Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 18 : E ara i te teʻoteʻo


Pene 18

E ara i te te‘ote‘o

« E hara parare te te‘ote‘o, e ino rahi hoʻi te reira. Te raau no te te‘ote‘o, o te haehaa ïa ».

No roto mai i te oraraa o Ezra Taft Benson

I roto i ta’na amuiraa rahi matamua ei Peresideni o te Ekalesia, ua haapii te peresideni Ezra Taft Benson no ni‘a i te taa-ê-raa i rotopu i te te‘ote‘o e te haehaa :

« Eita te te‘ote‘o e hi‘o i ni‘a i te Atua e eita oia e haapa‘o i te mea tano. E taaoao oia i te hiʻo i te taata, e e mârô oia o vai te mea tano… 

« Teie te huru o te te‘ote‘o, ‘Eaha ta’u e hinaaro i roto i te oraraa ? » e ere râ ‘Eaha ta te Atua e faarave ia’u e to’u oraraa ?’ O te hinaaro ïa o te taata iho, eiaha râ te hinaaro o te Atua. O te taiâraa te reira i te taata, rahi atu â i te taiâraa i te Atua.

« E pahono te haehaa i te hinaaro o te Atua—i te taiâraa i Ta’na mau faaotiraa e i te hinaaro o te feia e faaati ra ia tatou. No te taata teʻoteʻo, e taʻi puai te haapoporaa o te ao i to ratou tariʻa ; no te taata haehaa, e tamahanahana te haapopouraa o te raʻi i to ratou aau ».1

E mau haapiiraa mâtau-maitai-hia te reira no te mau taea‘e tei tavini i piha‘i iho i te peresideni Benson i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. Ua ite ratou e, ei peresideni no ta ratou pŭpŭ autahu‘araa, aita oia i haapeʻapeʻa a‘enei i ta’na iho hi‘oraa—ta’na noa te peeraa i te hinaaro o te Atua. Ua parau te peresideni Boyd K. Packer, tei riro atoa i muri iho ei peresideni no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti, no ni‘a i te huru te peresideni Benson e faatere i te tauʻaraa parau i roto i te mau apooraa o te pŭpŭ : « E nehenehe ta oe e patoʻi i te mana‘o o te peresideni Benson, ma te ore e haapeʻapeʻa i te faariroraa oia i te reira ei patoʻiraa ia’na. E mau tauʻaraa parau rahi ta matou no ni‘a i te mau tumu parau ma te ore e haapeʻapeʻa eaha râ to’na mau manaʻo ».2 Ua parau Elder Russell M. Nelson, tei tavini i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti e piti matahiti i raro a‘e i te faatereraa a te peresideni Benson : « I roto i te mau matuturaa atoa, noa’tu e, e ere te reira i to’na manaʻo, ua faito noa te peresideni Benson i te hoê ohipa ia au i te hoê iho faito—Eaha te mea maitai roa a‘e no te basileia ? E mai te mea e, e ere te reira te huru opiraa ta’na e rave, atira noa’tu. To’na noa hinaaro, te mea maitai roa a‘e no te basileia ».3

Ei ti‘a no te faatereraa hau, hoê â huru haapaʻo to te peresideni Benson no te raveraa i te mea maitai roa a‘e no te basileia o te Atua. I to’na taviniraa ei faatere hau no te ohipa faaapu i te mau Hau Amui no Marite, ua rahi te mau « haapoporaa o te ao »4 ta’na i farii na reira atoa te tahi faahaparaa teimaha e te rahi roa ino. Aita oia i vaiiho i te reira ia taʻi puai i roto i to’na tariʻa. Aita, ua vai noa oia i ni‘a i te hoê parau haamanaʻoraa ta’na i farii pinepine mai ta’na vahine, o Flora : « Eiaha e haapa‘o i te mana‘o o te ao no ni‘a ia oe mai te peu ua tano oe i mua i te Fatu ».5 No to’na au i te « haapoporaa [marû] o te raʻi »,6 ua imi noa oia ia pahono i te hinaaro o te Atua.

Hōho’a
Frontal head and shoulders portrait of Jesus Christ. Christ is depicted wearing a pale red robe with a white and blue shawl over one shoulder. Light emanates from His face.

