uiga, ma le amiotonu faaletagata lava ia.

Na tautino mai e Elder Loren C. Dunn o le Fitugafulu: “O loo i ai se tulaga manaomia mo i tatou, atonu e sili atu nai lo se isi lava taimi muamua, e vaai ifo ai i totonu ia i tatou lava, ma faatagaina le taua o le faaaloalogia e le tasi o le isi, e o faatasi ma le alofa mama ma le faamagalo atu, e uunaia ai a tatou fegalegaleaiga o le tasi ma le isi; i le mafai lea ona le tutusa ni manatu e aunoa ma le finauvale ai; ina ia tuutuu i lalo o tatou leo ma fausia i luga o le malilie faatasi, ma le iloa, o le taimi lava e uma ai le matagi malosi, o le a faaauau lava ona tatou nonofo faatasi, o le tasi ma le isi.”5

E aoaoina tatou e le talalelei ina ia aloese mai finauga. Na poloai mai le Alii, “Ia tasi, afai e le tasi outou, e le a a’u outou” MF&F 38:27 Na Ia aoaoina le au Sa Nifae, o le tiapolo, o le pogai lea o finauga: “Ia aua nei i ai ni finauga i totonu ia te outou. … O le e i ai le agaga o le finauga ua le mai ia te au o ia, ae ua mai le tiapolo ia, o le o le tamā o le finauga, ma ua faaoso e ia loto o tagata ia fefinauai ma le ita, o le tasi i le isi” (3 Nifae 11:28–29).

Ina ia lotogatasi, e ao i ulugalii ona teena le uunaiga vave e fefinauai; e ao ina latou aoao e faaleleia feteenaiga i se ala faatamalii. O nisi feteenaiga e foiaina, pe a filifili le tasi tagata e lē tali atu i se taufaaosooso, po o le faatoese ma le faia e se tasi o se suiga tau i le amio. O lenei suiga, e masani ona faaosofia ai le isi tagata ia manao ina ia suia foi o ia. O le tele o feteenaiga, e mafai ona foiaina, pe a taulai atu ma le malosi le ulugalii, i le taumafaiga e malamalama le tasi i le isi, ae faaitiitia le manao ia suia le tasi.

Taiala Faaletusitusiga Paia

Ua tuuina mai e tusitusiga paia taiala mo le puipuia ma le foiaina o feteenaiga. Na lapataia e le Tupu o Peniamina ona tagata ina ia aloese mai finauga: “Lo’u nuu e, ia faaeteete nei tutupu a’e ni finauga i totonu o outou” (Mosaea 2:32). Na faailoa mai e Alema le alofa o se uiga lelei e mafai ona puipuia finauga. Na ia aoao mai “ia alofa tagata taitoatasi i le la te tuaoi e pei o ia lava ia te ia, ina ia leai se finauga i totonu o i latou” (Mosaea 23:15). Na poloaiina e le Alii ona soo ina ia “tuu le fefinaua’i ma le tasi” (MF&F 136:23) ma talosaga atu ina ia “tasi i latou” e pei o Ia ma lona Tama e tasi i la’ua (Ioane 17:11).

O le liuaina i le talalelei, e aumai ai foi le filemu ma le nofo lelei. Ina ua mavae le galuega a le Faaola i Sa Nifae ma Sa Lamana, “sa liliu tagata uma i le Alii … ma sa leai ni finauga ma ni feteenaiga i totonu ia te i latou … ona o le alofa o le Atua sa mau i loto o tagata. Sa leai se mataua, po o ni feeseeseaiga, po o ni faanunununu, … ma e moni e le mafai ona i ai o ni tagata e sili atu ona fiafia i totonu o tagata uma na foafoa e le aao o le Atua” (4 Nifae 1:2, 15–16).

O tane ma ava, o e ua liua moni lava–o e tauivi e alofa le tasi i le isi, ma siitia le tulaga o le isi o i laua–o le a iloga le saunia e foia eseesega e o’o mai i o laua olaga.

