Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 20: « Faaamu i ta’u mau mamoe »


Pene 20

« Faaamu i ta‘u mau mamoe »

« E ti‘a ia tatou paatoa ia haapii ia riro ei tia‘i mamoe mau. E ti‘a ia tatou ia faa‘ite ia vetahi ê i te hoê â huru here mai ta te Tia‘i Mamoe Maitai i rave no tatou paatoa. E mea faufaa rahi te varua tata‘itahi Ia’na ».

No roto mai i te oraraa o Ezra Taft Benson

Ua faati‘a te peresideni Ezra Taft Benson i te hoê ohipa i tupu a tavini ai oia ei tauturu i roto i te hoê peresideniraa tĭtĭ :

« I te hoê apooraa peresideniraa tĭtĭ i Boise, Idaho, e rave rahi matahiti i ma‘iri, te tamata ra matou i te ma‘iti i te hoê peresideni no te pŭpŭ peresibutero paruparu roa e te naʻinaʻi roa a‘e i roto i te tĭtĭ. Ua afaʻi mai ta matou papa‘i parau i te hoê tapura no te mau peresibutero i roto i te reira pŭpŭ autahu‘araa, e i ni‘a i teie tapura te vai ra te i‘oa o te hoê taata ta’u i mâtau e rave rahi matahiti. No roto mai oia i te hoê utuafare puai o te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, aita râ oia i rave rahi roa i te ohipa i roto i te Ekalesia.

« Ia pii te episekopo i te taata no te tahi ohipa i te fare pure, e pahono mai ihoa ona, e mai te mea e hinaaro te mau peresibutero ia ha‘uti i te ha‘uti « softball », tei reira atoa oia i te tahi mau taime no te ha‘utiraa ia ratou. Te vai ra to’na aravihi no te faatereraa ; e peresideni oia no te tahi pŭpŭ taata tauturu e e mea maitai roa ta’na ohipa i reira.

« Ua parau vau i te peresideni tĭtĭ e, ‘E faati‘a anei oe ia’u ia haere e farerei i teie taea‘e no te tuu i te opuaraa ia’na ia faatuea i to’na oraraa i ni‘a i te mau faatureraa o te Ekalesia e ia amo oia i te faatereraa o teie pŭpŭ autahu‘araa ? Ua ite au e, eita ta’u e nehenehe e haapapû roa i teie ohipa, e aravihi râ to’na’.

« Ua parau mai te peresideni tĭtĭ, ‘A haere e na te Fatu e haamaitai ia oe’

“… e ua haere au i to’na fare. Eita e mo’ehia ia’u to’na hoho‘a mata a iriti ai oia i te opani e teie te hoê melo no to’na peresideniraa tĭtĭ i mua ia’na. Ua taupupu rii to’na mana‘o i te faatomoraa o’na ia’u i roto i te fare ; te faaineine ra ta’na vahine i te maa, e ua mâʻi mai te hauʻa o te taofe mai roto mai i te vahi tunuraa maa. Ua ani au ia’na ia apiti atoa mai ta’na vahine ia maua, e a parahi ai matou, ua faa‘ite atura vau ia’na no te aha vau i haere mai ai. ‘Eita vau e ani ia oe ia pahono mai i teie mahana,’ ta’u ïa parau ia’na. ‘To’u noa hinaaro maori râ, ia fafau mai orua ia’u e, e feruri orua i te reira, e pure orua, e feruri orua i to te reira auraa no to orua utuafare, e i muri iho, e hoʻi mai au i teie hepetoma i muri nei. E mai te peu e faaoti orua eiaha ia farii, e tamau noa matou i te here ia orua’, ta’u ïa i parau faahou atu.