Te Faaora, tei « marû… e te haehaa o te aau » (Mataio 11:29), o Oia to tatou hi‘oraa rahi no te haehaa.

Te mau haapiiraa a Ezra Taft Benson

1

Ua faaara mai te Fatu ia tatou ia ara i te te‘ote‘o.

Te parau nei Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau e, ua riro te Buka a Moromona ei « papaa parau no te hoê nunaa taata i hiʻa ra ». (PH&PF 20:9). No te aha ratou i hiʻa ai ? Teie te hoê poroʻi rahi mau i roto i te Buka a Moromona. Te horo‘a mai nei Moromona i te pahonoraa i roto i ta’na mau parau opaniraa o te buka, teie ta’na mau parau : « Inaha te te‘ote‘o no teie nei nunaa, oia hoʻi te ati Nephi, ua faatupu ïa i to ratou pohe ». (Moroni 8:27). I muri iho, o te haamoʻe tatou i teie poroʻi rahi i roto i te Buka a Moromona mai roto mai i teie nunaa tei hiʻa, ua faaara te Fatu ia tatou i roto i Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, « A [ara] na i te te‘ote‘o, oi riro atu outou mai te ati Nephi i tahito ra ». (PH&PF 38:39).

Te imi papû nei au i te tauturu o to outou faaroo e ta outou mau pure a tutava ai au i te haamaramarama’tu i teie poroʻi i roto i te Buka a Moromona—te hara no te te‘ote‘o. Ua faateimaha rahi teie poroʻi i ni‘a i to’u varua e mea maoro i teie nei. Ua ite au e, ua hinaaro te Fatu ia hohorahia’tu teie poroʻi i teie nei.

I roto i te apooraa hou i te tahuti nei, no te te‘ote‘o i hiʻa ai Lucifero, « te tamaiti o te poʻipoʻi ». (2 Nephi 24:12–15; hi‘o atoa PH&PF 76:25–27; Mose 4:3). I te hopea o teie nei ao, ia tamâ te Atua i te fenua nei i te auahi, e ama roa ïa te taata teʻoteʻo mai te aihere ra, e tei marû ra, e riro ia ratou te fenua. (Hi‘o 3 Nephi 12:5; 25:1; PH&PF 29:9; Iosepha Semita—Aamu 1:37; Malaki 4:1).

E toru taime i roto i Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau ua faa‘ohipa te Fatu i te parau « a ara i te te‘ote‘o’, mai te faaararaa i te piti o te peresibutero o te Ekalesia, o Oliver Cowdery, e ia Emma Smith atoa, te vahine a te peropheta. (PH&PF 23:1; hi‘o atoa 25:14; 38:39).7

2

Te tumu mau no te te‘ote‘o, o te au ore ïa i te Atua e to tatou taata tupu.

E mea taa ore te taata i teie hara no te te‘ote‘o, e e rave rahi taata te hara nei no to ratou taa ore. (Hi‘o Mosia 3:11; 3 Nephi 6:18). I roto i te mau papa‘iraa mo‘a, aita e teʻoteʻo ti‘a—e hara noa to’na vairaa. E no reira, noa’tu â te faa‘ohiparaa a to te ao i teie parau, e ti‘a ia tatou ia maramarama nahea te Atua e faa‘ohipa nei i teie parau, ia maramarama tatou i te paraparau o te papa‘iraa mo‘a e ia faufaahia te reira no tatou. (Hi‘o 2 Nehi 4:15; Mosia 1:3–7; Alama 5:61).

E rave rahi o tatou te mana‘o nei i te te‘ote‘o mai te manaʻoraa ia’na iho, te faatietieraa, te faaʻoruraa, te ahaaharaa e aore râ te vahavaharaa i te taata. Pauroa te reira, e mau tuhaa anaʻe ïa no te hara, te aau mau râ, te puna mau, e ere â ïa.

Te tumu mau no te te‘ote‘o, o te au ore ïa—te au ore i te Atua e te au ore i to tatou taata tupu. Te au ore, oia hoʻi, « te tairoiroraa, te enemiraa, e aore râ te patoʻiraa ». Tera mau te mana ta Satane e faa‘ohipa nei no te faaoti i to’na hinaaro ia faatere i ni‘a ia tatou.