O se Faataitaiga mo le Foiaina o Feteenaiga

O lenei faataitaiga mo le foiaina o feteenaiga, na sii mai le galuega a le fomai faapitoa o le mafaufau o Susan Heitler, e mafai ona fesoasoani i ulugalii e foia ai feteenaiga i se auala faatamalii ma faamanuiaina ai 6 O le a fesoasoani ia i latou e iloa ai vaifofo, e faamalieina ai faatasi le tane ma le ava.

O lenei faataitaiga e tolu ona vaega, e i ai mea taua nei:

  • E faavae i luga o talanoaga ma le fefaasoaai o manatu, o se mea taua lea i le foiaina o faafitauli.

  • E auau faatasi, nai lo le faatautavā, fe’alo’alofa’i, pulepuletutu, po o le faatautee.

  • E vaai i atugaluga uma ma o’o ai ina taitai atu i se taunuuga e taliaina e tagata taitoatasi.

Vaega Muamua–Faaali Manatu

I le vaega lenei, e faaali ai atoatoa e le tane ma le ava o laua manatu e uiga i le feteenaiga. Mo se faataitaiga, atonu e faapea mai Ioane, “Ou te manao ou te taulimaina a ta tupe–faapaketiina le tupe, totogi pili, faapaleni le tusi siaki.” Atonu e faapea mai Jan, “Ou te manao ou te puleaina a ta tupe. O lea e lava lo’u taimi, toe i ai lo’u agavaa.” E faalogologo lelei le tane ma le ava i manatu o le tasi ma le isi.

O nisi taimi, pe a fefaasoaai ma le manino manatu o le ulugalii, la te iloa ai e lē feteenai moni lava o la’ua manaoga. O le feteenaiga lea sa i ai, ua na o se taunuuga lava o le le femalamalamaa’i.

Afai e lava le malosi o le tuuto atu o le tasi ma le isi o le ulugalii i ona faanaunauga, ma e foliga mai le tulaga o o la’ua manatu e feteenai pea lava, atonu o le a le mafai e le ulugalii ona foia le faafitauli o ni tulaga e le matuufaatasia. I le faataitaiga o loo i luga, e leai se tasi o Ioane ma Jan, atonu e manao e faamamulu le puleaina o tupe. Pe a tupu se tulaga o le le mafai ona malilie faatasi i se mea se tasi, ona se’e atu lea o le ulugalii i le isi vaega o le faataitaiga mo le foiaina o feteenaiga.

Vaega Lua–Sailia o Popolega

E sailia e le ulugalii popolega o loo laualalo i o laua manatu–o o la lagona, moomooga, o atuatuvalega, manatu i mea na tutupu, mea e fiafia i ai, mea e le fiafia i ai, ma mea taua. O le mea e taula’i i ai o le malamalama ma le taliaina o atugaluga o le tasi, ma le faamatalaina manino o ou lava popolega.

A o latou sailia o latou popolega autu, e masani ona iloa ai e ulugalii, o le tele o mea latou te faatauaina, manatu, lagona, ma naunautaiga e tutusa ma talafeagi. I le faataitaiga i a Ioane ma Jan, e le manao Ioane e faalagolago i a Jan e taulimaina mea tau tupe; e fefe ne’i leai sona avanoa e pulea ai le tulaga lelei o lo la tamaoaiga. E le manao Jan e tuuina atu atoatoa i a Ioane le puleaina o a laua tupe, ona e talitonu o ia, o le puleaina o tupe o se tasi lea o ona malosiaga. E la te faatauaina uma le tutoatasi, faapea le felagolagoma’i. O i laua uma na faavae mai olaga i aiga, na fai toatasi ai e le tasi o matua mea tau tupe, ae lagona ai e le isi le le amanaiaina o ia.

I lenei laasaga, o le feteena’i e aumai ai le galulue faatasi. Nai lo le vaai atu o le tasi i le isi o se tasi la te tauva, e mafaufau le ulugalii ia i laua, o ni sui o le au e tasi, o e o loo sailia le pogai o se faafitauli tau i le sootaga.