« Te sabati no muri iho, i to’na ihoa iritiraa mai i te opani, ua ite au i te hoê tauiraa. Ua oaoa oia i te iteraa ia’u, e oioi roa oia i te titauraa ia’u ia tomo i roto e ua pii i ta’na vahine ia haere mai. Ua parau oia, ‘e te taea‘e Benson, ua rave maua mai ta oe i parau. Ua feruri maua no ni‘a i te reira e ua pure maua, e ua faaoti maua e farii i te reira piiraa. Mai te mea e ti‘aturiraa to outou te mau taea‘e, ia’u, o to’u ïa hinaaro ia faatuea i to’u oraraa i ni‘a i te mau faatureraa a te Ekalesia, e ahani pai au i na reira a‘ena’.

« Ua parau atoa oia e, ‘aita faahou vau i inu i te taofe mai te mahana a tae mai ai oe i ô nei, e eita roa’tu vau e inu faahou i te reira’.

« Ua faataahia oia ei peresideni no te pŭpŭ peresibutero, e ua haamata te mau taea‘e i te tae rahi mai—e ua na reira noa. Ua haere oia, ua tauahi i te mau peresibutero paruparu, e ua faahoʻi mai ia ratou. Te tahi rii avaʻe i muri iho, ua taui au i te tĭtĭ.

« E ua tere atu te mau matahiti, e i te hoê mahana i Temple Square i te oire no Roto Miti, te haere mai nei te hoê taata e farerei ia’u, toro mai nei to’na rima, e parau mai nei, ‘Te taea‘e Benson, aita paha oe e haamana‘o ra ia’u, e ere ?’

« ‘Oia, te haamana‘o ra vau’, ta’u ïa parau, ‘aita râ vau e haamana‘o ra i to oe i‘oa’.

« Parau mai nei oia, ‘Te haamana‘o ra oe ua haere mai oe i te fare o te hoê peresibutero haapa‘o ore i Boise a hitu matahiti i teie nei ?’ Ei reira, ua hoʻi pauroa mai. Ua parau mai ra oia, ‘E te taea‘e Benson, eita e navaʻi to’u oraraa taatoa no te haamauruuru ia oe i to oe haereraa mai i to’u fare i tera ra avatea sabati. E episekopo vau i teie nei. I mana‘o noa na vau e, e mea oaoa vau, aita râ vau i ite eaha te oaoa mau’ ».1

No teie ohipa tei faaûru ia’na, ua faaitoito te peresideni Benson i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei ia toro i te rima i te mau melo o te Ekalesia e ora ra « i te hiti o te Ekalesia e i te hiti o te faaûruraa o te evanelia ».2 I te amuiraa rahi no eperera 1984, ua parau oia : « Ua mauruuru roa matou i te faaitoitoraa o to tatou mau taea‘e e te mau tuahine e rave rahi. Te faaitoito nei matou i te feia faatere o te autahu‘araa e o te mau pŭpŭ tauturu ia tamau â i teie tautooraa rahi ».3 I taua hepetoma atoa ra, ua paraparau oia i te hoê pŭpŭ feia faatere o te autahu‘araa no ni‘a i te hinaaro ia faahoa i te mau taea‘e i roto i te Ekalesia tei ore â i faatoroʻahia ei peresibutero :

« Te fariu nei to’u aau i teie mau tane, te mau upoo utuafare … Aita vau e ti‘aturi nei e opuaraa rahi atu â ta tatou i roto i te Ekalesia i teie mahana i te faaitoitoraa i teie mau taea‘e e te faahoʻiraa ia ratou i te vahi e nehenehe ai ta ratou e afaʻi i to ratou utuafare i te fare o te Fatu, ma te itiri no ratou i te mau haamaitairaa faufaa roa a‘e tei faa‘itehia i te mau tane e te mau vahine i roto i teie nei ao e i roto i te ao e haere mai nei.

