Punaoa Faaleaiga
Vasega Ono: Faamauoaina o le Faaipoipoga


Vasega Ono

Faamauoaina o le Faaipoipoga

Faamoemoega o le Vasega

I le vasega lenei, fesoasoani i sui auai ia:

  • Malamalama o le le ano ma le leai o se faamauoaina faifai soo, e saofagā i le toilalo o faaipoipoga.

  • Aoaoina mataupu faavae autu ma gaoioiga, na o le a faamauoa ai le faaipoipoga.

  • Atiina ae se fuafuaga e faamauoa ai a latou faaipoipoga.

Alofa ma Tausi e le Tasi le Isi

Na faamaonia mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua le taua tele o le faaipoipoga ma le olaga faaleaiga, i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo Ana fanau. Na latou tautino mai: “O le tane ma le ava ua i ai le tiutetauave paia e alofa ma tausi e le tasi le isi.”1 Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a le Toasefululua e faapea: “E leai se sootaga e sili atu lona agavaa e faaeaina ai se tamaloa ma se fafine, nai lo le feagaiga o le faaipoipoga. E leai se matafaioi i malo, po o le Ekalesia e mafai ona sili atu ai lona taua.”2

E le tatau i tane ma ava ona tuulafoa’i a latou sootaga faale-faaipoipoga. Peitai ane, e toatele ua o’o i ai. A o avea ma se tasi o Fitugafulu, sa talanoaina e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili, ia mafuaaga o tete’aga, taula’i atu i se tasi o na mea patino:

“O se tasi o na mea o le … manatu faapito, faatamaitiiti, le lava le tautino atu, le lava fesootaiga, e le faamaoni; ma isi mea uma ua iloagofie ma lauiloa.

“I mea ua ou iloa, o loo i ai se isi mafuaaga, e foliga mai e tau le iloa, ae e muamua atu ma ulu atu i isi mea uma. O le leai o se faamauoaga faifai soo i faaipoipoga. O le leai o lena mea faaopoopo, e avea ai ma se mea taua, faapitoa, ma matagofie, pe a le manaia, faigata, ma lē malie.”3

I le taimi o tafaoga faamasani, sa masani ona faaaluina e ulugalii le tele o taimi e faatasi ai. Na taulai atu i la laua sootaga, ma sailia e faataunuu manaoga o le tasi ma le isi. Sa faaalia soo lo latou alofa e ala i le faaalia o le agalelei ma le faaaloalo, amiolelei, talanoaina sini ma mea e faatauaina, faaaluina o taimi e faatasi ai, tuuina atu le faamalo, talanoa ma faalogo atu, tuuina atu meaalofa, manatuaina o aso faapitoa, ma le auina atu o faaupuga alofa, tusi, ma kata faamanuia.

Peitai, pe a uma ona faaipoipo ulugalii, ona amata faatumuina lea o o la’ua olaga i a’oga, galuega, fanau, ma auaunaga. Ua tele mea e manaomia ai o la’ua taimi, e aofia ai galuega, aiga, gaoioiga faale-tagata lava ia, ma le ekalesia ma auaunaga i le nuu. A o faateleina o laua tiutetauave, o nisi ulugalii, ua faaitiitia taimi e fesootai soo ai. I le faagasologa o taimi, o tane ma ava ua aafia tele i isi gaoioiga, ma o le faaipoipoga ua le o toe taua e peiona sa i ai, ma afaina ai sootaga. O gaoioiga o le alofa ua faaitiitia, pe taofia atoa foi, o le fesootaiga ua tau le tupu ma ua le manaia, ma ua mou malie atu le faaalia o le alofa. O ulugalii, ua amata ona faatamala i a latou talanoaga ma amioga. Ua mou atu le faaalia o le alofa, ma ua amata ona mamae le sootaga.

Na lapatai mai Elder Marlin K. Jensen o le Fitugafulu, o le tiapolo e i ai lana matafaioi i le fesiitai ese o tiute mai le faaipoipoga: “O leo faatosina, o le a talanoa mai ia i tatou i mea ua ausia ma taui faalelalolagi, atonu e tata’i ese ai tatou i auala matautia lea e manaomia ai se taumafaiga tele, ona faatoa mafai lea ona toe foi mai i ai. O filifiliga laiti ma foliga e le taua tele, i le faagasologa o le ala, o le a i ai lo latou taunuuga tele, lea o le a fuafua ai lo tatou taunuuga.”4 O le tele o taimi, ua fefaataua’i ai e tane ma ava, folafolaga o le filemu, fiafia, ma le ola faavavau mo se avanoa e faateleina ai le mamalu, malosiaga, ma le faamaualuga. O nai filifiliga laiti, ua faatupulaia, seia feala mai nisi o tagata ma latou iloa ai, ua latou misia le mea e sili ona taua ia i latou.