Te natura o te teʻoteʻo, o te tataʻuraa ïa. Te imi ra tatou i te re i mua i te hinaaro o te Atua. Ia faa‘ite anaʻe tatou i to tatou te‘ote‘o i te Atua ra, teie ïa te varua e hiti mai, « ia ravehia to’u hinaaro eiaha to oe ». Mai ta Paulo i parau, « te imi nei hoʻi [ratou] i ta ratou ihora, aore i ta Iesu Mesia ra ». (Philipi 2:21).

Ia tataʻu to tatou hinaaro i te hinaaro o te Atua, i reira to tatou mau hiaai, to tatou mau hinaaro e to tatou mau orohea e uʻana roa ai. (Hi‘o Alama 38:12; 3 Nephi 12:30).

Eita te taata teʻoteʻo e farii i te mana faatere o te Atua no te horo‘a mai i te arata‘iraa i to’na oraraa. (Hi‘o Helamana 12:6). E imi ratou ia re to ratou hi‘oraa i te parau mau i ni‘a i te ite rahi o te Atua, to ratou aravihi i ni‘a i te mana o te autahu‘araa a te Atua, to ratou manuïaraa i ni‘a i Ta’na mau ohipa rahi.

Ua rau te tapa‘o no to tatou au ore i te Atua, oia hoʻi ïa te orure-hau-raa, te aau etaeta, te aʻi etaeta, te tatarahapa-ore-raa, te faaahaaha, te maheaitu-ohie-raa e te imiraa i te tapa‘o. E tia‘i te taata teʻoteʻo ia tuʻati te Atua i to ratou mana‘o. Aita i roto i to ratou feruriraa te tauiraa i to ratou mana‘o no te tuʻati i te mana‘o o te Atua.

Te tahi atoa tufaa rahi no teie hara aere no te te‘ote‘o, o te au-ore-raa ïa i to tatou taata tupu. Pauroa te mahana, e tae mai te hinaaro ia faateitei ia tatou i ni‘a’tu i te tahi mau taata ma te faahaahaa ia ratou. (Hi‘o Helamana 6:17; PH&PF 58:41).

E faariro te taata teʻoteʻo i te mau taata atoa ei enemi no’na ma te imi i te re i ni‘a i to ratou maramarama, to ratou mana‘o, ta ratou mau ohipa, ta ratou moni, ta ratou mau taleni e te tahi atu faito e au i teie nei ao. Ia au i te mau parau a C. S. Lewis : « Eita te te‘ote‘o e au i te farii i te hoê mea, ia hau atu râ ta’na i ta te tahi atu taata … Te faaauraa ia’na i ni‘a i te tahi atu taata, o te taata teʻoteʻo ïa : te au ia riro i ni‘a’tu i te tahi mau puʻeraa. Ia ore te parau no te tata‘uraa, ua ore atoa ïa te te‘ote‘o ». (Mere Christianity, New York: Macmillan, 1952, pp. 109–10).

I roto i te apooraa hou i teie nei ao, ua tuu Lucifero i to’na mana‘o ma te faatataʻu i to’na mana‘o i te faanahoraa a te Metua mai tei tuuhia mai e Iesu Mesia. (Hi‘o Mose 4:1–3). To’na hinaaro, ia faahanahanahia oia i ni‘a’tu i te tahi mau puʻeraa. (Hi‘o 2 Nephi 24:13). Ei haapotoraa, to’na hiaai teʻoteʻo, o te faaʻereraa ïa i te toroʻa arii o te Atua. (Hi‘o PH&PF 29:36; 76:28).

Ua puʻe noa i roto i te papa‘iraa mo‘a te mau faa‘iteraa no te mau faahopearaa teimaha o te hara no te te‘ote‘o i ni‘a i te taata hoê anei, te mau pupu, te mau oire e te mau nunaa. « O te te‘ote‘o to te pohe ra na mua ». (Maseli 16:18). Ua haamou te reira i te nunaa ati Nephi e te oire no Sodoma. (Hi‘o Moroni 8:27; Ezekiela 16:49–50).8

3

E riʻariʻa rahi a‘e to te taata teʻoteʻo i te faaotiraa a te taata i ta te Atua.

No te te‘ote‘o te Mesia i faasataurohia ai. Ua riri roa te mau Pharisea i te mea e, ua parau Iesu e, o Oia te Tamaiti a te Atua ; e parau haamataʻu hoʻi te reira i to ratou tiʻaraa, e no reira, ua opua huna ratou i To’na pohe. (Hi‘o Ioane 11:53).