« E te mau taea‘e, ta matou tiʻaturiraa e ta matou pure maori râ, ia hiʻo outou i teie tautooraa no te faaitoitoraa eiaha ei ohipa no te tahi noa taime. Te tiʻaturi nei matou e, i te taime e tapa‘opa‘ohia ai teie tuhaa o te aamu o te Ekalesia, e parauhia e, ua riro taua taime ra ei taime ua faaho’i faahou mai te Ekalesia a te Atua e rave rahi mau varua overe e tei moʻe ».4

Hōho’a
Christ sitting wiatching a flock of sheep.

« Teie te taime no te faa‘ohipa i te haapiiraa a te Faaora no ni‘a i te tia‘i mamoe maitai ».

Te mau haapiiraa a Ezra Taft Benson

1

Ei feia pee i te Fatu, te tahi tuhaa o ta tatou misioni, o te tororaa ïa i te rima i to tatou mau taea‘e e tuahine tei faataa ê ia ratou i te Ekalesia.

Te opuaraa a te ekalesia a te Fatu, o te faananea’tu â ïa i te haereraa i mua o te tamaiti e te tamahine tata‘itahi a te Atua ia noaa mai i te hopea te mau haamaitairaa o te ora mure ore… 

Te hinaaro nei au e paraparau atu no ni‘a i ta tatou misioni ia haamaitai i te Feia mo‘a, te ohipa ihoa râ no te faaitoitoraa i te mau taata tei faataa ê ia ratou i te taatoaraa o te mau ohiparaa a te Ekalesia. No teie mau melo, ratou te riro nei ei taea‘e e ei tuahine no tatou, i teie nei iho taime, te ora nei ratou i te atea ê i te Ekalesia e i te faaûruraa a te evanelia.

I rotopu i teie pŭpŭ melo paruparu, ratou te ore e tae mai nei, e rave rahi paha, e mea tauʻa ore i te parau e e mea haapa‘o ore. E te vai atoa ra ratou tei moʻe-roa-hia i te tahi taime no te mea aita i itehia to ratou vairaa. Vetahi o ratou e feia faafariu-apî-hia, e mai te huru ra e, aita ratou i farii i te aupururaa e te mau haapiiraa e faariro ia ratou ei « hoê atoa râ oire e te feia mo‘a ». (Hi‘o Ephesia 2:19). E rave rahi o ratou e feia paari otahi.

Tatou te mau melo o te Ekalesia e te feia pee i te Fatu, e faatoro e e faaapî tatou i to tatou here e ta tatou aniraa mai roto mai i te aau, e hoʻi mai. « A ho‘i mai. A hoʻi mai e amu i te airaamaa a te Fatu, e ia tamata faahou â outou i te mau hotu monamona e te au no te faahoaraa e te Feia Mo‘a ». (Ensign, Mati 1986, p. 88).

E ohipa rahi tei mua ia tatou … Ia faa‘ohipa tatou i te faaroo rahi e ti‘a’i, te itoito e te fafauraa ia tatou atoa, no te toro i te rima i teie mau taea‘e e tuahine. Ia rave tatou i te reira e ti‘a’i. Te tia‘i nei te Fatu ia tatou ia rave i te reira. E e na reira tatou !5

2

I roto i ta tatou mau imiraa no te aupuru i te feia tei faaatea ê ia ratou, e ti‘a ia tatou ia faa‘ohipa i te haapiiraa a te Faaora no ni‘a i te tiai mamoe maitai.

Teie te taime no te faa‘ohiparaa i te haapiiraa a te Faaora no ni‘a i te tia‘i mamoe maitai, i roto i teie ohipa rahi i mua ia tatou, no te tiiraa i te mamoe moʻe e te arenio turituri.

« Eaha to outou mana‘o ? Ia hanere te mamoe a te hoê taata, ia haere ê râ te hoê, e ore anei oia e vaiiho i te iva ahuru e iva tiʻahapa ra i nia i te moua, a haere a maimi ai i tei haere ê ra ?

