Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 11: A pee i te peropheta ora


Pene 11

A pee i te peropheta ora

« Te peropheta faufaa roa a‘e, no tatou nei, o te peropheta ïa e ora nei i to tatou nei anotau ».

No roto mai i te oraraa o Ezra Taft Benson

I te hoê pô, 15 noa matahiti to Ezra Taft Benson, tei ni‘a oia i te amuraa maa e te toea o te utuafare, a faaroo ai i to’na metua tane ia tai‘o i te hoê rata no roto mai i te peresideni Joseph F. Smith e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua. Te na ô ra te tahi tuhaa o te rata e : « Te a‘o e te faaitoito puai atu nei matou ia haamauhia te hoê ‘Pô utuafare’ i roto i te Ekalesia taatoa, i reira ho‘i te mau metua tane e te mau metua vahine e haaputuputu ai i ta ratou mau tamaiti e ta ratou mau tamahine i piha‘i iho ia ratou i roto i te utuafare, e e haapii ai ia ratou i te parau a te Fatu … Mai te peu e, e haapa‘o te feia mo‘a i teie a‘o, te parau fafau atu nei matou e, e tae mai te mau haamaitairaa rarahi. E tupu te here i te rahi i roto i te utuafare, e te haapa‘o i te parau a te mau metua. E hotu te faaroo i roto i te aau o te feia apî no Iseraela, e e roaa ia ratou te puai no te aro i te mau hutihutiraa e te mau faahemaraa o te ino e tae mai i ni‘a ia ratou ».1

I muri a‘era, ua faahaamana‘o mai te peresideni Benson e : « I te opaniraa [to’u metua tane i te rata, na ô maira oia e, ‘ua parau te peresideniraa, e o teie te parau a te Fatu ia tatou !’ Mai taua taime maira, ua faatupu tamau noa matou i te pureraa pô utuafare i roto i te fare o to’u apîraa ».2

Ia roaa to te peresideni Benson utuafare, ua tamau â oia e ta’na vahine i te rave i te peu ta’na i haapii mai na roto mai i to’na na metua. Ua parau oia e, « Na roto i teie iteraa [i roto i te fare o to’u na metua] e na roto i te iteraa no ni‘a i te mau pô utuafare i roto i to’u iho fare, te faaʻite papû nei au e, e tupu mai te mau haamaitairaa varua rarahi ».3

I te matahiti 1947 ua faaue mai te Peresideniraa Matamua i te mau melo o te Ekalesia ia faaitoito faahou i te faatupu i te mau pô utuafare. Ua haapapû faahou mai te peresideni Benson, a melo ai oia no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, i taua tumu parau ra i roto i te hoê a‘oraa o te amuiraa rahi. Ua faaʻite papû oia e, te utuafare, « o te hoê ïa faanahonahoraa hanahana »,4 e ua faahaamana‘o oia i te Feia Mo‘a i te mau haamaitairaa e roaa mai ia haapa‘o ana‘e ratou i te a‘oraa a te peropheta ia haapuai i to ratou mau utuafare e ia faatupu i te mau pô utuafare. Ua faaʻite papû oia e : « To tatou oaoa i ô nei e a muri a‘e, tei roto ïa i to tatou faaotiraa i teie hopoi‘a rahi. Titauhia ia tatou e te mau taea‘e e te mau tuahine, ia faanaho e ia haapa‘o maitai na roto i te pure, e te ti‘aturi nei au i roto i to’u aau e, e haamaitairaa rahi te roaa ia tatou, e tae mai te oaoa e te mauruuru rahi mai te mea e, e haapa‘o tatou i teie e i te taatoaraa o te tahi atu mau a‘oraa tei horo‘ahia mai ia tatou na te peresideni o te Ekalesia ».5