Ua riro Saula ei enemi no Davida no te te‘ote‘o. Ua pohehae oia no te mea ua faaʻoto te mau vahine no Iseraela i te himene e, « Ua pohe ta Saula e ua tauasini, ua ahuru râ te tauasini i ta Davida ». (1 Samuela 18:6–8).

E riʻariʻa rahi a‘e to te taata teʻoteʻo i te faaotiraa a te taata i ta te Atua. (Hi‘o PH&PF 3:6–7; 30:1–2; 60:2). « Eaha ta te taata e mana‘o mai ia’u » te feruriraa teimaha a‘e i teie, « Eaha ta te Atua e mana‘o mai ia’u ? »

Fatata roa te arii Noa i te tuu i te peropheta Abinadi, no te piiraahia to’na te‘ote‘o e ta’na mau tahu‘a parau-ti‘a ore, ua pohe Abinadi i te auahi. (Hi‘o Mosia 17:11–12). Ua oto Heroda no te aniraa a ta’na vahine ia tapu i te upoo o Ioane Bapetizo. No to’na râ hiaai te‘ote‘o ia hi‘o-maitai-hia mai oia e « te mau manihini na’na », ua faaue atura oia ia haapohehia Ioane. (Mataio 14:9; hi‘o atoa Mareko 6:26).

Hōho’a
The Book of Mormon prophet Abinadi preaching before King Noah and the wicked priests. Abinadi is bound in chains. Scriptural reference: Mosiah 12:18-37, 13:1-9

No te te‘ote‘o o te arii Noa, ua pohe Abinadi e o’na atoa iho.

Te taiâraa i ta te taata faaotiraa, e faa‘iteraa te reira no te tataʻuraa no te mana‘o farii o te taata. E mea au na te taata teʻoteʻo « ta te taata haamaitai i ta te Atua ra haamaitai ». (Ioane 12:42–43). Tei roto i te tumu mau o te mau mea ta tatou e rave nei te faa‘iteraa o te hara. Ua parau Iesu aore Oia « i faaea i te rave i te mea » e mauruuru ai te Atua. (Ioane 8:29). E ere anei e mea maitai a‘e ahani te faaitoitoraa mau no ta tatou mau ohipa, o te mauruururaa ïa te Atua ia tatou, eiaha râ te tamataraa i te faateitei ia tatou i ni‘a’tu i to tatou taea‘e ma te faahemoraa i te tahi ?

No te tahi mau taata te‘ote‘o, e ere roa te mana‘ona‘oraa i te navaʻiraa te moni no to ratou mau hinaaro, o te moni i ni‘a’tu râ i to te tahi. O ni‘a’tu ratou i te tahi atu mau taata, te utuʻa ïa ta ratou e imi nei. Teie ïa te au ore o te te‘ote‘o.

Ia raʻehia ana‘e to tatou aau i te te‘ote‘o, aita faahou tatou i te taata ti‘amâ i roto i teie nei ao e te tuu nei tatou i to tatou ti‘amâraa i raro a‘e i te haatîtîraa o te faaotiraa taata. E mea puai a‘e te reo tuô o te ao i te mau muhumuhu o te Varua Maitai. E taataahi te feruriraa taata i te mau heheuraa a te Atua, e e faaruʻe te rima o te taata teʻoteʻo i te auri. (Hi‘o 1 Nephi 8:19–28; 11:25; 15:23–24).9

4

Ua rau te mau rave‘a faa‘iteraa a te te‘ote‘o.

Te te‘ote‘o, e hara teie tei ite-ohie-hia i ni‘a i te tahi atu taata, eiaha râ i ni‘a ia tatou iho. Te rahiraa o tatou, e hi‘o tatou i te te‘ote‘o ei hara na te feia no ni‘a, mai te taata moni e te taata ite rahi, o ratou tera e hi‘o mai nei i raro i te toeʻa o tatou. (Hi‘o 2 Nephi 9:42). Atira ïa, te vai ra râ te hoê maʻi mâtau-roa-hia i rotopu ia tatou—o te te‘ote‘o o ratou no raro e hi‘o ra i ni‘a. Ua rau hoʻi te mau faa‘iteraa o te reira, mai te moemoeraa i to te tahi hapehape, te ohumuraa, te amuamuraa, te mutamutaraa, te oraraa i ni‘a’tu i ta tatou moni, te faahinaaroraa, te nounou, te parau-ore-raa i te mauruuru e te arueraa e riro i te faateitei i te tahi atu taata e te oreraa e faaore i te hapa e tae noa’tu i te pohehae.