« E itea’tura ia’na, oia mau ta’u e parau atu ia outou na, e rahi ïa to’na oaoa i te reira, i te iva ahuru e iva tiʻahapa tei ore i haere ê ra ». (Mataio 18:12–13).

I te tau o Iesu, e mea mâtau roa te tia‘i mamoe Palesetina i ta’na mau mamoe. E mea ite te mau mamoe i to’na reo e e mea ti‘aturi ratou ia’na. Eita ratou e pee i te tahi atu taata ê. E no reira, ia tuôhia ratou, e haere mai te mau mamoe ia’na. (Hi‘o Ioane 10:1–5, 14).

I te pô, e arata‘i te mau tia‘i mamoe i ta ratou mau mamoe i te hoê aua e aore râ i te hoê fare mamoe. E mau papa‘i teitei tei haati i te fare mamoe, e e tara raau tei tuuhia i ni‘a i te mau papaʻi ia ore te mau animara oviri e te taata eiâ ia paʻuma mai na ni‘a. I te tahi râ mau taime, ia pohe poʻia te animara oviri, e ouʻa mai oia na ni‘a i te mau papaʻi i roto i te nana mamoe, riʻariʻa haere atura ïa ratou e mataʻu haere atura ïa.

Na teie huru ohipa e faataa i te tia‘i mamoe mau—tei here i ta’na mau mamoe—i te taata tei tarahuhia, e o te ohipa noa no ta’na moni. E hinaaro te tia‘i mamoe mau ia horo‘a i to’na ora no te mamoe. E haere oia i rotopu i te mau mamoe no te aro atu ia maitai mai ratou. I te tahi pae, e hi‘o te taata tei tarahuhia i to’na iho maitai na mua i te maitai o te mau mamoe, e no reira, e horo ê oia i mua i te fifi.

Ua faa‘ohipa Iesu i teie faahoho‘araa ohie no To’na anotau no te faa‘ite e, o Oia te Tia‘i Mamoe Maitai, te Tia‘i Mamoe Mau. No To’na here i To’na mau taea‘e e tuahine, ua tuu Oia, ma te hinaaro mau e te aau tae, i To’na ora no ratou. (Hi‘o Ioane 10:11–18).

E i te hopearaa, ua horo‘a mau te Tia‘i Mamoe Maitai i To’na ora no te mau mamoe—no outou e no’u nei, no tatou paatoa.

Te faahoho‘araa no te tia‘i mamoe maitai, te vai atoa ra to’na auraa i roto i te Ekalesia i teie tau. Titauhia te mau mamoe ia arata‘ihia e na tia‘i mamoe ara maitai. E rave rahi roa te overe noa ra. Te vai ra ua faahemahia e ua faaatea rii no te tahi rii noa faaarearearaa. Te vai ra ua moʻe roa ino.

Ua taa maitai ia tatou e, mai mutaa ra, e riro te tahi mau mamoe i te faaorure hau mai, mai te huru ra « te nana oviri hoʻi… te horo ê atu i te tia‘i [mamoe] ». (Mosia 8:21). Teie râ, te rahiraa o to tatou mau fifi, no roto mai ïa i te maʻiriraa te tia‘i mamoe i te hereraa e te haapa‘o-maitai-raa ia ratou, e e tiʻa ia faaineinehia e rave rahi atu â mau tia‘i mamoe.

Na roto i te aupururaa a te tia‘i mamoe, ta tatou mau melo apî, ratou tei fanau-apî-hia i roto i te evanelia, e faaamuhia ai i te faahoaraa papû, a tupu noa ai ratou i roto i te ite o te evanelia e a haamata ai ratou i te ora i te tahi mau faatureraa apî. Na te reira noa huru aupururaa e tauturu mai e e haapapû mai e, eita ratou e hoʻi i te mau peu tahito.

Na roto i te aupururaa a te tia‘i mamoe here, eita atura ïa ta tatou feia apî, ta tatou mau arenio, e umehia ia overe haere noa. E ia na reira noa’tu ratou, e riro te raau a te tia‘i mamoe—te rima here e te aau maitai—i te tauturu ia tii mai ia ratou.