Na roto i to’na iteraa i te mau haamaitairaa tei roaa mai na roto i te haapa‘oraa i te a‘oraa a te mau tavini ma‘itihia a te Fatu, ua faaitoito pinepine o Ezra Taft Benson i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ia hi‘o noa i to ratou mata i ni‘a i te peropheta ora. Ua faaʻite papû oia ma te taiâ ore i te piiraa hanahana o te peresideni tata‘itahi o te Ekalesia ta’na i tavini i piha‘i iho.6 I te taime te peresideni Spencer W. Kimball, tei faatoro‘ahia ei aposetolo hoê â mahana e te peresideni Benson, a horo‘a ai i ta’na a‘oraa matamua ei peresideni no te Ekalesia i mua i te hoê pŭpŭ feia faatere, « ua ti‘a te peresideni Benson i ni‘a, e ma te reo iti ruru, ua faaʻite mai i te mana‘o o te mau taata atoa i reira, na ô a‘era oia : ‘E te peresideni Kimball, i roto i te roaraa o te mau matahiti a faaterehia ai teie mau apooraa, aita â matou i faaroo a‘enei i te hoê a‘oraa mai ta oe i vauvau a‘enei. Te vai mau nei te hoê peropheta i Iseraela nei’ ».7 E ia tae mai taua piiraa hanahana ra i ni‘a i te peresideni Benson i muri a‘e i te poheraa o te peresideni Kimball, ua farii oia i te reira ma te haehaa e te mana‘o itoito. Na ô a‘era oia e : Ua pure tamau noa maua ta’u vahine, o Flora, ia roa mai te puʻe mahana o te peresideni Kimball i ni‘a i te fenua nei, e ia faatupuhia mai te hoê semeio no’na. I teie nei râ, ua faaoti te Fatu, e e rave ïa matou i te maitai a‘e e roaa ia matou, i raro a‘e i Ta’na faatereraa e Ta’na arata‘iraa, no te faahaere i teie ohipa i mua na te ao nei ».8

Hōho’a
Inside the Conference Center duing General Conference. October 2011.

I teie mahana, te putuputu nei te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei i roto i te Fare Amuiraa e na te ao atoa nei no te faaroo i te peropheta ora.

Te mau haapiiraa a Ezra Taft Benson,

1

O te Peresideni o te Ekalesia te auvaha parau o te Fatu i ni‘a i te fenua nei.

Haapii i te tape‘a noa i to outou mata i ni‘a i te peropheta. Oia te auvaha parau o te Fatu e te taata hoê roa o te nehenehe e paraparau no te Fatu i teie mahana. E tuu tatou i ta’na a‘oraa faaûruhia i mua roa. Faariro tatou i ta’na mau parau faaûruhia ei niu no te feruri i te a‘o a te mau mana faatere atoa i raro mai. I muri iho, e haapa‘o maite outou i te Varua ei reira outou e ite ai i te parau mau i te mau mea atoa.9

E farii te auvaha parau o te Fatu e te peropheta i ni‘a i te tino o te fenua nei i teie mahana i to’na mana na roto mai i te reni o te mau peropheta e tae roa’tu ia Iosepha Semita ra, tei faatoro‘ahia e Petero, Iakobo e Ioane, tei faatoro‘ahia e te Mesia, tei riro na e o te riro nei i teie mahana ei upoo no te Ekalesia, te Rahu nui o teie fenua, e te Atua i mua hoʻi Ia’na te mau taata atoa e faaʻite ai i ta ratou tiaauraa.10

Aita teie Ekalesia e arata‘ihia nei na roto i te paari o te taata. Ua ite au i te reira. Na te mana e te faaûruraa o te Atua Manahope e arata‘i nei i Ta’na Ekalesia.11

2

Te peropheta faufaa roa a‘e no tatou, o te peropheta ora ïa.

Ua ite te Atua i te mau mea atoa, mai te haamataraa e tae roa’tu i te hopea, e aore e taata e riro hape noa ei peresideni no te ekalesia a Iesu Mesia, e aore e taata e vai i reira ma te tupu noa, e aore e taata e piihia ia hoʻi ma te hitimaʻue noa.

Te peropheta faufaa roa a‘e, no tatou nei, o te peropheta ïa e ora nei i to tatou nei anotau. Teie te peropheta tei mau i te mau arata‘iraa no teie mahana e no tatou, no ô mai i te Atua ra. Aita te heheuraa a te Atua ia Adamu i haapii ia Noa nahea ia hamani i te hoê pahi. E titau te u‘i tata‘itahi i te papa‘iraa mo‘a no mutaa iho ra, e tae noa’tu i te papa‘iraa mo‘a apî no roto mai i te peropheta ora. No reira, te tai‘oraa e te feruriraa hohonu faufaa a‘e o te ti‘a ia outou ia rave, o te tai‘oraa ïa e te feruriraa i te mau parau faaûru hopea no roto mai i te auvaha parau o te Fatu. No reira i riro ai ei ohipa faufaa roa ia roaa ia outou ta’na mau parau e ia tai‘o maite i te reira.… 

Oia ïa, te haamauruuru nei tatou i te Atua no te hoê peropheta o te arata‘i noa mai ia tatou i teie nei tau hopea [a hi‘o Te mau himene, n° 10].12