Te haapa‘o-ore-raa, o te hoê noa ïa aroraa te‘ote‘o, ia roaa mai te mana o te taata no’na te mana faatere i ni‘a ia tatou. E metua anei, e ti‘a faatere anei, e orometua anei e i te hopea, o te Atua roa. E mea hae na te taata teʻoteʻo ia na ni‘a mai te tahi taata ia’na. I to’na manaʻoraa, te faahaahaa ra te reira i to’na tiʻaraa.

Te peu pipiri te hoho‘a mâtau maitai no te te‘ote‘o. « Nahea te mau mea atoa e au ai ia’u », o te tumu rahi ïa no te mau ohipa atoa—te faatietieraa ia’na iho, te aroharaa ia’na iho, te manuïaraa i te tino nei, te oaoaraa ia’na iho e te imiraa ia’na iho.

Te faahopearaa o te te‘ote‘o, o te mau peu huna ïa ia roaa mai te mana, te apî e te hinuhinu o teie nei ao. (Hi‘o Helamana 7:5; Etera 8:9, 16, 22–23; Mose 5:31). Na teie hotu no te hara teʻoteʻo, oia hoʻi te peu huna, i haamarua i te nunaa o te ati Iareda e te ati Nephi, e ua riro te reira e e riro noa’tu â te reira ei tumu no te maruaraa o te mau nunaa e rave rahi. (Hi‘o Etera 8:18–25).

Te tahi atoa hoho‘a no te teʻoteʻo, o te mârôraa ïa. Te manianiaraa, te taputoraa, te faatereraa parau-ti‘a ore, te taa-ore-raa i rotopu i te mau uʻi, te faataaraa te tane e te vahine, te hamani-ino-raa i te hoa faaipoipo, te orure hau e te tiarepuraa, pauroa teie mau mea, tei roto i teie hoho‘a no te te‘ote‘o.

Na te mârôraa i roto i te utuafare e tiahi i te Varua o te Fatu i te atea ê. Te arata‘i atoa nei te reira e rave rahi o te mau melo utuafare i te atea ê. Te mârôraa, tei te faito ïa o te hoê parau taora e haere roa’tu i te mau tamaʻi rahi na te ao. Te parau nei te mau papa‘iraa mo‘a e, « tei te teʻoteʻo ana‘e ra e tupu ai te tamaʻi ». (Maseli 13:10; hi‘o atoa Maseli 28:25).

Te haapapû nei te mau papa‘iraa mo‘a e, e inoino ohie te taata teʻoteʻo e eita e marû haere noa. (Hi‘o 1 Nephi 16:1–3). Eita ratou e faaore i te hape o vetahi ê, ia vai noa tera tarahu ia ratou e ia faati‘a te reira i to ratou mau mana‘o inoino.

Eita te taata teʻoteʻo e farii ohie noa i te parau aʻo e aore râ te faatiti‘aifaroraa. (Hi‘o Maseli 15:10; Amosa 5:10). E parau paruru noa ta ratou no te faati‘araa e no te faaitiraa i te parau no to ratou mau paruparu e ta ratou mau hapehape. (Hi‘o Mataio 3:9; Ioane 6:30–59).

E turuʻi atu te taata teʻoteʻo i ni‘a i to teie nei ao no te parau ia’na e faufaa anei to’na e aore râ aita. To ratou haafaufaaraa ia ratou iho, tei te huru ïa te taahiraa i tuuhia ratou i ni‘a i te eʻa paʻumaraa no te manuïaraa pae tino nei. E tae mai to ratou haafaufaaraa ia ratou iho mai te peu ua navaʻi te rahiraa o te taata i raro mai ia ratou, i te pae anei no te manuïaraa, te mau taleni e aore râ te nehenehe. E mea haʻiriiri te te‘ote‘o. E parau te reira, « Mai te peu e manuïa oe, eita ïa vau e manuïa ».

