Punaoa Faaleaiga
Vasega Tolu: Atiina A’e o le Laugatasia ma le Lotogatasi


Vasega Tolu

Atiina A’e o le Laugatasia ma le Lotogatasi

Faamoemoega o le Vasega

I le vasega lenei, fesoasoani i sui auai:

  • Ia malamalama, o tane ma ava e ao ina alofa ma faapelepele le tasi i le isi, o se paaga tutusa i le faaipoipoga.

  • Aveese uiga ma amioga e uunaia ai le le laugatasia ma le pulega amioletonu.

  • Ia malamalama, o le fiafia sili e mafai ona maua pe a auaufaatasi i a latou taumafaiga, ma tutu faatasi e faafetaiaia ma faatoilalo luitau.

Ausia o Tatou Gafatia Atoatoa

Na aoao mai le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua, e ao i tane ma ava ona “alofa ma tausi e le tasi le isi” ma “fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa.” 1

Na faamamafa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le manaomia o le lotogatasi ma le laugatasia i le va o le tane ma le ava: “I le mafutaga faaulugalii i le faaipoipoga, e leai se taufaatauvaaina e leai foi se faasausili. E le muamua le fafine i le tane; e le muamua foi le tane i le fafine. La te savavali faatasi, o se atalii ma se afafine o le Atua, i se malaga e faavavau.”

Na ia aoao mai, o tane ma ava o le a tali atu i le Alii mo le auala e tausia ai e le tasi le isi: “Ua ou mautinoa, pe afai tatou te tutu i luma o le nofo faamasino o le Atua, o le a le tele se ta’ua pe fia ni au oa na faaputuputu i le olaga,po o ni mamalu na tatou maua. Peitai, o le a i ai fesili auiliili e faatatau i a tatou fegalegaleaiga faaleaiga. Ma ua ou mautinoa foi, e na o i latou lava sa savavali i le olaga ma le alofa ma le faaaloalo, ma le talisapaia o a latou soa ma fanau, o le a latou maua mai lo tatou faamasino e faavavau ia upu nei, “Ua lelei ia, le auauna lelei e, ma le faamaoni: … ina ulufale mai ia i le fiafia o lou Alii” Mataio 25:21.”2

Na tuuina mai e Iesu Keriso se faataitaiga o le lotogatasi i le tatalo faapuluvaga na Ia ofoina atu, a o le i o’o i Lona Faasatauroga. Sa Ia tatalo mo i latou e talitonu ia te Ia “ina ia tasi i latou uma; faapei o oe Le Tama o i totonu ia te a’u, o a’u foi o i totonu ia te oe, ina ia tasi i latou i totonu ia te i taua” (Ioane 17:21).

Na aoao mai Elder Henry B. Eyring o le Korama a le Toasefululua e faapea o lenei mataupu o le lotogatasi, o se poloaiga ma o se mea e manaomia tele: “O le Faaola o le lalolagi, o Iesu Keriso, na fetalai mai e uiga ia i latou o le a avea o se vaega o Lana Ekalesia: ‘Ia tasi, afai e le tasi outou, e le a a’u outou’ MF&F 38:27 Ma i le foafoaga o le tane ma le fafine, o le lotogatasi mo i laua i le faaipoipoga sa le’i tuuina atu o se faamoemoe, a’o se poloaiga! ‘O le mea lea e tuua ai e le tane lona tama ma lona tina, a e faatasi ma lana ava: ona avea ai lea o i laua ma tino e tasi” (Kenese 2: 18, 24).O lena faatasiga i le alofa e le na’o se sini. E matua manaomia lena mea.”3

A o auauna ai i le Au Peresitene Aoao o le Aualofa, na aoao atu ai e Tuafafine Sheri Dew o le lotogatasi e taua tele i le mamanu a le Alii mo ulugalii: “Sa silafia lelei lava e lo tatou Tama le mea sa Ia faia ina ua Ia foafoaina i tatou. Na Ia gaosia i tatou ia lava mea e tutusa ai ina ia alofa le tasi i le isi, ae sa lava foi mea e eseese ai sa tatou manaomia e tuufaatasia ai lo tatou malosi ma tiute e gaosia ai se tagata atoa. E le atoatoa le tane po o se fafine e aunoa ma le isi. O le mea lea, e leai se ulugalii po o se aiga … e atoatoa sei vagana, ua galulue faatasi tane ma ava … ma fefa’aaloaloai ma fefaalagolagoai le tasi i le malosi o le isi.”4