Pe a faamanuiaina lenei laasaga, ua mafai e le tane ma le ava ona faalauteleina le tulaga o le faafitauli mai le “o le mea ou te manao i ai” ma le “o le mea e te manao i ai” i le “o le mea ta te mananao i ai.” Ua la iloaina, o soo se popolega lava o le tasi, e taua foi i le isi. E ui ina feteenai o la manatu, o o la popolega autu, e mafai ona eseese ae talafeagai. O o laua lagona alofa, e tele lava ina faatupulaia, pe a malamalama ma faafetaia e le tasi popolega, tiga, ma naunautaiga o le isi. O nisi taimi, o le a manino mai ai se vaifofo, pe a faaleoina e i laua uma o laua popolega autu.

Afai o popolega ua foliga mai e le talafeagai, ma ua le maua se vaifofo, atonu e manaomia e le ulugalii ona sailia atugaluga i se tulaga e loloto atu. O tomai lelei tau i fesootaiga, e taua tele. O le faitio, sisi’o, po o isi tulaga faafefinaua’i, e taofia le faagasologa o le foiaina autasi o faafitauli. I se faatusatusaga, o le fai ma le faaeteete, faalogo ina ia malamalama le tasi i le isi, faaalia o le alofa, talie, ma aga feusia’i lelei, e faafaigofie ai le agaigai atu i le femalamalamaa’i ma vaifofo, lea e faamanuiaina uma ai le ulugalii. E mafai e ulugalii ona toe faamanatu le lesona 2 mo faamatalaga e uiga i fesootaiga lelei.

Vaega Tolu–Filifilia o Vaifofo Feusia’i Faamalieloto

O nisi taimi, o le a iloatino ai se vaifofo talafeagai, a o suesueina auiliili faatasi e le ulugalii o laua popolega autu. Afai e le o faigofie ona maua se vaifofo, e mafai e le ulugalii ona fefaaalia’i manatu mo ni tali talafeagai, i le tusiaina lea i lalo o soo se manatu e sau i le mafaufau. Ona mafai lea ona latou vaavaai mo le vaifofo e sili ona faafetaiaia ai popolega taua, ma toe fetuuna’i, pe fesuia’i seia maua vaega e faamalieina ai popolega o tagata taitoatasi.

E taulai atu tagata taitasi i le mea e mafai e ia ona faia, e faafetaiaia ai popolega sili ona taua, nai lo le taumafai e fia iloa le mea e mafai ona faia e le isi. Na faaigoaina e Susan Heitler lenei faagasologa o le atiina ae o se vaifofo o le “fausiaina o se lisi o vaifofo nai lo le na o le … sailia o se po ole vaifofo.”7

O le taimi lava e maua ai se vaifofo, o le a aoga mo le ulugalii, le fesili ifo ia i laua lava, pe o i ai lava se itu o le faafitauli la te lagona e le’i foiaina.8 Afai la te lagonaina le le mautonu e uiga i le vaifofo, po o le, afai e la te le’i mauaina se vaifofo talafeagai, e mafai e le ulugalii ona toe faia le vaega lua, e ala i le faaaluina o se taimi umi e suesue ai popolega autu. Ona mafai lea, a’o la toe faia le vaega tolu, ona ono maua se vaifofo talafeagai.

O le sailia o se vaifofo, e mafai ona faate’ia ai oe i lona faigofie, pe afai ua matua suesueina auiliili ma le agaga e tasi e le ulugalii o laua popolega autu. E tusa pe utiuti o la avanoa, e mafai e le ulugalii ona taunuu i se vaifofo e foliga mai e sili pe feoloolo foi mo i laua uma.

I le faataitaiga a Ioane ma Jan, na malilie faatasi i laua e paketi faatasi a la tupe maua, ma vaevae o la tiutetauave mo le totogiina o pili. Na tonu ia i la’ua e faafesootasi le tasi ma le isi a o le’i faaaluina tupe i mea e le’i paketiina. Na la malilie e iloilo la laua fuafuaga i le faaiuga o le masina.

O le mauaina o se fofo mo feteenaiga, e masani ona le tupu i se faasologa lelei, mai le vaega muamua e o’o i le vaega tolu. Atonu e manaomia e se ulugalii ona fetuuna’i la laua talanoaga i le va o laasaga uma e tolu.