Faia o se Eseesega

Na faamatalaina e Peresitene Spencer W. Kimball lenei faafitauli: “E toatele tagata … ua latou faatagaina a latou faaipoipoga, e faaleagaina ma faavaivaia ma ta’uvaleina … E lelei i nei tagata pe a toe iloilo, toe faafouina a latou faamasaniga, ina ia faaalia le alofa, faailoa le agalelei, ma faateleina lo latou manatu ina ia toe maua le matagofie i a latou faaipoipoga, manaia, ma le faatupulaia.”5 Ina ia faafetauia lea tulaga ta’uvaleina o faaipoipoga, na ia fautuaina ulugalii e galulue i le atiina ae o lo latou alofa: “O le Alofa … e le mafai ona faamoemoe e o’o i le faavavau, se’i vagana ua fafagaina i nai luutaga o le alofa, o le faailoga o le faamamaluina ma le fiafia, faaaliga o le loto faafetai, ma le manatuaina o le le manatu faapito.”6

Ua folafola mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua e faapea “o le aiga, o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Lē Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau.”7 Ua faamautinoa mai e tusitusiga paia, “o le mea lea e tuua ai e le tane lona tama ma lona tina, ae faatasi atu i lana ava” (Mose 3:24). Talu ai ona e totonugalemu le aiga i le fuafuaga a Lē Foafoa, o i latou o e mananao e usitaia o Ia, ua fausiaina a latou faaipoipoga ma aiga ina ia totonugalemu i o latou olaga. E ui o le tele o isi gaoioiga i le olaga e taua, e le tatau ona avea ma mea taua tele, e taofia ai ulugalii mai le faaaluina o le taimi ma le malosi talafeagai, e faamauoaina ai a latou sootaga. Pe a faia e tane ma ava a latou faaipoipoga, o se faamuamua maualuga, o le a latou mauaina le fiafia ma le filemu, ma i’u ai ina fiafia i se sootaga faale-faaipoipoga e faavavau.

O le talalelei a Iesu Keriso, e fesoasoani i tagata ia avea a latou faaipoipoga ma se faamuamua sili. I le tulaga o mea e faamuamua, o le faaipoipoga e lona lua i le alofa i le Atua. Na manatua e Tuafafine Marjorie P. Hinckley ia faamuamua a le tamalii na ia faaipoipo i ai: “A o ma tulata atu i le faaipoipoga, na ou matuā mautinoa lava e alofa Gordon ia te a’u. Ae, sa ou iloa foi, o le a ou lē muamua lava ia te ia. Na ou iloaina, o le a lona lua a’u i lona olaga, ae o le Alii o le a avea ma muamua. Ma e le afaina lena mea.”8

Pe a alolofa se tane ma se ava i le Atua, ma tausia Ana poloaiga, o le a faapea foi ona alofa ma fiafia le tasi i le isi, ma tausia le isi ma le faaaloalo. La te tausia feagaiga na la osia. O le alofa ma le auauna i le Atua, o la laua faamuamua sili lea, o le alofa ma le auauna i o latou taitoalua, o se vaega lona lua e vavalalata lava, po o se vaega o le faataunuuina o le faamuamua sili. Ma le isi, pe a latou alolofa i le Atua, o lo latou mana e alofa ai i le isi o le a faateleina, ma o le a mausali foi la latou tautinoga ia faamaoni i le faaipoipoga.

E faapei lava ona mafai e nai faaiuga laiti ona taitai ese atu tagata taitoatasi mai a latou faaipoipoga, o nai gaoioiga laiti ma foliga mai e le taua tele o le agalelei, alofa mama, ma le alofa, e mafai ona faamalolo ai manu’a faalelagona, ma faatuina se faavae mausali mo sootaga fiafia ma faamanuiaina.