O Le Faafitauli o le Le Laugatasia

I se suesuega o le silia i le 20,000 o ulugalii, na maua ai e David Olson ma Amy Olson o le faigata ona vaelua tutusa lelei o le taitaiga, na avea ma maa faalavea aao sili i le tulaga faamalieina faale-faaipoipoga. I se faatusatusaga, na la maua ai o le tolu pito i luga o malosiaga e sefulu mo ulugalii fiafia, e fesoota’i lelei lava ma lo latou mafai ona fefaasoaa’i o le taitaiga.

I lenei suesuega, o le 93 pasene o le 21,501 o ulugalii faaipoipo na ioeina le faaupuga, “E faigata ia i matou ona fefaasoaa’i tutusa le taitaiga.” O le tolu o le isi sefulu pito i luga o maa faalavea aao i le fiafia faale-faaipoipoga, e fesoota’i fo’i i le le laugatasia ma le leai o se lotogatasi: “O la’u paaga e tele ina le fiafia ma faitio” (83 pasene), “E tele lava ina uma ane, ua ou amoina le mamafa o le faafitauli” (81 pasene), ma “E tele lava ina foliga mai e le mafai ona foiaina o maua eseesega” (78 pasene).

I le faaaogaina o se fua faatautau mo le tulaga faamalieina faale-faaipoipoga, na faavasegaina ai i le suesuega ia ulugalii e fiafia (5,153 ulugalii) po o le le fiafia (5,127 ulugalii). Na faailoa mai e le suesuega e faapea, o le tolu o malosiaga pito i luga e sefulu o ulugalii fiafia, e fesoota’i ma le fefaasoaa’i o le taitaiga: “Ma te popoto lava i le auala e faafoeina ai o maua eseesega” (78 pasene), “O la’u paaga, e seasea ona mana’o e pulea toatasi” (78 pasene), ma le “Ma te malilie faatasi i le auala e faaalu ai tupe” (89 pasene).5

O le mea e leaga ai, o nisi tagata taitoatasi e faaaoga seseina le pule ma taumafai e pulea ai taitoalua ma fanau. A o i ai i le Falepuipui o Liperate, na tusia ai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, “Ua tatou aoao e ala i mea faanoanoa e tutupu mai e faapea o le natura ma le uiga o le toeitiiti lava o tagata uma, o le vave lava latou te maua ai sina pule itiiti, e pei ona latou manatu i ai, e vave lava ona latou amata le faaaogaina o le puleaga amioletonu” MF&F 121:39

I tagata auai o le Ekalesia, o le faiga sili ona taatele o le pulega le tonu, e aafia ai tane ma ava, o e e taumafai e pulea toatasi le faiga o faaiuga, foiaina o faafitauli, faasoaina o tupe, atoa ai ma le aoaoina ma le a’oa’iina o fanau, e aunoa ma le faatagaina o le toalua e auai faatasi. O le faiga sili ona leaga o le pulega le tonu e aafia ai le sauaina o le toalua ma fanau.

Na matua teena e Peresitene Hinckley le sauaina o taitoalua ma isi amioga maualalo ma faatautala, aemaise lava mai ia i latou o e umia le perisitua:

“Oka se matautia ma le mataga o le mea o loo tupu, o le sauaina ma le faia faatautala o ava. Soo se tagata i lenei Ekalesia e saua ma fai faatautala lava ava, na te faamaina o ia, na te faatiga ia te ia, na te faaalia le pule amioletonu ia te ia, e le agavaa o ia na te umia le perisitua. E tusa lava pe ua uma ona faauuina, e punitia lava le lagi, e tiga le Agaga o le Alii, pe a aveeeseina foi, amene i le perisitua po o le pule a lena tagata. …