Tulafono mo le Talanoaina o Faafitauli

O tulafono mo le talanoaina o faafitauli, ua uma ona tuuina atu i le itulau 63 e fesoasoani ai i ulugalii ina ia faamanuiaina taumafaiga i le faaaogaina o le faataitaiga mo le foiaina o feteenaiga. Ua i ai kopi a sui auai, i a latou tusi, peitai, atonu e te manao e faia ni kopi mo le faafaigofieina ona tapa i ai, a’o aoaoina e sui auai nei tomai, pe mo i latou foi atonu e galo ona aumai a latou tusi.

Toe iloilo ma talanoaina faatasi o se vasega ia tulafono, a’o le’i tuuina atu i ulugalii le avanoa e faataitai ai le faataitaiga mo le foiaina o feteenaiga. A i ai ni fesili a tagata o le vasega, e uiga i se tasi o nei tulafono, e mafai ona outou toe iloiloina mataupu faavae na aoao atu i le lesona 2, pe a tatau ai.

Sootaga Sologa Lelei

E mafai e tagata taitasi ona maua le matagofie i faaipoipoga, pe a latou tauivi e ola i mataupu faavae o le talalelei, pe a latou galulue ma le naunautai e foia finauga ma feteenaiga, ma pe a latou tauivi e siitia le fiafia ma le soifua manuia o le tasi ma le isi.

Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley:

“E leai se isi lava faatulagaga e talafeagai ma faamoemoega aia o le Silisili Ese. O le tane ma le fafine o Ana foafoaga. O lo la’ua eseesega o Lana mamanu lea. O le atoaga o a la’ua sootaga ma matafaioi, e taua tele i Ona faamoemoega. E le atoatoa le tasi e aunoa ma le isi. …

“O le vaifofo mo le tele o faafitauli i faaipoipoga e le maua i le tete’a. O loo taoto i totonu o le salamo ma le faamagalo atu, o le faaalia o le agalelei atu ma le popole mo le isi. E tatau ona maua i le faaaogaina o le Tulafono Faaauro.”9

Na faamatala mai foi e Peresitene Hinckley:

“E matagofie le faaipoipoga, pe a sailia le matagofie ma faafaileleina. … E mafai ona ou faaali atu ia te oe i le salafa o lenei ekalesia le fiaselau afe o aiga, o e o loo faatinoina ina ia manuia i le alofa ma le filemu, loto pulea ma le faamaoni, manatu popole ma le le manatu faapito.

“E ao ona i ai le amanaiaina, i le tulaga o le tane ma le ava, e uiga i le mamalu ma le paia o le faaipoipoga, atoa ai ma le mamanu faale-Atua o loo i tua atu.

“E tatau ona i ai se naunau e lē matauina vaivaiga laiti, a e faamagalo, ma faagalo.

“E tatau ona i ai le pulea o le laulaufaiva. O le ita o se mea leaga tele e lepetia ma tuliesea ai le alofa. …

“E ao ina i ai le Agaga o le Atua, e valaaulia ma galueaiina, faafaileleina ma faamalosia. E ao ona i ai le amanaiaina o le mea moni o tagata taitasi o se atalii o le Atua–tama, tina, atalii, ma le afafine, e tofu ma se tofi paia–atoa ai ma le amanaiaina o le mea moni, pe a tatou faatiga i se tasi o i latou nei, ua tatou faatiga i lo tatou Tama oi le Lagi.”10

Faamatalaga

  1. I le Conference Report, Ape. 1995, 86; po o le Liahona, Iulai 1995, 72.

  2. “Faatoilaloina o le Eseesega o Manatu,” Ensign, Jan. 1987, 60.

  3. The Argument Culture: Moving from Debate to Dialogue (New York: Random House, 1998), 3.

  4. The Case for Marriage (New York: Doubleday, 2000), 125.

  5. I le Conference Report, Ape. 1990, 109; po o le Ensign, Me 1991, 82.

  6. Taga’i From Conflict to Resolution: Skills and Strategies for Individual, Couple, and Family Therapy by Susan M. Heitler, Ph.D. Copyright © 1990 by Susan Heitler. Used by permission of W. W. Norton & Company, Inc. Pages 22–43.

