»Lekcija 20 Materijal za nastavnu pripremu: Blagoslovi vjerske slobode«, Naučavanja i nauk Mormonove knjige – materijal za učitelja (2021.)
»Lekcija 20 Materijal za nastavnu pripremu«, Naučavanja i nauk Mormonove knjige – materijal za učitelja
Lekcija 20 Materijal za nastavnu pripremu
Blagoslovi vjerske slobode
Koliko vam je važna vjerska sloboda? Kako je zapisano na stranici Church Newsroom: »Sloboda vjere temeljno je ljudsko pravo koje štiti savjest svih ljudi. Ona nam omogućava da razmišljamo, izražavamo se i djelujemo onako kako duboko vjerujemo. [Ona] štiti prava svih skupina i pojedinaca, uključujući najranjivije, bez obzira jesu li vjernici ili ne« (»Religious Freedom«, newsroom.ChurchofJesusChrist.org).
Govoreći o našem dobu, starješina Robert D. Hales iz Zbora dvanaestorice apostola upozorio je: »[Sotona] žarko potkopava, suprotstavlja se i širi zbunjenost glede vjerske slobode – što je ona i zbog čega je važna za naš duhovni život i naše spasenje« (»Očuvanje opredjeljivanja, zaštita vjerske slobode«, Lijahona, svibanj 2015., 112.). Dok proučavate u pripremi za nastavu, promislite što nas Mormonova knjiga može podučiti o važnosti vjerske slobode te razmotrite što možete učiniti da biste je promovirali, očuvali i zaštitili.
Odsjek 1
Kako vjerska sloboda štiti moja uvjerenja i kako ja biram živjeti po njima?
Pogledajte videozapis »Preserving Religious Freedom« (3:59).
Sljedećim se sažetkom naglašavaju neka od osnovnih prava koja vjerska sloboda uključuje:
Vjerska sloboda ne prihvaća samo pravo da osoba slobodno štuje, već da i govori i djeluje prema svojim vjerskim uvjerenjima…
Vjerska sloboda štiti prava svih ljudi da imaju svoja vjerska uvjerenja i otvoreno ih iskazuju bez straha od progona ili da im se niječu jednaka građanska prava…
Sloboda vjeroispovijesti ne štiti samo pojedince, već i vjerske organizacije koje vjerske zajednice čine mogućima. (»Religious Freedom: The Basics«, ChurchofJesusChrist.org)
Tijekom povijesti, osnovno je ljudsko pravo da djelujemo prema svojim uvjerenjima često bilo u opasnosti, pa čak i potisnuto. Na primjer, tijekom vladavine kralja Mosije, progon koji su nevjernici nametnuli članovima Crkve postao je žestok (vidi Mosija 27:1).
Ne samo da vjerska sloboda štiti izražavanje onih koji su religiozni, već također podržava prava onih koji nisu religiozni ili koji imaju drugačija uvjerenja. Jedan se primjer ovoga nalazi u priči o Korihoru. Korihor je živio tijekom vladavine sudaca, sustava vladanja koji je bio osmišljen kako bi očuvao i zaštitio slobodu ljudi od nepravednih kraljeva (vidi Mosija 29). Korihor je propovijedao »da neće biti nikakva Krista« (Alma 30:12). Tvrdio je da nije bilo grijeha i da je svaka osoba napredovala prema svojoj vlastitoj razumnosti. Korihorova su naučavanja odvela mnoge ljude od Gospodina. (Vidi Alma 30:6, 12–18.)
U Almi 30:29–58 čitamo da je Korihor doveden pred proroka Almu i vrhovnog suca u Zarahemli te se Alma suprotstavio Korihorovim naučavanjima iznoseći svjedočanstvo o Kristu. Baš kao što je Korihor imao pravo izraziti svoje nevjerovanje u Boga, Alma je bio slobodan svjedočiti da Nebeski Otac i Isus Krist postoje. Birajući ne vjerovati Almi, Korihor je zahtijevao znak od Boga te je zanijemio. Nakon što je ovaj događaj objavljen, oni koji su povjerovali Korihoru bili su uvjereni da on nije bio u pravu te se oni »svi obratiše ponovno Gospodu« (stih 58).
Govoreći o važnosti obrane vjerske slobode za sve ljude, prorok Joseph Smith rekao je:
Jednako [sam] spreman umrijeti u obrani prava prezbiterijanca, baptista, ili dobrog čovjeka bilo koje druge vjerske pripadnosti [kao što su članovi Crkve]; jer isto načelo koje bi gazilo prava svetaca posljednjih dana, gazilo bi prava rimokatolika, ili pripadnika bilo koje druge vjerske pripadnosti koji bi mogao biti neomiljen ili preslab da se obrani. (Naučavanja predsjednika Crkve: Joseph Smith [2007.], 344.)