O’u uso e, afai o i ai nisi o faalogo mai i lo’u leo, ma ua tausalaina i na ituaiga o amioga, ou te fai atu ia te outou, ia salamo. O ifo i o outou tulivae ma ole atu i le Alii e faamagalo oe. Tatalo atu ia te Ia mo le mana e pulea ai lou laulaufaiva ma lou lima mamafa. Ole atu i lau ava ma lau fanau e faamagalo oe.”6

Uunaia o le Laugatasia

Ina ia ausia le laugatasia po o le aia tutusa i faaipoipoga, atonu e manaomia e tane ma ava ona suia auala tuai e mafaufau ma amio ai, ma ia manatua o le olioli i le lotogatasi e matua sili atu nai lo tiga o le taofia o mausa masani. E ala i le ola ai i le talalelei a Iesu Keriso, e mafai e tane ma ava ona olioli i sootaga fiafia ma le alofa. Na aoao mai le Aposetolo o Paulo e ao i tane taitasi ona “alofa i lana ava, faapei o ia lava ia te ia” ma e tatau i fafine taitasi ona “ava i lana tane” (Efeso 5:33). Na tautino atu e Iesu i Lona au soo, “O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou” (Ioane 13:34). Na ia poloa’i mai fo’i, “Ia tasi, afai tou te le tasi, e le a a’u outou” (MF&F 38:27). O taiala nei o le a fesoasoani i tane ma ava e ausia ai lenei laugatasia ma le lotogatasi i a latou faaipoipoga.

Alofa ma Faaaloalo le Tasi i le Isi o se Paaga Tutusa

Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley e ao i ulugalii ona “savavali faatasi ma le faaaloalo, loto faafetai, ma le alofa o le tasi i le isi. E le tatau ona i ai se faasausili, po o le fia sili i le va o le tane ma le ava i le fuafuaga a le Alii.”7 Na faamalamalama mai e Peresitene Howard W. Hunter: “O se alii ua umia le perisitua na te taliaina lana ava o se soa i le taitaiga o le aiga ma le fanau ma le malamalama atoatoa ma le auai atoatoa i filifiliga uma e faatatau i le aiga. … Na faamoemoeina e le Alii ia avea le ava ma se fesoasoani i le tane (o le upu meet o lona uiga o le tutusa)–o lona uiga, o se soa e tutusa ma tatau ai ina ia avea ma se soa atoatoa.”8

Na aoao mai Peresitene Hinckley, o se malamalamaaga i le sootaga a le Atua ma Lana fanau e fesoasoani ai i tagata taitoatasi ina ia amio tatau ai: “Pe a i ai le tulaga tutusa o le tane ma le ava, pe a iloa o fanau taitasi e fananau mai i le lalolagi o se atalii o le Atua, ona mulimuli mai ai lea o iloa o le tiutetauave ia faafaileleina, ia fesoasoani, ma ia alofa i se alofa e tumau mo i latou e ao ona tatou vaaia ma tausia.”9

Na faamamafa mai e Peresitene Spencer W. Kimball le taua o le le manatu faapito: “O le le manatu faapito atoatoa e mautinoa le ausia ai o se isi vaega o se faaipoipoga faamanuiaina. Afai e sailia mea e fiafia, faamafanafanaga, ma le fiafia o le isi , o le alofa sa mauaina i le taimi o le faauoga ma faamalosia i le faaipoipoga o le a tupu talaulau i ni vaega tetele. … E mautinoa lava o meaai e sili ona taua mo le alofa e aofia ai le manatunatu, agalelei, mafaufau, popole, faaaliga o le alofa, o fusifusiga o le talisapaia, faaaloalo, faamalieina, mafuta, mautinoa, faatuatua, o se paaga, tutusa lelei, ma le felagolagoma’i.”10

Pulefaamalumalu i le Amiotonu

I le faamatalaga o loo sii mai i le itulau e 29, na matua teena ai e Peresitene Hinckley le saua i faaipoipoga. Na ia tautino mai o soo se tasi “o le na te faaalia le pule amioletonu ia te ia [lana ava] e le agavaa o ia e umia le perisitua.”11 Na aoao mai le Alii o sootaga e ao ona taitaia e ala i le amiotonu, faatauanau, tali-tiga, agamaualalo, agamalu, alofa, ma le faamaoni (tagaiMF&F 121:41–42).