Mai te peu e here to tatou i te Atua, e rave ïa tatou i To’na hinaaro e e riʻariʻa tatou i Ta’na faaotiraa, rahi atu â i ta te taata, ei reira to tatou haafaufaaraa ia tatou iho e tae mai.10

5

E tapeʻapeʻa e aore râ e tapeʻa roa te teʻoteʻo i to tatou haereraa i mua.

E hara faaanatema te te‘ote‘o, ia au i te auraa mau o teie taʻo. E tapeʻapeʻa e aore râ e tapeʻa roa te reira i to tatou haereraa i mua. (Hi‘o Alama 12:10–11). E ere te taata teʻoteʻo i te mea ohie ia haapii atu. (Hi‘o 1 Nephi 15:3, 7–11). Eita ratou e taui i to ratou mana‘o no te farii i te parau mau, e ahani e na reira ratou, o ratou ïa tei hape.

E ohipa ino to te te‘ote‘o i ni‘a i to tatou mau autaatiraa atoa—to tatou taamuraa i te Atua e Ta’na mau tavini, i rotopu i te tane e te vahine, te metua e te tamarii, te paoti e te rave ohipa, te orometua e te piahi, e te mau taata atoa. Na te faito o to tatou teʻoteʻo e faaoti nahea tatou e faariro nei i to tatou Atua e to tatou mau taea‘e e mau tuahine. Ua hinaaro te Mesia ia faateitei ia tatou i te vahi tei reira Oia. Teie anei ta tatou e hiaai ra no vetahi ê ?

E haamorohi te teʻoteʻo i to tatou mana‘o ei tamarii na te Atua e ei taata tupu. E faataa ê te reira ia tatou ma te apapa ia tatou ia au i te hoê « faito i roto i te anaʻiraa », ia au i ta tatou « moni » e ta tatou mau « faanaʻoraa i te haapiiraa ». (3 Nephi 6:12). Eita e roaa te hoêraa i te taata teʻoteʻo, e mai te mea eita tatou e hoê, eita atoa ïa tatou na te Fatu. (Hi‘o Mosia 18:21; PH&PF 38:27; 105:2–4; Mose 7:18).

A feruri na i te mea ta tatou i pau no te teʻoteʻo i tahito ra, e te mea atoa ta tatou e pau nei, i teie nei, i roto anei i to tatou oraraa, to tatou utuafare e te Ekalesia.

A feruri na i te tatarahaparaa e tupu mai, te mau oraraa apî, te mau faaipoiporaa aupuru e te mau utuafare puai, ahani eita te te‘ote‘o e tape‘a ia tatou, ia faʻi tatou i ta tatou mau hara e ia faaruʻe hoʻi i te reira. (Hi‘o PH&PF 58:43).

A feruri na i te nahoʻa rahi melo paruparu o te Ekalesia, ua inoino ratou, e teie te te‘ote‘o e tape‘a nei ia ratou ia ore ratou ia faaore i to te tahi hapa e aore râ ia hoʻi roa mai i te airaamaa a te Fatu.

A feruri na i na feia apî tamaroa e na taata faaipoipo, e ahuru tauasini, te nehenehe e reva no te misioni ; o te te‘ote‘o râ tera e tape‘a nei ia ratou, eiaha ratou ia horo‘a i to ratou aau i te Atua. (Hi‘o Alama 10:6; Helamana 3:34–35).

A feruri na i te maraaraa o te ohipa hiero ahani te taime i tuuhia i roto i teie taviniraa paieti e rahi atu â i te mau hororaa rahi a te te‘ote‘o o te haapau nei i to tatou taime.11

Hōho’a
A young couple sitting next to each other in an apartment or house. There are boxes around them to indicate they just moved in. They are smiling and hugging each other.

E faatae te haehaa i te hoêraa e te puai i roto i te mau faaipoiporaa e te mau utuafare.

6

Te raau no te te‘ote‘o, o te haehaa ïa.

Pauroa tatou ua roohia i te te‘ote‘o i te hoê taime e aore râ i te tahi atu taime, i te hoê faito e aore râ i te tahi atu faito. I teie nei, e nehenehe ta outou e ite e, no te aha te fare i roto i te orama a Lehi tei faahoho‘a i te te‘ote‘o o te ao, i rahi roa e i aano roa ai ; e ua rahi roa te feia i tomo i roto. (Hi‘o 1 Nephi 8:26, 33; 11:35–36).