Na fautua mai Peresitene Faust: “I le faamauoaina o faaipoipoga, o mea tetele o mea iti ia. O le i ai o se loto faafetai faifai soo o le tasi i le isi, ma se faatinoga mafaufau loloto o le agaga faafetai. O le faamalosiau ma le fesoasoaniga mo le isi ia tuputupu. O le faaipoipoga, o se taumafaiga fai faatasi mo le lelei, o le matagofie, ma le mamalu.”9

O le a faamauoaina e le tane ma le ava la laua faaipoipoga, pe a la faatotonugalemuina la laua sootaga i le talalelei, faaalu le taimi mo le isi, maua le fiafia faatasi, talanoa lelei ma ia faifai soo, ma faatino gaoioiga o le alofa.

Faatotonugalemu Lau Faaipoipoga i le Talalelei a Iesu Keriso

Na matauina e Peresitene Faust, “O loo i ai le mea e tasi faapitoa e faamauoaina, e sili atu i isi mea uma lava, o le a fesoasoani e tuu faatasia e tane ma se fafine i se tulaga sili ona moni, faapaiaina ma faaleagaga. O le i ai o le paia i le faaipoipoga.”10

Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea, o le a maua e ulugalii le fiafia sili, pe a latou alolofa i le Alii ma le tasi i le isi, ia sili atu nai lo i latou lava, ma, pe a latou auai soo atu i le malumalu, tatalo faatasi, auai i a latou sauniga lotu, tausia o latou olaga ia mama atoatoa, ma galulue faatasi e fausia le malo le Atua. 11

Pe a faatotonugalemuina e le tane ma le ava la laua sootaga i le talalelei a Iesu Keriso, o le a faaleleia atili la laua faaipoipoga ma o laua olaga. E tatau i ulugalii ona tatalo faatasi i le taeao ma le po, suesue i tusitusiga paia, ma ia faia afiafi faaleaiga i vaiaso taitasi.

E aoaoina e le talalelei tagata ia alofa ma auauna le tasi i le isi, ma “fesui i a outou avega” (Mosaea 18:8). Pe a tauaveina e tagata i o latou luga le suafa o Keriso, ua latou osi feagaiga e alofa i isi i lenei faiga. O uiga faa-Keriso ma gaoioiga e faafaileleina ma faamalosia sootaga faale-faaipoipoga, pe a tausia e ulugalii a latou feagaiga.

Na faailoa mai e Peresitene Faust se tasi o punavai sili o le fiafia o le “mauaina o le mafutaga ma fiafia i fua o se Faatasi mai Paia ma Mamalu. … o le autasi Faaleagaga, o le taula lea.” Na ia matauina: “Ua faatupulaia faaipoipoga e tatala aua, i le tele o mea tutupu, ua le o i ai i le mafutaga le faamauoaina lena e sau mai le faamanuiaga faapaiaina, lea e tafe mai i le tausia o poloaiga a le Atua. O le le i ai o le faafailelega faaleagaga.”12

Faaavanoa se Taimi o Le Tasi mo Le Isi

E ao i tane ma ava ona sailia ma le finafinau auala e faafailele ai la laua sootaga. O le tele o taimi, o gaoioiga e aveesea le taimi ma le malosi, o ni mea lelei. O le faamae’aina o a’oga, faamanuiaina i se galuega, tausia o fanau, faataunuuina o valaauga i le Ekalesia, ma le faamamaluina o tiute faalemalo ma le militeli, e faatautava uma lava ma le faaipoipoga, ma taimi o le aiga.

I sana saunoaga i taitai o le Ekalesia, na lapataia ai e Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea: “E matua taua lava lo outou le tuulafoaia o o outou aiga. E leai se mea o ia te outou e sili atu lona taua. … Pe a uma ona faia mea uma, o le sootaga faaleaiga lea e tatou te aveina faatasi ma i tatou i le isi olaga i tala atu.”13

O nisi taimi, e talafeagai ai ona faia e tagata taitoatasi ni faaiuga faigata. Pe a tau afaina le fiafia ma le mausali o le faaipoipoga, atonu e tatau ia i latou ona ositaulagaina le sailia o tupe, galuega e alu ai le tele o le taimi, ma tolopo sini faaletamaoaiga ma faaletagata lava ia. Atonu foi e manaomia lo latou faaitiitia o le aofaiga o le taimi e faia ai auaunaga i isi, ina ia maua ai taimi mo lenei sootaga e sili ona paia.

Na fautua mai Peresitene Hinckley: “Faatasi ai ma [lou aiga], fuafua pe o le a le tele o le taimi e te faaaluina ma i latou, ae po o le a foi le taimi e faataunuu ai. Ona tumau ai lea. Taumafai ina ia aua nei i ai se mea e faasalaveia ai. Ia mafaufau i ai o se mea paia. Ia mafaufau i ai o se noataga. Ia mafaufau i ai o se taimi na sailia ma maua o le fiafia.