Na faamatala mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua le matafaioi a le tama i totonu o le aiga: I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tama i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga.”12 Na faamalamalama mai e Elder L. Tom Perry o le Korama a le Toasefululua e faapea, o le taitaiga amiotonu e aofia ai le lotogatasi ma le laugatasia i le va o le paaga ua faaipoipo: “Manatua, uso e, i lau matafaioi o se taitai i totonu o le aiga, o lau ava, o lau soa lea. … Talu mai le amataga, sa aoao mai e le Atua le tagata, o le faaipoipoga e tatau ona tuu faatasia ai le tane ma le ava ia tasi (tagai i le Kenese 2:24). O lea, e leai se peresitene po o se sui peresitene i se aiga. E galulue faatasi le ulugalii e faavavau mo le manuia o le aiga. E tuu faatasia i le upu, i galuega, ma faatinoga, a o laua ta’ita’i, ma faatonu lo laua iunite faaleaiga. O i laua o se paaga tutusa. La te fuafuaina faatasi ma faatulaga mataupu a le aiga ma le lotogatasi a o agai atu i luma.”13

Ia Iloa ma Toe Faatonutonu Amioga ua Pulea Ai

O le fai faatonuga i isi, e foliga mai e lelei, ae e masani ona faatupu ai le feitaga’i ma le tete’e, aemaise i tagata o le aiga. Afai e i ai i tane ma ava le uiga o le pulea o isi, e mafai ona latou toe faatonutonuina ma aoaoina ia pulea i latou lava, e ala i le pulea o mea latou te mafaufau i ai, auala e faatino ai, ma upu e tautatala ai. O le faataitaiina o amioga na aoaoina i le Mataupu Faavae ma Fegaiga 121:41–42 o le a fesoasoani ai ia i latou e foia nei uiga.

O le umiaina o le tulaga ta’ita’i e aoga i nisi o nofoaga, e pei o le fale faigaluega. O faiaoga, faauluuluga o matagaluega, tagata e faafoeina nofoaga e vaaia ai tamaiti, leoleo, ma isi, e tatau lava ona latou tutu malosi e taitai, ina ia maua le maopoopo ma ausia sini faamoemoeina o le galuega. Peitai, o le tu e ta’ita’i e le tutusa ma le puleaina o isi. O taumafaiga e pulea isi, e tutupu mai ai faafitauli, na e sili atu ona tele taumafaiga e toe tau foia ai, nai lo tulaga manaomia e fausia ai sootaga lelei i le amataga. O tagata o le Ekalesia–o e ua osi feagaiga e mulimuli i le Alii–ua i ai se tiute e faia e pei ona sa Ia faia. Na aoao atu e le Faaola isi. Sa i ai le faatauanau ma le faapalepale, ae le o le faaonoono ma le puleaina.

Ia Iloa ma Faasa’o Manatu ma Talitonuga e Uiga i le Puleaina

O manatu e laualuga i le toetoe o lagona ma amioga uma. O se tane pule malosi, atonu e manatu o ia, ma le mafaufau i ai, pe leai fo’i faapea, “E le tatau lava i lo’u toalua ona faia soo se mea, e aunoa ma la’u faatagaga, ma e aofia ai le faaaluina o tupe. E le lelei tele o ia i le paketiina o tupe.” O se ava pule malosi, atonu e manatu o ia faapea, “Afai e tatau ona sa’o le faatinoina o mea, o a’u lava e tatau ona taitaiina. E le mafai ona ou talitonuina se isi e mafai ona ia faia ma le sa’o.”