E hara parare te te‘ote‘o, e ino rahi hoʻi te reira. Oia mau, e hara parare te te‘ote‘o, e ino rahi hoʻi te reira.

Te raau no te te‘ote‘o, o te haehaa ïa—te marû, te auraroraa. (Hi‘o Alama 7:23). O te aau oto e te varua haehaa. (Hi‘o 3 Nephi 9:20; 12:19; PH&PF 20:37; 59:8; Salamo 34:18; Isaïa 57:15; 66:2). Mai ta Rudyard Kipling i faahiti tano roa :

E faaea ihoa te haruru e te tuôraa ;

E reva te mau raatira e te hui arii.

E vai noa ta oe tusia tahito ra,

Te aau haehaa e te oto.

E te Fatu o te mau nuu, a parahi â i o matou nei,

O te aramoina ia matou, o te aramoina ia matou… 

E taata haehaa to te Atua. E ma‘iti tatou ia faahaehaa e aore râ e faahepohia tatou ia faahaehaa. Ua parau Alama, « E ao hoʻi to ratou, o te faahaehaa noa ia ratou iho, aore i tuu-uʻana-hia i raro ». (Alama 32:16).

Ia ma‘iti ana‘e tatou ia faahaehaa.

E nehenehe ta tatou ia ma‘iti ia faahaehaa ia tatou na roto i te upootiʻaraa i te au ore i to tatou mau taea‘e e tuahine, ma te faariro ia ratou mai ia tatou nei, e ma te faateitei ia ratou i ni‘a e i ni‘a atu â ia tatou nei. (Hi‘o PH&PF 38:24; 81:5; 84:106).

E nehenehe ta tatou e ma‘iti ia faahaehaa ia tatou na roto i te fariiraa i te parau aʻo e te utuʻa. (Hi‘o Iakoba 4:10; Helamana 15:3; PH&PF 63:55; 101:4–5; 108:1; 124:61, 84; 136:31; Maseli 9:8).

E nehenehe ta tatou e ma‘iti ia faahaehaa ia tatou na roto i te faaoreraa i te hape a ratou tei haamauiui ia tatou. (Hi‘o 3 Nephi 13:11, 14; PH&PF 64:10).

E nehenehe ta tatou e ma‘iti ia faahaehaa ia tatou na roto i te horo‘araa i te taviniraa pipiri ore. (Hi‘o Mosia 2:16–17).

E nehenehe ta tatou e ma‘iti ia faahaehaa ia tatou na roto i te revaraa i te misioni e te pororaa i te parau e nehenehe e faahaehaa ia vetahi ê. (Hi‘o Alama 4:19; 31:5; 48:20).

E nehenehe ta tatou e ma‘iti ia faahaehaa ia tatou na roto i te haere-pinepine-raa i te hiero.

E nehenehe ta tatou e ma‘iti ia faahaehaa ia tatou na roto i te faʻiraa e te faaruʻeraa i ta tatou mau hara, ia fanauhia tatou i te Atua. (Hi‘o PH&PF 58:43; Mosia 27:25–26; Alama 5:7–14, 49).

E nehenehe ta tatou e ma‘iti ia faahaehaa ia tatou na roto i te hereraa i te Atua, te auraroraa i to tatou hinaaro i To’na, e te tuuraa Ia’na i mua roa i roto i to tatou oraraa. (Hi‘o 3 Nephi 11:11; 13:33; Moroni 10:32).

Ia ma‘iti ana‘e tatou ia faahaehaa. E nehenehe ta tatou ia na reira. Ua ite au e, e nehenehe ta tatou.

E au mau taea‘e e mau tuahine, a faaineine ia tatou no te faaora ia Ziona. O te hara no te te‘ote‘o te hara mau tei tapeʻa i te faati‘araa ia Ziona i te tau o te peropheta Iosepha Semita. Na te reira atoa hara no te te‘ote‘o i faaore i te haamo‘araa i rotopu i te ati Nephi. (Hi‘o 4 Nephi 1:24–25).