E ara i te feia e tuu mai i te mau peropheta pohe i mua i te mau peropheta ora, no te mea, tei mua te mau peropheta ora i te mau taime atoa.13

Ua ma‘itihia te peresideni tata‘itahi no te taime e no te ohipa e hinaarohia ra e te ao nei e te Ekalesia. Ua riro ratou paatoa « ei mau taata no taua hora ra », mai ta tatou i ite i roto i te peresideni Spencer W. Kimball. A hi‘o na i te semeio no taua faatoro‘araa e te faaineineraa mai mutaa iho mai ra. Noa’tu ua piihia oia e ua horo‘ahia ia’na te mau taviri e rave rahi matahiti hou te taime a topa mai ai te pereue i ni‘a iho ia’na, ua riro te peresideni, i te mau taime atoa, ei taata i faataahia no te vahi ti‘a no tera tau e tera tau. Ua riro teie semeio ei tapa‘o no te ti‘araa hanahana o te Ekalesia.14

Te ui nei au e, hinaaro anei tatou i te hoê peropheta mau na te Fatu i ni‘a i te fenua nei i teie mahana ? Ua hinaaro anei te taata i te anotau o Noa i te hoê peropheta no te faaara ia ratou i te pae varua e i te pae tino ? Ahiri hoê taata i patoʻi i te pee ia Noa, e faaorahia anei oia i te diluvi ? Te parau mai nei te Bibilia ia tatou e, ia tae i te mau mahana hopea ta tatou e ora nei, e tuea te ino o te taata i te ino o te taata i te anotau o Noa a tamâ ai te Atua i te fenua na roto i te diluvi [a hi‘o Mataio 24:37–39]. I to outou mana‘o, e hinaaro anei tatou i te hoê peropheta i teie mahana no te faaara e no te faaineine ia tatou no te tamâraa ta te Atua i parau fafau mai e, e tae mai, na roto râ i te auahi i teie taime ?15

Mai te mea e, e hinaaro tatou ia ite e, mea maitai anei tatou i mua i te aro o te Fatu, e ui tatou ia tatou iho e, e mea maitai anei tatou i mua o To’na raatira tahuti nei—e mea au maitai anei to tatou oraraa i to tei faatahinuhia e te Fatu—te Peropheta ora—te Peresideni o te Ekalesia, e na reira atoa i to te pŭpŭ no te Peresideniraa Matamua.16

Hōho’a
President Ezra Taft Benson speaking.

Ei peresideni no te Ekalesia, ua paraparau o Ezra Taft Benson ma te here rahi e te rû.

3

E parau mai te peropheta ora ia tatou i te mea ta tatou e ti‘a ia ite, eiaha te mea ta tatou e hinaaro ia faaroo.

Te hoê faaʻiteraa no te peropheta mau, o te faaʻiteraa ïa oia i te hoê parau poro‘i no ô mai i te Atua ra. Aita oia e tatarahapa no taua poro‘i ra, aita atoa oia e măta‘u i te mau mea o te riro i te faatupu i te vahavaharaa e te hamani-ino-raa.17

I te tahi taime te vai ra te tahi mau taata e feruri nei e, to ratou ite tahuti nei no ni‘a i te tahi mau tumu parau, tei ni‘a a‘e ïa i te ite no te ra‘i mai, ta te Atua e horo‘a mai nei i ta’na ra peropheta no ni‘a i taua tumu parau ra. Te feruri nei ratou e, e ti‘a i te peropheta ia farii i te mana e aore râ, i te haapiiraa mai tei fariihia e ratou hou a farii ai ratou i te hoê mea ta te peropheta e parau mai e o te riro i te patoʻi i to ratou ite tahuti nei. Eaha pai te faito no te ite tahuti nei a Iosepha Semita ? Noa’tu râ, ua horo‘a mai oia i te mau heheuraa no ni‘a i te mau huru tumu parau atoa … Te faaitoito nei tatou i te ite tahuti nei i roto i te mau mea e rave rahi, tera râ, a haamana‘o e, mai te mea e, e tupu te umeumeraa i rotopu i te ite tahuti nei e te mau parau a te peropheta, e ti‘a outou i piha‘i iho i te peropheta, e e haamaitaihia outou e na te tau e faaʻite mai e, ua rave outou i te ohipa ti‘a.

… Aita e titauhia i te peropheta ia parau e, « Teie ta te Fatu i parau » no te horo‘a mai i te papa‘iraa mo‘a ia tatou nei.