Pe a lu’iina ma faasa’oina ia ituaiga manatu, o amioga tatau o le a tele lava ina mulimuli mai. O se tasi o auala e iloa ai e tagata taitoatasi manatu ia e vave ona o’o mai, o le fesili ifo lea o i latou lava i fesili “aisea”. Mo se faataitaiga, e mafai e se ava ona fesili faapea, “Aisea ou te le mana’o ai i lo’u toalua e fesoasoani i le faapaleniina o le tusi siaki?” O se manatu vave atonu e oso ifo i lona mafaufau e faapea: “Afai o le a ia vaai i siaki na ou tusia, o le a ia faitioina a’u i le auala na ou faaaogaina ai tupe.” Pe manatu fo’i o ia faapea, “E masani lava ona ia faia mea sese, ma e le tatau ona sese le faiga o a matou tupe.” I nisi o tulaga, o ia ituaiga manatu atonu e sa’o, ae i le tele o tulaga, e le moni ai. Afai o le a talanoa le ava i lana tane i ona popolega, atonu o le a ia iloaina ai, o ona atugaluga o ni mea ua nofo a ia ma faatele, ma e mafai ona avea lona toalua ma se fesoasoani sili i le puleaina o a latou tupe.

Fefaasoaa’i i le Faiga o Faaiuga

I faaipoipoga lelei, e faia ai e le tane ma le ava nisi o faaiuga taitoatasi, ma nisi e faia faatasi. E tatau ona latou faia faatasi faaiuga, pe a aafia ai uma i laua, po o le aafia ai o isi o le aiga. O nisi tane ma ava, latou te faafetaiaia le faiga o faaiuga i le tulaga o le manumalo po o le toilalo. Faatasi ma sina taumafaiga laitiiti e talanoa ai, e mafai ona la faia faaiuga e taliaina e i laua uma, ma e leai ai se tasi faapea ua toilalo.

O tane ma ava, e masani ona manaomia le suia mai le manatu mo na o o latou lava manaoga ma mea e fiafia i ai, i le manatu ifo mo manaoga o le toalua ma le fanau. O faaiuga e faia e taitoalua taitasi, e toeitiiti lava aafia ai le aiga atoa i taimi uma. Na faamatala mai e Peresitene Kimball:

“A o le’i faaipoipoina, e saoloto tagata taitoatasi e alu ma toe sau e pei ona ia manao i ai, faatulaga ma fuafua lona olaga i le mea e sili atu mo ia, o le faia lea o faaiuga uma e faaautu ia te ia. E tatau i manamea uma ona iloa a o le’i osia ia feagaiga e tatau i tagata taitoatasi ona taliaina ma le malamalama ma le atoatoa e faapea o le lelei o se aiga fou laitiiti e tatau ona silisili i tagata uma o le ulugalii. E tatau i tagata taitoatasi ona aveese le ‘o a’u” ma le “o la’u” ae suia i le “o ma’ua” ma le “o i ma’ua”. Soo se faaiuga lava, e tatau ona manatu e toalua pe sili atu foi o le a aafia ai. Ao taulalata atu o ia i ni faaiuga tetele i le taimi nei, o le a popole le ava i le aafiaga o le a i ai i matua, o le fanau, o le fale, ma o latou ola faaleagaga. O le filifiliga o le galuega a le tane, o lona olaga masani, o ana uo, o mea uma e fiafia i ai e tatau nei ona manatua o ia o se vaega o le aiga, ma o le atoa o le vaega e tatau ona mafaufau i ai.”14

E aoaoina e ulugalii ina ia tasi i latou, a’o latou mulimuli i le Alii. Na faamalamalama mai e Elder Eyring o le Agaga na te tuufaatasia: “O le mea e i ai tagata ua latou mauaina lena Agaga [Agaga Paia] e mafai ona tatou faamoemoeina ai le lotogatasi. E tuuina mai e le Agaga le molimau o le moni i o tatou loto lea e maua ai le lotogatasi e i latou o e maua lena molimau. O le Agaga o le Atua e le mafai ona faatupuina se finauga (tagai 3 Nifae 11:29.”15 A o fesootai tane ma ava, i le onosai, faapalepale, agamalu, alofa, agalelei, ma le malamalama, o le a latou maua le mafutaga ma le Agaga Paia, lea o le a tuufaatasiaina i latou, ma faia i latou ia tasi i le faamoemoe ma le malosi. O lenei aafiaga o le a fesoasoani ia i latou e faia faaiuga poto ma talafeagai.