Na roto i te aupururaa a te tia‘i mamoe, e rave rahi o ratou tei na rapae i te nana te hoʻi faahou mai. E rave rahi o ratou tei faaipoipo i rapae i te Ekalesia e o tei pee i to te ao huru oraraa, e rave rahi o ratou e pahono mai i te aniraa ia hoʻi mai i roto i te nana.6

Hōho’a
A young couple with a baby are talking to another young couple as they sit in a classroom.

Ia aupuru ana‘e tatou i te faahoaraa i roto i ta tatou paroisa e ta tatou amaa, te tauturu nei ïa tatou i te tahi e te tahi ia faaea i roto i te nana o te Tia‘i Mamoe Maitai.

3

No te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei tei haere ê, titauhia te mana‘ona‘oraa mau e te mana‘ona‘oraa o te aau o te mau tia‘i mamoe mau e te here.

Aita e rave‘a apî i teie fifi tahito no te mamoe tei haere i te tahi atu vahi ê no te maa. Te faaueraa a Iesu ia Petero, Ta’na i haapapû maitai na roto i te faahiti-faahou-raa e toru taime, te reira te rave‘a papû : « Faaamu i ta’u mau arenio. Faaamu i ta’u mau mamoe. Faaamu i ta’u mau mamoe ». (Hi‘o Ioane 21:15–17).

Mai tei faahitihia i roto i te faaueraa rahi o te Buka a Moromona, no ratou tei bapetizohia i roto i te ekalesia a te Mesia, ia « haamanaʻohia e ia faaamuhia ratou i te parau maitai a te Atua ra ». (Moroni 6:4).

No reira, e itehia te pahonoraa i roto i te tia‘iraa e te faaamuraa i te nana na roto i te pure—te auraa ra, te haapa‘oraa i te hoê e te hoê. Ia vai te manaʻonaʻoraa mau e te manaʻonaʻoraa o te aau a te tia‘i mamoe e ti‘a’i, te tia‘i mamoe mau e te here, eiaha râ te mana‘ona‘oraa papaʻu ta te taata tarahuhia e faa‘ite atu.

A paraparau ai tatou i te parau no te tia‘i mamoe mau, ia haamana‘o tatou e, ua horo‘a te Fatu i teie hopoi‘a i te feia e mau nei i te autahu‘araa. Noa’tu râ, e piiraa atoa ta te mau tuahine ei « tia‘i mamoe » i roto i ta ratou taviniraa aroha e te taviniraa here ta ratou e horo‘a nei i te tahi e te tahi, e ia vetahi ê atoa. E no reira, e ti‘a ia tatou paatoa ia haapii ia riro ei tia‘i mamoe mau. E ti‘a ia tatou ia faa‘ite ia vetahi ê i te hoê â huru here mai ta te Tia‘i Mamoe Maitai i rave na tatou paatoa. E mea faufaa rahi te varua tata‘itahi No’na. Te tuô nei Ta’na aniraa i te mau melo atoa—te mau tamaiti e te mau tamahine atoa na te Atua.

« Inaha, te hapono maira oia i te parau i te mau taata atoa, te faatorohia ra te rima o te aroha i te mau taata atoa, e te na ô maira hoʻi oia e, a tatarahapa, e e farii au ia outou… 

« A haere mai outou ia’u nei e rave outou i to te raau ora ra…

« A haere mai outou ia’u nei, a faatupu i te ohipa a te parau-ti‘a ». (Alama 5:33–35).