I te tahi taime e mârô te tahi pae i te mau parau. E parau ratou e, ua a‘o mai te peropheta ia matou, aita râ matou i titau-roa-hia ia pee i te reira, ahani râ ua parau mai oia, e faaueraa teie. Tera râ, teie ta te Fatu i parau no ni‘a i te peropheta, « E haapa‘o outou i ta’na mau parau e i ta’na mau faaueraa atoa o ta’na e horo‘a’tu ia outou ». (PH&PF 21:4)

… E parau mai te peropheta ia tatou i te mea ta tatou e ti‘a ia ite, eiaha râ te mea ta tatou e hinaaro ia ite.

« Ua faaʻite mai oe ia maua i te mau mea faahapa, e ore hoʻi e ti‘a ia maua ia faaoroma‘i », te na reira ra na taea‘e o Nephi i te amuamu. Pahono atura râ Nephi i te na ôraa e, « E mea faahapa ïa te parau mau, no te mea na te reira e haaputapû ia ratou i to ratou aau ». (1 Nephi 16:1–2).

Teie te parau a te peresideni Harold B. Lee :

« E riro outou i te au ore i te mau mea no roto mai i te mana faatere o te Ekalesia. E patoʻi paha te reira i to outou mau mana‘o poritita. E patoʻi paha te reira i to outou mau mana‘o i te pae sotiare. E faataupupu paha te reira i te tahi pae o to outou oraraa sotiare … To outou parururaa e to matou atoa nei, tei te huru ïa to tatou peeraa e aore râ, to tatou pee-ore-raa … E tape‘a maite tatou i to tatou mata i ni‘a i te peresideni o te Ekalesia ». (Conference Report, Atopa 1970, p. 152–153).

Tera râ, o te peropheta ora teie e riro nei ei au-ore-raa na to te ao nei. « I roto roa’toa i te Ekalesia nei », te na reira ra te peresideni Kimball, « e rave rahi o te faaunauna nei i te menema o te mau peropheta no mutaa iho ra, e o te pehi nei to ratou feruriraa i te ofa‘i i ni‘a i te mau peropheta ora ». (Instructor, 95:257).

No te aha ? No te mea e faaʻite mai te peropheta ora i te mau mea e ti‘a ia tatou ia ite i teie nei, areʻa to te ao nei, e mea au a‘e na ratou ia pohe atu te mau peropheta e aore râ, ia haapa‘o noa ratou i ta ratou mau ohipa.… 

Te huru tatou e pahono atu i te mau parau a te hoê peropheta ora, a parau mai ai oia ia tatou i te mea e ti‘a ia tatou ia ite, e o ta tatou hoʻi e au a‘e eiaha roa’tu ia faaroo, ua riro ïa ei tamataraa no to tatou haapa‘o maitai.… 

E feruri paha te taata ite e, te faaûruhia nei te peropheta i te taime ana‘e ua tuʻati o’na i ni‘a ia ratou, aita ana‘e, te horo‘a noa ra te peropheta i to’na mana‘o—te paraparau ra oia mai te taata. E feruri paha te feia moni e, aita e titauhia ia ratou ia faaroo i te a‘o a te hoê peropheta iti ha‘iha‘i… 

Eita te peropheta e riro papû ei taata tuiroo i roto i te ao nei aore râ i to te ao nei.

Ia heheu ana‘e mai te peropheta i te parau mau, e faaamahamaha te reira i te taata. E haapa‘o te feia aau parau-ti‘a i ta’na mau parau, areʻa te feia aau parau-ti‘a ore ra, eita ratou e tau‘a i te peropheta e aore râ, e aro ratou ia’na. Ia faaʻite ana‘e te peropheta i te mau hara a to te ao nei, e hinaaro to te ao nei e tapiri i te vaha o te peropheta, e aore râ, e rave noa ratou mai te huru ra e, aita e peropheta, e aita atoa ïa e tatarahapa i ta ratou mau hara. Eita roa’tu te roo e riro ei faati‘araa no te parau mau. E rave rahi peropheta tei taparahi-pohe-hia e aore râ, tei tiavaruhia. A fatata noa ai tatou i te tae-piti-raa mai o te Fatu e ite outou e, ia rahi noa’tu te ino o to te ao nei, e iti roa’toa ïa te roo o te peropheta i mua ia ratou.18

4

E haamaitaihia tatou ia pee ana‘e tatou i te peropheta ora.