E le gata i lea, a o faia faatasi e tane ma ava faaiuga, o le a latou mauaina le mautinoa, pe a i ai nisi taimi e faia ai e tagata taitoatasi se faaiuga na o ia, atonu o le faaiuga o le a faia, e tele lava ina faaalia ai manatu o le toalua, faatasi ma manatu o le tagata lava ia.

Ia Finafinau

O auala masani e manatunatu ma amio ai, e masani ona faigata na suia. O mausa masani e faigata ona taofia, ae mafai ona suia e ala i taumafaiga faifai pea.

O suiga o le a mafai ona tutupu, pe a tuuto atu tane ma ava i a latou taumafaiga ina ia maua se sootaga sili atu. O faanaunautaiga lelei e masani ona vave mou atu, se’i vagana ua faia e ulugalii se taumafaiga maumaututu ina ia faaauau le auala fou e fesootai ai. O isi mea e fesoasoani e aumai ai suiga e aofia ai:

  • Iloaina o le manaomia e fai se suiga.

  • O le faaleoina i le toalua ma isi, o se naunautaiga e suia.

  • O le faia o se tautinoga i le toalua ma isi, e uiga i suiga o le a faia.

  • O le mafaufauina o se fuafuaga patino, faatasi ai ma nai laasaga ma sini, ina ia faatinoina suiga lelei i aso taitasi o le olaga.

  • O le i ai o se upega fesootai o le lagolagosua (o isi o e faamalosiau i le tagata i ana taumafaiga ina ia suia).

  • Tali atu mo ia lava, e pei o le lipoti atu i le toalua, le epikopo, po o uo e uiga i le alualu i luma aga’i ina suia.

A o faaaluina le taimi ma le malosi o le tane ma le ava, i le uunaia o le lotogatasi ma le laugatasia, o le a atiina ae i la’ua taitoatasi ma, faapea o se ulugalii, ma o le a laua aumaia le ola fou i la laua faaipoipoga. O le a faapea foi ona la maua le alofa ma le faaaloalo sili atu, o le tasi i le isi.

Galulue ma Olioli Faatasi

Pe a galulue faatasi tane ma ava, i le alofa ma le lotogatasi, o se paaga tutusa, o taunuuga o le a lagonaina faatasi–o la laua taumafaiga faatasi o le a sili atu nai lo le tuufaatasiga o sao o tagata taitoatasi. Na faamatala e Elder Richard G. Scott o le malosiaga e sau pe a tuufaatasia agavaa fefaasoaa’i o tane ma ava, e pei ona finagalo ai le Alii: “Ina ia mauaina le fiafia sili ma fua mai ai mea sili, e manaomia uma le tane ma le ava. La te galulue faatasi ma felagolagoma’i. … Pe a faaaogaina e pei ona fuafuaina e le Alii, o na uiga e faatagaina ai se ulugalii ua faaipoipo ina ia mafaufau, galulue, ma olioli o se tino e tasi–e taulimaina luitau ma faatoilalolina faatasi, ia tuputupu ae i le alofa ma le malamalama e ala i sauniga o le malumalu ina ia fusia faatasi ai e avea ma tino e tasi e faavavau. O le fuafuaga lena.”17

Na aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson le taua o le auauna atu mo le fiafia i le faaipoipoga ma le tuputupu ae o le tagata lava ia: “O le mea lilo i le fiafia o se faaipoipoga o le auauna lea i le Atua ma le tasi i le isi. O le sini faamoemoeina o le faaipoipoga o le lotogatasi ma le tasi, faapea ma le atiina ae o le tagata lava ia.”18

Faamatalaga

  1. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Iun. 1996, 10–11.

  2. I le Conference Report, Ape. 2002, 64–65; po o le Liahona, Iulai 2002, 60.

  3. I le Conference Report, Ape. 1998, 85; po o le Liahona, Iulai 1998, 76.

  4. I le Conference Report, Oke. 2001, 12; po o le Liahona Ian. 2002, 13.

  5. David H. Olson and Amy K. Olson, Empowering Couples: Building on Your Strengths (Minneapolis: Life Innovations, Inc., 2000), 6–9. E tele nisi faamatalaga o loo mau ai le www.prepare-enrich.com. E le faiā lenei Uepi saite ma le Ekalesia, ma o lona aofia ai foi iinei e le faapea ua i ai se faamaoniga.