O te te‘ote‘o te ofa‘i rahi faaturorirori ia Ziona. Te parau faahou nei au : O te te‘ote‘o te ofa‘i rahi faaturorirori ia Ziona.

E mea ti‘a ia tatou ia tamâ i te roto o te vairaa na roto i te upootiʻaraa i te te‘ote‘o. (Hi‘o Alama 6:2–4; Mataio 23:25–26).

E mea ti‘a ia tatou ia auraro i te « parau a te Varua Maitai », ia faaru‘e i te mau peu te‘ote‘o a te « taata tino nei », e ia riro « ei taata mo‘a na roto i te taraehara a te Mesia ra te Fatu », e ia riro ho‘i mai « te tamarii ra i te mărû, e i te mamahu, e i te haehaa ». (Mosia 3:19; hi‘o atoa Alama 13:28).

Ia na reira tatou i te haereraa i mua no te faaoti i to tatou ananahi hanahana, o ta’u ïa pure.12

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Ua faa‘ite maitai te peresideni Benson e, ua faatopa te te‘ote‘o i te haamouraa i ni‘a i te ati Nephi (hi‘o i te tuhaa 1). I to outou mana‘o, no te aha e mana haamou to te te‘ote‘o ?

  • Nahea te taata i « te imi … i te re i mua i te hinaaro o te Atua » ? (A hi‘o i te tuhaa 2). Eaha te tahi mau haamaitairaa e tae mai ia tatou ia pee ana‘e tatou i te hinaaro o te Atua ?

  • I to outou manaʻo, no te aha i te tahi mau taime e ui tatou e, « Eaha ta te taata e mana‘o mai ia’u ? » eiaha râ « Eaha ta te Atua e mana‘o mai ia’u ? » (A hi‘o i te tuhaa 3). Eaha te tauiraa e tupu i roto i to tatou oraraa mai te mea e, to tatou hiaai rahi roa a‘e, o te mauruururaa mai te Atua ia tatou ?

  • A hi‘o faahou i te mau faa‘iteraa no te te‘ote‘o tei tapurahia i te tuhaa 4. Nahea tatou i te haapae i teie mau faa‘iteraa no te te‘ote‘o i roto i to tatou oraraa ?

  • Ua parau te peresideni Benson, « E ohipa ino to te te‘ote‘o i ni‘a i to tatou mau autaatiraa atoa »—i te Atua e ia vetahi ê (tuhaa 5). No te aha e parau mau te reira ? Nahea to tatou mau autaatiraa e maitai ai ia faahaehaa anaʻe tatou ?

  • I roto i te tuhaa 6, ua tapura te peresideni Benson i te mau rave‘a no tatou ia ma‘iti i te haehaa. I to outou mana‘o, no te aha e mea maitai a‘e ia ma‘iti i te haehaa i te faaheporaa ia faahaehaa ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Mataio 23:12; Luka 18:9–14; Iakobo 4:6; Alama 5:27–28; PH&PF 112:10; 121:34–40

Tauturu no te tuatapaparaa

No te faatuʻati i te mau parau a te peropheta i ni‘a ia tatou, a feruri nahea ta’na mau haapiiraa e tano ai no outou (hi‘o Te haapiiraa : Aita e piiraa teitei a‘e [1999], 179) A feruri ia ani ia outou iho nahea te reira mau haapiiraa e nehenehe ai e tauturu ia outou i roto i ta outou mau mana‘ona‘oraa, mau uiraa e mau tamataraa o te oraraa.

Te mau nota

  1. « Cleansing the Inner Vessel », Ensign, Me 1986, 6–7.

  2. Boyd K. Packer, i roto Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 429–30.

  3. Russell M. Nelson, i roto Ezra Taft Benson : A Biography, 430.

  4. « Cleansing the Inner Vessel », 7.

  5. Flora Amussen Benson, i roto Ezra Taft Benson : A Biography, 293.

  6. « Cleansing the Inner Vessel », 7.

  7. « Beware of Pride », Ensign, Me 1989, 4.

  8. « Beware of Pride », 4–5.

  9. « Beware of Pride », 5.

  10. « Beware of Pride », 5–6.

  11. « Beware of Pride », 6.

  12. « Beware of Pride », 6–7; parau no te himene « God of Our Fathers, Known of Old » na Rudyard Kipling i roto Hymns, n° 80.

Nene’i