No te tauturu ia outou ia upooti‘a i te tamataraa rahi e vai nei i mua ia outou, te horo‘a’tu nei au ia outou… i te hoê taviri rahi, e mai te mea e, e faatura outou i te reira, e faatorona te reira ia outou i te hanahana o te Atua, e e faaupooti‘a ia outou noa’tu te ino rahi o Satane

… Te himene nei tatou te Ekalesia i te himene ra, « Mauruuru Matou, E te Atua » [Te mau himene, no. 10]. No reira teie te taviri rahi—a pee i te peropheta…

 O te peropheta ana‘e te taata e parau no te Fatu i roto i te mau mea atoa.

I roto i te tuhaa 132 irava 7 o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau te parau nei te Fatu no ni‘a i te peropheta—te peresideni—i te na ôraa e :

« Aita’tu maori râ te taata hoê i ni‘a i te ao nei i te taime hoê o tei horo‘ahia’tu teie nei mana e te mau taviri ho‘i no teie nei autahu‘araa ».

E i roto i te tuhaa 21 irava 4–6, te parau nei te Fatu e :

« No reira, e to te ekalesia e, e haapa‘o outou i ta’na mau parau e i ta’na mau faaueraa atoa o ta’na e horo‘a’tu ia outou mai te noaa ia’na ra, i te haereraa mo‘a i mua ia’u nei

« E farii ho‘i outou i ta’na parau mai te mea ra e, no roto i to’u iho nei vaha, ma te faaoroma‘i e te faaroo.

« No te mea na roto i te raveraa i teie nei mau mea e ore roa outou e noaa i te mau uputa o hade ».19

Eita roa te peropheta e arata‘i ê atu i te Ekalesia.

Ua parau te peresideni Wilford Woodruff : « Te parau nei au i to Iseraela, e ore roa te Fatu e faati‘a ia’u aore râ te tahi atu taata ia ti‘a ei peresideni no teie nei Ekalesia no te arata‘i ê atu ia outou. Aita te reira i roto i te faanahonahoraa. E ere te reira te mana‘o o te Atua » [a hi‘o Te mau haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Wilford Woodruff (2004), 222].

Ua faati‘a mai te peresideni Marion G. Romney i teie fifi iti tei tupu i ni‘a ia’na :

« Te haamana‘o nei au e rave rahi matahiti a‘enei, e episekopo vau, ua haere mai te peresideni Heber J. Grant e paraparau i roto i ta matou paroisa. I muri a‘e i te pureraa ua faahoro vau ia’na i te fare … A ti‘a ai oia i piha‘i iho ia’u, ua tuu maira oia i to’na rima i ni‘a i to’u tapono e na ô maira : ‘E ta’u tamaiti, e tape‘a tamau noa oe i to oe mata i ni‘a i te Peresideni o te Ekalesia, e mai te mea noa’tu e, e parau mai oia ia oe ia rave i te hoê mea, e e ohipa hape hoʻi, e e rave oe, e haamaitai mai te Fatu ia oe no te reira’. E ma te anapanapa i to’na mata, na ô maira oia e, ‘Eiaha râ oe e haape‘ape‘a. E ore roa te Fatu e vaiiho i to’na auvaha parau ia arata‘i ê atu i te taata’ ». (Conference Report, Atopa 1960, p. 78).20

Te faati‘ahia ra te aamu no Brigham Young, a tere ai oia na roto i te hoê oire, ite atura oia i te hoê taata te hamani ra i te hoê fare, parau atura oia i taua taata ra ia tata‘i piti te me‘ume‘u o to’na mau papa‘i fare. No to’na farii i te peresideni Young ei peropheta, ua taui a‘era oia i ta’na mau faanahoraa e ua tata‘i piti atura i te mau papa‘i fare. Aita i maoro i muri iho, ua tae maira te pape pu‘e na roto i taua oire ra, e e ino rahi ta’na i faatupu, tera râ, ua vai aueue ore noa te mau papa‘i o teie taata. A tamau ai oia i te tapo‘i o to’na fare, ua faaroohia oia i te himeneraa, « Mauruuru matou e te Atua, no ta oe na peropheta ! »21

Ei melo no te Ekalesia, te vai nei te tahi mau aroa tei titauhia ia tatou ia haere na roto mai te mea e, e hinaaro tatou ia tapae i te fare ma te maitai. E horo‘ahia ia tatou te tahi fana‘oraa ia ma‘iti i rotopu i te mau a‘oraa tapitapi a te tahi mau taata. No reira i titauhia ai ia tatou ia haapii—e oi‘oi noa’tu to tatou haapiiraa, maitai noa’tu—ia tapeʻa i to tatou mata i ni‘a i te peropheta, te Peresideni o te Ekalesia.22

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Ua parau te peresideni Benson e, « Haapii i te tape‘a noa i to outou mata i ni‘a i te peropheta » (tuhaa 1). Eaha te auraa o teie parau no outou ?