Aita e taata i faaerehia i Ta’na aniraa. E farii-popou-hia te mau taata atoa o te farii i Ta’na aniraa aroha ia rave i Ta’na evanelia. Te mau mamoe—tei nevaneva, tei tauʻa ore, tei peʻapeʻa—ia itehia mai ratou e ia herehia ratou ia itoito faahou mai ratou e ti‘a’i. E faa‘ohipahia te mau raveʻa atoa a te autahu‘araa e a te mau pŭpŭ tauturu no tauturu i teie tautooraa.

Eita teie ohipa rahi e oti tae noa’tu i te taime e faa‘ohipa te feia faatere o te tĭtĭ, o te paroisa, o te autahu‘araa e o te mau pŭpŭ tauturu, e tae noa’tu i te mau melo haapa‘o maitai i te mau vahi atoa, i to ratou hinaaro e to ratou faaroo no te hopoi faahou mai i te feia paruparu i roto i te Ekalesia, ia itoito faahou â ratou.

Te tutava papû ra outou i te rave faaoti i teie fâ maitai, te faaitoito atu nei matou ia outou ia faaapî faahou i te haafaufaaraa i te haapiiraa utuafare maitai e te hahaereraa maitai a te mau tuahine o te Sotaiete Tauturu. E mau faanahoraa faaûruhia te haapiiraa utuafare e te hahaereraa a te mau tuahine. Ua opuahia te reira no te toro i te rima i te mau melo tata‘itahi o te Ekalesia i te mau avaʻe atoa, te melo itoito anei e aore râ te melo paruparu. E mata na i te haapapû faahou â i te faufaa o te haapiiraa utuafare e te hahaereraa a te mau tuahine.7

4

A tamau noa ai tatou i te tavini i to tatou mau taea‘e e to tatou mau tuahine, e nehenehe ta tatou e tauturu ia ratou ia farii i te mau haamaitairaa atoa e te mau oro‘a atoa o te evanelia.

Ia riro ta tatou mau pure i teie mahana mai ta Alama i te puai e te mana‘ona‘oraa, i to’na imiraa ia faahoʻi mai i te mau ati Zorama tei faaatea ê ia ratou i te Fatu :

« E te Fatu, ia haamanuïa mai oe ia matou, ia arata‘i faahou mai matou ia ratou ia oe na i roto i te Mesia.

« Inaha, e te Fatu, e mea faufaa rahi to ratou varua, e mau taea‘e no matou hoʻi ia ratou e rave rahi, no reira e horo‘a mai na matou, e te Fatu, i te mana e te paari ia ti‘a ia matou i te arata‘i faahou mai ia ratou, o to matou mau taea‘e, ia oe na ». (Alama 31:34–35; ua apitihia’tu te papa‘i faaopa).…

Eita e taui te mau parau tumu no te faaitoitoraa i te mau varua. O teie ïa :

1. Ia itehia mai tei moʻe e tei paruparu e ti‘a’i, e ia farereihia ratou.

2. Ia faa‘itehia te mana‘ona‘oraa e te here e ti‘a’i. Ia ite mai ratou i to tatou here ia ratou e ti‘a’i.

3. Ia haapiihia ratou i te evanelia e ti‘a’i. Ia putapû ratou i te mana o te Varua Maitai na roto i te mau orometua haapii e ti‘a’i.

4. Ia faaôhia ratou i roto i ta tatou mau faahoaraa e ti‘a’i.

5. Ia horo‘ahia ia ratou te tahi hopoi‘a ti‘a i roto i te Ekalesia e ti‘a’i.

Teie te mau parau a te Buka a Moromona, « e tamau â hoʻi outou i te [tavini] » ia ratou. (3 Nephi 18:32).

E mana‘ona‘oraa taa ê to matou no te feia faafariu apî, ia faaôhia ratou i roto i te faahoa-hope-raa i roto i te Ekalesia. Ia fariihia ratou ma te rima matara noa e ti‘a’i.