“Ia tausia le po o le Aso Gafua ia paia mo le afiafi faaleaiga. Ia i ai se afiafi mo na o oe ma lou toalua. Faatulaga ni taimi mo tafaoga faatasi ma le aiga atoa.14

Ia Fiafia Faatasi

Ua aoao mai taitai o le Ekalesia o gaoioiga faafiafia e faamalosia ai le olaga faaleaiga. Na faaaofia ai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua, “gaoioiga faafiafia aoga” o se tasi o aoaoga faavae mo le manuia o faaipoipoga ma aiga15

O fomai faapitoa o le mafaufau o Howard Markman, Scott Stanley, ma Susan Blumberg, na latou matauina o ulugalii ua i ai sootaga faaletonu, e le faapea e faafuasei lava ona tilotilo atu i le isi ma le manao i ai. Nai lo lena, “o le mafuaaga tele lava e taumate ai le faamemelo [o le tasi i le isi], ona ua tuulafoaia e ulugalii mea tonu lava na fausia ma faatumauina ai i le tulaga muamua, o le faauo ma le malie.”16 Na latou fautua mai e ao i ulugalii ona faataatia ese se taimi mo mea faafiafia, ma aua le taumafai e foia faafitauli i le taimi lena.17

Na tusia e Susan Page e faapea o “saienitisi o agafesootai, o e na suesueina taimi paganoa, na lagolagoina le faaiuga na ou maua mai i a’u faatalanoaga [ma ulugalii o e na lauusiusi a latou faaipoipoga]: o tane ma ava o e faaaluina faatasi ni taimi paganoa, e foliga mai e sili atu le faamalieina i a latou faaipoipoga nai lo i latou e le faia lena mea.”18

Na saunoa mai Page, o ulugalii na ia faatalanoaina latou te faia faatasi le tele o mea: “E latou te sisiva; tamomo’e pe faamalosi tino; savavali; faasee i le aisa, taaalo volipolo; … aai i se fale’aiga; o i tifaga, matamata i tala faatino, po o konaseti; faafiafia i uo, taaalo i taaloga i luma o le poletito o le fale, ma isi.” Sa ia toe faaopoopo mai, o le matamata i le TV na le’i faitauina mo le tele o nei ulugalii o se taimi taalo, se i vagana ua latou matamata faatasi i se polokalama faapitoa.”19

Na taua e Mark, Stanley, ma Blumberg o gaoioiga e pei o le faamalositino, aau, savaliga, faiga o le yoga, tuli, kuka, aoina o atigi figota, matamata tifaga, inuina o se apa inu, ma le talanoa (talanoaina o sini, miti, fuafuaga, faamoemoega, faamalo atu).20 O gaoioiga lava latou e le taua tele nai lo le uiga faaalia o ulugalii na faatinoina. O le galulue faatasi i galuega i le fale, e mafai ona faafiafia loto. O le tele o taimi, o gaoioiga sili ona faafiafia loto, e sili ona laitiiti lo latou tau.

A o mafaufau ulugalii i gaoioiga e mafai ona latou faia faatasi, faamanatu atu ia i latou e le tatau ona mafaufau na o gaoioiga latou te fiafia uma i ai. A auaua’i le ulugalii i le filifilia o gaoioiga ma faasoa mea e fiafia i ai, e mafai ona latou mauaina se malamalama sili atu o le tasi i le isi, ma, atonu o le a latou atiina ae ni mea fou e fiafia i ai. O lo latou naunauta’i e faataitai gaoioiga fou, ma lagolagoina e le tasi le isi, o le a faamauoaina ai la laua faaipoipoga. E le manaomia ona tia’ia e tane ma ava mea lelei latou te fai; e mafai ona latou amata fefaasoaa’i le tele o na gaoioiga ma auai faatasi ai.