  7. The Power of Two: Secrets to a Strong and Loving Marriage (California: New Harbinger Publications, 1997), 202.

  8. Tagai Susan Heitler, The Power of Two, 203; From Conflict to Resolution, 41–42.

  9. I le Conference Report, Oke. 2004, 87–88; po o le Liahona, Nov. 2004, 84.

  10. I le Conference Report, Ape. 1991, 97; po o le Ensign, Me 1991, 74.

“O le ua i ai le agaga o finauga, ua le mai ia te a’u o ia, ae ua mai le tiapolo ia, o le o le tamā o le finauga.”

Tulafono mo le Talanoaina o Faafitauli

  • Filifili mo se taimi ma le nofoaga e talanoa ai. Aua ne’i amataina, seia saunia uma oulua.

  • Tausisi i le autu. Pe a manaomia, ia tusia o oulua taofi (vaega muamua o le faataitaiga) ma tuu i o oulua luma. E faigofie tele ona se’e ese ma se mataupu.

  • Saili ia malamalama, ae le o le finau. O le a toilalo uma oulua, pe a e saili e manumalo i se finauga.

  • Tuu le avanoa i lou toalua e talanoa mai ai. E tatau i a oulua uma ona maua le avanoa tutusa, e talanoa ai e aunoa ma le faalavelaveina.

  • Talanoa lemu. E mafai e oe ma lou toalua ona faigofie ona faasoaina manatu ma lagona, i se siosiomaga mautu, e le taua’imisa, ma filemu. Pe a leai se pisa, o le a tele le avanoa e te faalogoina ma lagonaina ai uunaiga a le Agaga Paia.

  • Fai se malologa, pe a tatau ai. A oso le ita, alu ese mo sina taimi, ma malilie faatasi i se taimi e toe faaauau ai le talanoaga, i le taimi lava e to’a ai le lotoita.

  • Ia agalelei. Aua le osofa’ia lou toalua i ona vaivaiga, po o “itu vevela” faaetete gata.

  • Faaaoga gagana talafeagai. O upu mataga ma igoa taufaifai, e faatiga, e ta’ufaatauvaaina ai, ma saua. E faafaigata ai le faagasologa mo le foiaina o feteenaiga.

  • Talanoaina mataupu o le taimi nei. Aua le toe aumaia mea ua te’a. Na pau le taimi e toe talanoaina ai mea ua tuanai, pe afai o na mea, o se vaega o se faafitauli faifai pea e le’i foiaina.

  • Aua le faaaogaina le faiga malolosi.O amioga malolosi, e faataumaoi ma feteenai ma mataupu faavae o le talalelei.

  • Aua le faamata’uina i le tatala o le faaipoipoga, po o le nofo eseese. O ia ituaiga tau faamata’u, e faaosofia ai tagata e faia mea latou te toe salamo ai mulimuli.

  • Saili mo fesoasoaniga faaleagaga. A o e tatalo faatauanau mo se fesoasoaniga, o le a taitaiina au taumafaiga e le Alii, faafilemuina loto, ma fesoasoani ia te oe ia maua vaifofo.

  • Malolo ma toe taumafai.A le mafai ona e foiaina se faafitauli, e ala i le faaaogaina o le faataitaiga, ia malilie faatasi e faataatia ese le faafitauli mo sina taimi. Fuafua se taimi e toe galulue ai i le faafitauli, ma se malosi faafouina.

  • Sue vaifofo talafeagai. Mo se faataitaiga, o se vaifofo e pei o le “O le a ou faatautaia tatalo faaleaiga, ae fai e oe suesuega o tusitusiga paia” e taufai mafai ona fuatia ma matau.

  • Fuafua le faatinoina o le vaifofo. Filifili po o ai e faia le a, o afea e faataunuu ai, ma, o le a le tele o le taimi e faatino ai.

  • Malilie faatasi i faamanatu. Malilie faatasi pe faamata e manaomia ia faamanatu, o ai e faia, ma, pe faapefea ona tuuina atu.

  • Fuafua mo tuusaunoaga. Fuafua mamao pe faapefea ona taulima tulaga e faalavelaveina ai le vaifofo.

  • Toe iloilo ma toe faamanatu. Faatulaga se aso ma se taimi e toe iloilo ai la oulua vaifofo, toe faamanatu pe a manaomia.

Lolomi