E tahoê na tatou i roto i ta tatou mau tautooraa no te faahoʻi-roa-raa mai i te feia paruparu i roto i te ohiparaa a te Ekalesia. E na roto i te reira, e tuʻati maitai ai tatou e e amui ai tatou no te rave-faaoti-raa i te misioni a te Ekalesia—no te hopoi-hope-raa i te evanelia, e to te reira mau haamaitairaa atoa e te mau oro‘a atoa, i roto i te oraraa o te mau melo atoa o te Ekalesia. E mea faufaa na te Ekalesia « te mau melo atoa ra » (PH&PF 84:110), e e mea faufaa na te mau melo atoa te evanelia, te Ekalesia e ta’na mau oro‘a atoa.

E imi na tatou paatoa i te mau haamaitairaa a te Fatu no te haapuai ia tatou e no te horo‘a ia tatou i te mana e te faaûruraa titauhia na tatou no te ohipa amui i roto i teie ohipa rahi no te here.8

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Eaha te mana‘o e tae mai ia feruri outou i te mau melo utuafare e aore râ te mau hoa e « ora nei… i te atea-ê i te Ekalesia e i te faaûruraa a te evanelia » ? Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te toro’tu i te rima ia ratou ? (A hi‘o i te tuhaa 1).

  • Feruri maite i te mau haapiiraa a te peresideni Benson no ni‘a i te taa-ê-raa i rotopu i te taata tei tarahuhia e te tia‘i mamoe (a hi‘o i te tuhaa 2). Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te riro mai ei mau tia‘i mamoe maitai a‘e ?

  • Ua faahaamanaʻo te peresideni Benson ia tatou e, titauhia « te mana‘ona‘oraa mau e te mana‘ona‘oraa o te aau o te mau tia‘i mamoe mau e te here » (tuhaa 3). Nahea e nehenehe ai ta tatou e faatupu i te mana‘ona‘oraa o te aau no vetahi ê ? A feruri maite ai outou i teie uiraa, a feruri atoa i ta outou taviniraa ei haapii utuafare e ei tuahine hahaere.

  • I to outou mana‘o, eaha te auraa no te parau « e tamau â hoʻi outou i te [tavini] » ? (3 Nephi 18:32). Feruri i na parau tumu e pae ta te peresideni Benson i faa‘ite no te tauturu ia outou ia tavini i teie mau taata te titauhia ia hoê mai i roto i te Ekalesia (a hi‘o i te tuhaa 4). Nahea teie na parau tumu tata‘itahi e nehenehe ai e tauturu i te hoê taata ia farii i te mau haamaitairaa o te evanelia ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Mataio 9:10–12; Luka 15; 22:32; 1 Petero 5:2–4; Moroni 6:4; PH&PF 18:10–16; 84:106

Tauturu no te tuatapaparaa

« E ere hoê â huru te tai‘oraa, te tuatapaparaa e te feruri-maite-raa. Te tai‘o nei tatou i te mau parau e te roaa mai nei paha te tahi mau mana‘o ia tatou. E tuatapapa tatou e e itehia ia tatou te tahi mau faahororaa e te mau tuatiatiraa i roto i te papa‘iraa mo‘a. Tera râ, ia feruri maite ana‘e tatou, te ani ra ïa tatou i te heheuraa a te Varua. No‘u nei, te feruri-maite-raa, o te feruriraa ïa e te pureraa ta‘u e rave i muri a‘e i te tai‘oraa e te tuatapapa-maite-raa i te mau papa‘iraa mo‘a » (Henry B. Eyring, « A tavini na roto i te Varua », Ensign e aore râ Liahona, Novema 2010, 60).

Te mau nota

  1. « Feed My Sheep », Ensign, Setepa 1987, 4–5.

  2. « Feed My Sheep », 3.

  3. « Counsel to the Saints », Ensign, Me 1984, 8.

  4. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 234.

  5. « Feed My Sheep », 3.

  6. « Feed My Sheep », 3–4.

  7. « Feed My Sheep », 4.

  8. « Feed My Sheep », 4, 5.

Nene’i