  • I to outou mana‘o, no te aha o te Peresideni o te Ekalesia i teie taime te peropheta faufaa roa a‘e no tatou ? (A hi‘o i te tuhaa 2). Eaha te a‘oraa ta tatou i farii aita i maoro a‘enei mai roto mai i te peropheta ora ?

  • Ia hi‘ohi‘o faahou ana‘e outou i te tuhaa 3, a feruri i te hoê taime a pee ai outou i te a‘o a te peropheta noa’tu e, aita outou i maramarama hope roa i te reira. Eaha ta tatou e nehenehe e apo mai na roto mai i te reira mau iteraa ?

  • A feruri na i te « taviri rahi » ta te peresideni Benson i faaʻite mai i roto i te tuhaa 4. Eaha te tahi mau haamaitairaa ta outou i farii a haapa‘o maitai ai outou i teie taviri rahi ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

2 Paraleipomeno 20:20 ; Amosa 3:7 ; Ephesia 2:19–20 ; 4:11–15 ; PH&PF 1:14–16, 37–38 ; 107:91–92 ; Te mau Hiro‘a Faaroo 1:6

Tauturu haapiiraa

« Eiaha e taiâ i te rave i te taime [maniania ore]. E mea pinepine te mau taata i te rave i te taime no te feruri hou a pahono ai i te mau uiraa e aore râ a faaite ai i to ratou mau mana‘o. E nehenehe outou e rave i te hoê taime faaearaa i muri a‘e i ta outou uiraa, i muri a‘e i te faati‘araahia te hoê aamu pae varua e aore râ i te taime e fifi ai te hoê taata i te faaite i to’na iho mau mana‘o » (Te haapiiraa: Aita e piiraa teitei a‘e [1999], 67).

Te mau nota

  1. Joseph F. Smith, Anthon H. Lund, and Charles W. Penrose, « Home Evening », Improvement Era, Tiunu 1915, 733–34.

  2. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 528.

  3. The Teachings of Ezra Taft Benson, 528.

  4. I roto i te Conference Report, Atopa 1947, 23.

  5. I roto i te Conference Report, Atopa 1947, 27.

  6. A hi‘o, ei hioraa, Conference Report, Atopa 1968, 17 ; Conference Report, Eperera 1970, 127 ; Ensign, Tenuare 1973, 57 ; Ensign, Novema 1980, 34 ; Ensign, Me 1984, 8.

  7. W. Grant Bangerter, « A Special Moment in Church History », Ensign, Novema 1977, 27.

  8. Faahitihia i roto i te Don L. Searle, « President Ezra Taft Benson Ordained Thirteenth President of the Church », Ensign, Titema 1985, 5.

  9. The Teachings of Ezra Taft Benson, 134.

  10. The Teachings of Ezra Taft Benson, 132.

  11. The Teachings of Ezra Taft Benson, 132.

  12. « Jesus Christ—Gifts and Expectations », New Era, Me 1975, 16–17.

  13. « Ahuru ma maha ture faufaa no te pee i te peropheta », Tambuli, Tiunu 1981, 3.

  14. The Teachings of Ezra Taft Benson, 142.

  15. « Listen to a Prophet’s Voice », Ensign, Tenuare 1973, 59.

  16. « Ahuru ma maha ture faufaa no te pee i te peropheta », 8.

  17. « Joseph Smith : Prophet to Our Generation », Ensign, Novema 1981, 61.

  18. « Ahuru ma maha ture faufaa no te pee i te peropheta », 3–4, 6 ; iritihia te reta faaopa i roto i te buka.

  19. « Ahuru ma maha ture faufaa no te pee i te peropheta », 1–2 ; iritihia te reta faaopa i roto i te buka.

  20. « Ahuru ma maha ture faufaa no te pee i te peropheta», 3 ; iritihia te reta faaopa i roto i te buka.

  21. « Civic Standards for the Faithful Saints », Ensign, Tiurai 1972, 61 ; hi‘o atoa Sidney Alvarus Hanks and Ephraim K. Hanks, Scouting for the Mormons on the Great Frontier [1948], 78–80.

  22. I roto i te Conference Report, Atopa 1966, 122.

Nene’i