Na ta’ua e Peresitene Ezra Taft Benson, o afiafi faaleaiga o taimi lelei ia mo fiafiaga a le aiga: “E tatau ona fuafuaina afiafi faaleaiga e taitasi i le vaiaso, o se taimi mo gaoioiga faafiafia, galulue ai i galuega faatino, tala faatino pupuu, usuina o pese i tafatafa o le piano, taaloga, meaai mama faapitoa, ma tatalo faaleaiga. E faapei o sooga u’amea i se filifili, o lenei faataitaiga o le a fusia faatasi ai le aiga, i le alofa, mitamita, tu masani, malosi, ma le lotonuu.”21

Talanoa Lelei ma Talanoa Soo

Na faamamafa mai e Elder Russell M. Nelson, o le Korama a le Toasefululua, le taua o fesootaiga e faisoo: “O nisi o ulugalii, e foliga mai e le faalogo le tasi i le isi. O le faaaluina o le taimi e talanoa ai, e matua taua e faatumauina ai laina o fesootaiga. Afai o le faaipoipoga, o se sootaga autu i le olaga, e tatau ona tuuina atu atoa i ai le taimi! Ae peitai, o fonotaga faale-taua tele ua tele ina ave i ai le faamuamua, ae tuu ai na o nai minute e totoe e faalogo atu ai i soa faapelepele.”22

Na tautino mai e Peresitene Faust: “O sootaga faale-faaipoipoga, e mafai ona faamauoaina e ala i fesootaiga sili atu. … E faitau afe auala tatou te fesootai ai, e pei o se ataata, o se seluina o le lauulu, o se pa’i malu, ma le manatua i aso taitasi e faapea atu ‘Ou te alofa ia te oe’ ma le tane e faapea mai ‘E ese lou aulelei.’ O nisi upu taua e ta’u atu pe a talafeagai ai o le ‘Ia malie lou loto.’ O le faalogo atu o se fesootaiga e sili ona lelei.”23

O le vasega lona 2, o loo faasino i le suesuega na faia e John Gottman, o lē na mauaina faapea o ulugalii faamanuiaina e fesootai lelei e ala i le faaalia o le fiafia o le tasi i le isi, faaalia o le alofa, faatinoina o mea e mafaufau loloto i ai, o le faaalia o le loto faafetai, faaalia o le popole ma le mataalofa, taliaina o se manatu ese o le toalua, fiafia e taalo, ma le faasoaina o le olioli pe a fiafia faatasi.24

I lana sailiiliga e uiga i faaipoipoga fiafia ma faamanuiaina, na iloa ai foi e Susan Page ia fesootaiga aoga o se mea e tatau ona i ai. O ulugalii, e ana faaipoipoga ua lauusiusi “na laitiiti tulaga faigata i fesootaiga; na mafai ona latou talanoa e aunoa ma se faafitauli i mataupu ogaoga, na latou lagonaina le malamalama o le tasi i le isi; na laitiiti lava mea na latou taofia mai le isi, ma e sa mafai ona latou faalagolago i lo latou tomai e foia ai feteenaiga.” Na iloa e Page, o nisi o ulugalii latou te le’i aoaoina lava muamua tulafono mo fesootaiga, ae sa matauina lo latou mulimulita’ia ma le agaga fiafia. O nisi na aoaoina tomai mai tusi, tusitusiga i nusipepa, fonotaga, tautalaga, po o faufautua. 25

Faatino Galuega Alofa

Na faamamafa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le taua o le agalelei lea e mafai e tane ma ava ona faaalia e le tasi i le isi: “Afai e faia e le aunoa e tane uma ma ava uma soo se mea e mafai ai ona mautinoa le sologa lelei ma le fiafia o lana soa, o le a matua itiiti lava, pe afai e i ai, ni faaipoipoga e tatala. O le a le faalogoina lava se tauaimisa. O le a leai ni tuua’iga. O le a le oso se ita. Ae o le a suia e le alofa ma le popole [mo le isi] ia le saua ma le limavale.”

Na uunaia e Peresitene Hinckley alii o le Ekalesia ina ia fesoasoani i tamaitai ua i ai i o latou olaga, e faaali ma atiina ae a latou taleni ma isi malosiaga: “O tamaitai i o tatou olaga, o … faaee i ai uiga patino, o ni uiga paia ia e mafua ai ona latou aapa atu i le agalelei faatasi ma le alofa ia i latou o loo siomia ai. E mafai ona tatou uuna’ia lena aapa atu pe afai tatou te tuu atu ia te i latou le avanoa e atiina ae ai a latou taleni ma o latou lava natura. Ina ua ma matutua sa fai mai lemu la’u soa faapelepele ia te au i se tasi afiafi, ‘Sa e tuu mai ia te au e le aunoa ni apaau ou te lele ai, ma sa ou alofa ai lava ia te oe.’”26

O le faamasaniga lena e tupu a o le’i faaipoipo, e matua taua tele, e tusa lava pe ua mae’a ona faaipoipo. E mafai e tane ma ava ona fesoasoani le tasi i le isi, e faafetaiaia luitau o le olaga, pe a latou faaalia le faaaloalo moni, agalelei, ma le alofa faamama’i mo le isi. E matua pagatia sootaga, pe a misi elemene na. O galuega agalelei faifai pea ma le faaalia o le alofa e fausia ai noataga malolosi ma tumau i le va o tane ma ava.