  6. I le Conference Report, Ape. 2002, 64.

  7. Aoaoga a Gordon B. Hinckley (Salt Lake City: Deseret Book, 1997), 322.

  8. I le Conference Report, Oke. 1994, 68; po o le Liahona, Ian. 1995, 60–.

  9. I le Conference Report, Oke. 1998, 93; po o le Liahona, Ian. 1999, 85.

  10. “Tasi i le Faaipoipoga,” Liahona, Oke. 2002, 40–41.

  11. I le Conference Report, Ape. 2002, 64.

  12. “O le Aiga: O se Folafolaga,” Liahona Oke. 2004, 49.

  13. I le Conference Report, Ape. 2004, 72; po o le Liahona, Me 2004, 71.

  14. “Tasi i le Faaipoipoga,” Liahona Oke. 2002, 39.

  15. I le Conference Report, Ape. 1998, 86.

  16. Sii mai le Brent Barlow, Twelve Traps in Today’s Marriage and How to Avoid Them (Salt Lake City: Deseret Book, 1986), 99–100, ma mai le Richard B. Stuart, Helping Couples Change: A Social Learning Approach to Marital Therapy (New York: Guilford Press, 1980), 266–67.

  17. I le Conference Report, Oke. 1996, 101; po o le Liahona Ian. 1997, 88.

  18. I le Conference Report, Oke. 1982, 86; po o le Ensign, Nov. 1982, 60.

“E le tatau ona i ai se mea e ta’u o le sili atu, po o le fia sili, i le va o le tane ma le ava, i le fuafuaga a le Alii.”

Peresitene Gordon B. Hinckley

O le Laugatasia i le Sootaga o le Faaipoipoga

Faatulaga oe lava, faapea le tulaga e te talitonu e faatulagaina ai oe e lou toalua, i mea taitasi faale-sootaga o loo i lalo, e faaaoga ai le fua faatatau: 1–E leai se taimi 2–Seasea tupu 3–O nisi taimi 4–E tupu soo 5–Taimi uma

O A’u Faatulagaga mo A’u Lava

Mea tau le Sootaga

O Le Tulaga Ou Te Talitonu e Faatulagaina ai A’u e Lo’u Toalua i le Vaega Lenei

Leai se taimi

Taimi uma

Leai se taimi

Taimi uma

1

2

3

4

5

Ou te taitai i lo matou aiga, e tusa ma taiala i tusitusiga paia.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ou te alofa i lo’u toalua ma le fanau, ma e latou te lagona foi lo’u alofa mo i latou.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ou te faaaloalo i tagata o le aiga, ma e ou te le ita pe saua ia i latou.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

O la’u faamuamua sili faale-faaipoipoga, o le faia lelei o lo’u toalua i le alofa ma le agalelei.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ou te ola i se tulaga e manao ai lo’u toalua ma te faatasi e faavavau.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ou te tausia lou toalua o se paaga tutusa.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ou te ola i se olaga e valaaulia ai le uunaiga a le Agaga i lo matou aiga.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ou te taumafai e foia faafitauli e ala i le fefautuaa’i.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ou te taumafai e malamalama ma faaaloalogia manatu ma lagona o lo’u toalua.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ou te faaaloalogia manaoga o lo’u toalua mo avanoa, ma tulaga patino lava ia te ia.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ma te filifili faatasi, o se paaga tutusa, i le auala e faaaoga ai a ma tupe.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ma te fefaasoaa’i tiutetauave faale-lotoifale, pe a matou faatasi i le aiga.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ou te taumafai e fesoasoani i lo’u toalua e saili taimi ma punaoa e atiina ae ai taleni, ma tulimatai mea e fiafia i ai.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

E tutusa lava a ma sini faaleagaga, ma tautinoga e ola i le talalelei.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ma te auai faatasi i le a’oa’iina o le fanau.

1

2

3

4

5

1

2

3

4

5

Ma te lagonaina faatasi le fiafia i le matafaioi a le tane e pule faamalumalu ai.

1

2

3

4

5

Lolomi