Joseph Smith također je naglasio vjersku slobodu kao temeljno naučavanje Crkve: »Polažemo pravo na povlasticu štovanja Svemogućeg Boga prema uputama svoje vlastite savjesti, i dopuštamo svim ljudima istu povlasticu, neka štuju kako, gdje ili što žele« (Članci vjere 1:11).
Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana objavila je sljedeću izjavu o mirnom djelovanju za vjersku slobodu:
Tamo gdje zakon ograničava vjersku slobodu, sveci posljednjih dana vjeruju u poslušnost zakonu dok traže zaštitu za svoja temeljna prava kroz ona zakonita sredstva koja su dostupna u svakoj sudbenoj nadležnosti ili državi. (»Religious Freedom: The Basics«, ChurchofJesusChrist.org)
Odsjek 2
Što ja mogu učiniti kako bih pomogao promovirati ili očuvati vjersku slobodu?
Moglo bi biti korisno za razmotriti neke primjere toga kako bi život mogao izgledati bez slobode vjeroispovijesti. Zamislite da se suočavate s jednim ili više scenarija u kojima je vjerska sloboda ograničena:
Mogli biste izgubiti svoj posao ili položaj vodstva radi izražavanje vjerskih uvjerenja – čak i izvan posla.
Moglo bi se tražiti od vas da zatajite svoju vjeroispovijest ili izvršite zadatke na poslu koji se protive vašim uvjerenjima.
Moglo bi se tražiti od vas da radite na šabat ili tijekom vjerski praznika čak i kada su drugi voljni preuzeti vašu smjenu.
Od vaše bi se djece u javnim školama moglo tražiti da uče o seksualnim i spolnim teorijama koje su oprečne temeljnim crkvenim naučavanjima.
Možda ne možete posvojiti djecu ili postati udomitelji zbog svojih vjerskih uvjerenja ili pogleda na obitelj.
Kao vlasnik poslovanja ili profesionalac, mogli biste izgubiti svoju licencu ili biti kažnjeni ako odbijete izvršiti usluge koje su suprotne vašim vjerskim uvjerenjima. (»Religious Freedom Matters: What’s at Risk«, Ensign, srpanj 2017., 37.)
U Mormonovoj je knjizi zabilježeno da se u 19. godini vladavine sudaca opaki čovjek imenom Amalikija urotio da postane kralj nad Nefijcima. Lukavo je nastojao uništiti Gospodinovu Crkvu i »temelj slobode koji im Bog bijaše udijelio« (Alma 46:10). Amalikija je laskao mnogim Nefijcima i ti su Nefijci napustili Crkvu kako bi ga slijedili. (Vidi Alma 46:1–10.)
Kada je Moroni, vrhovni zapovjednik nefijskih vojski, doznao za Amalikijin plan bio je ljut i okupio je ljude kako bi obranili svoja prava, uključujući svoju slobodu vjeroispovijesti (vidi Alma 46:11–13, 19–20).
Ljudi su se okupili oko Moronija i sklopili savez da će se zauzimati protiv prijetnji njihovim slobodama (vidi Alma 46:21–22). Govoreći o našoj obvezi da podržimo vjerske slobode, starješina Hales podučio je:
Kao učenici Isusa Krista imamo odgovornost raditi zajedno s vjernicima istomišljenicima i podizati svoje glasove za ono što je pravedno…
Odgovorni smo čuvati te svete slobode i prava za sebe i za svoje potomstvo. Što vi i ja možemo učiniti?
Prvo, možemo se informirati. Budite svjesni problema u svojoj zajednici koji bi mogli utjecati na vjersku slobodu.
Drugo, u svojim pojedinim svojstvima, ujedinite se s drugima koji dijele našu posvećenost vjerskoj slobodi. Radite zajedno na zaštiti vjerske slobode.
Treće, živite život da postanete dobrim primjerom onoga što vjerujete – riječju i djelom. Kako živimo svoju vjeru daleko je važnije od onoga što možemo reći o svojoj vjeri.
Drugi dolazak našeg Spasitelja sve je bliži. Nemojmo kasniti u tom velikom djelu. Sjetimo se kapetana Moronija koji je podignuo geslo slobode [vidi Alma 46:12]… Upamtimo odgovor naroda koji se, primjenjujući svoje opredjeljivanje, »strča na okup« uz savez da djeluju [Alma 46:21]. (»Očuvanje opredjeljivanja, zaštita vjerske slobode«, 112., 113.)