Fiafia i le Faaipoipoga

O le a lauusiusi sootaga faale-faaipoipoga, pe a faaalia e le tane ma le ava le alofa ma le loto faafetai mo le isi. O uiga agamalū, amanaiaina, ma le alofa, o meaai manaomia ia. Pe a mauaina e tagata taitoatasi nei meaai, latou te lagonaina le ola ma le naunau e ausia lo latou malosi aupito maualuga. E le tatau i se tane ma se ava, ona faamoemoe o le a lelei lava mea uma i taimi uma. Ae, afai e alofa le tasi i le isi, o le a latou maua le faamalieina sili i totonu o le faaipoipoga. E pei ona tusia e Peresitene Faust, “O le fiafia i le faaipoipoga ma le tofi faamatua, e mafai ona faaafe e sili atu ai, i lo se isi lava fiafiaga.”27

O le a maua e ulugalii le fiafia sili pe a latou ola i le talalelei, mulimuli i aoaoga musuia a taitai o le Ekalesia, ma faaaoga mataupu faavae ma tomai talafeagai. O le a i ai lu’itau. Peitai, e mafai e ulugalii ona maua le faamoemoe i le tautinoga a Peresitene Spencer W. Kimball: “I le feagai ai ma lu’itau, na pau le mea o le a le faamanuiaina ai oe, pe afai o le a e le taumafai!”28 O le finafinau, o le a aumai ai taui folafolaina o le fiafia sili atu i lenei olaga, ma le olaga faaleaiga e faavavau i le olaga a sau.

Faamatalaga

  1. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 48.

  2. I le Conference Report, Ape. 1981, 17; po o le Ensign, Me 1981, 15.

  3. I le Conference Report, Oke. 1977, 13; po o le Ensign, Nov. 1977, 10.

  4. “A Union of Love and Understanding,” Ensign, Oke. 1994, 50.

  5. Marriage and Divorce (Salt Lake City: Deseret Book, 1976), 22.

  6. Marriage and Divorce, 23.

  7. “O Le Aiga: O Se Folafolaga,” Liahona, Oke. 2004, 48.

  8. Sii mai i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (Salt Lake City: Deseret Book, 1996), 114.

  9. I le Conference Report, Oke. 1977, 14.

  10. I le Conference Report, Oke. 1977, 14.

  11. Taga’i Marriage and Divorce, 24.

  12. I le Conference Report, Oke. 1977, 14.

  13. “Olioli i le Avanoa e Auauna Ai,” Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa, Iuni 2003, 22.

  14. Fonotaga Faaleoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa, Iuni 2003, 22–23.

  15. “O Le Aiga: O se Folafolaga,” Liahona, Oke. 2004, 48.

  16. Fighting for Your Marriage (San Francisco: Jossey-Bass, Inc., 1994), 262–63.

  17. Fighting for Your Marriage, 254–56.

  18. The 8 Essential Traits of Couples Who Thrive (New York: Dell Publishing, 1997), 56.

  19. The 8 Essential Traits, 54.

  20. Fighting for Your Marriage, 257–61.

  21. I le Conference Report, Oke. 1982, 86; po o le Ensign, Nov. 1982, 60.

  22. I le Conference Report, Ape. 1991, 28; po o le Ensign, Me 1991, 23.

  23. I le Conference Report, Oke. 1977, 13.

  24. Mai leWhy Marriages Succeed or Fail by John Gottman, Ph.D. Copyright © 1994 by John Gottman. Reprinted by permission of Simon & Schuster, Inc. NY. Pages 59–61.

  25. The 8 Essential Traits, 133.

  26. I le Conference Report, Oke. 2004, 87–88; po o le Liahona, Nov. 2004, 84–85.

  27. I le Conference Report, Oke. 1977, 14.

  28. I le Conference Report, Oke. 1980, 5; po o leEnsign, Nov. 1980, 5.

“I le faamauoaina o faaipoipoga, o mea tetele o mea iti ia. … O le faaipoipoga, o se taumafaiga fai faatasi mo le lelei, o le matagofie, ma le mamalu.”

Peresitene James E. Faust

Lolomi