Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 1: Ko e Ako ʻi he Tuí


Vahe 1

Ko e Ako ʻi he Tuí

“Ko ia kāinga, tau hokohoko atu muʻa ʻi he ngāue he huafa ʻo e ʻEiki ko hotau ʻOtuá; tānaki fakaʻaho ʻa e potó mo e ʻiló ke hanga ʻe he tūkunga kotoa pē ʻoku hoko ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau lelei.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

ʻI he taimi naʻe ʻikai fai ai ʻe he talavou ko Lolenisou Sinoú ʻa ʻene ngāué he faama fakafāmilí, naʻá ne faʻa lautohi—ʻo hangē ko e lau ha mēmipa ʻo hono fāmilí, ʻo ne “toitoi mo ʻene kiʻi tohí.” Fakatatau mo e lau ʻa hono tuofefine ko ʻĪlisá, naʻá ne “kei hoko pē ko ha tamasiʻi ako ʻi ʻapi, ʻo hangē ko ia ʻi ʻapiakó.”1 Naʻe tupulaki ʻene manako ke akó ʻi heʻene tupu hake ʻo fuʻu lahí. Ko hono moʻoní, naʻá ne pehē ko e akó ko e “fetuʻu hopo” ia ʻo ʻene kei ʻi he toʻu tupú.2 Hili ʻene ako he ngaahi ʻapiako fakapuleʻangá, naʻá ne ako ʻi he Kolisi ʻOpaliní, ko ha ʻapiako fakatāutaha ʻi he vahefonu ko ʻŌhaioó ʻi he 1835. ʻI he 1836, kimuʻa peá ne kau ki he Siasí, naʻá ne tali e fakaafe ʻa ʻĪlisa ke ne hiki ki Ketilani ʻi ʻIlinoisi ʻo ne ako ai ki he lea faka-Hepeluú ʻi ha kalasi naʻe kau ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, mo ha kau ʻAposetolo tokolahi.

Hili hono papitaiso mo hilifakinima iá, naʻá ne toe tokanga ange ki he “ako ʻo e Laumālié”3 ʻo mahulu hake ia he “ako ki he ngaahi tohí.”4 ʻI he meʻá ni, naʻe ʻikai ʻaupito ha taimi ʻe mole ai ʻene fie akó. Hangē ko ʻení, ʻi heʻene kei taʻu 80 mo ne lolotonga hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne lea ai ki he Kāingalotú ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1894. ʻI haʻane toe fakamanatu e ngaahi malanga ne fai ʻe hono ngaahi tokoua teʻeki taukeí he ʻaho ko iá, naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau ne fuʻu fakalaka kuo teʻeki ai ke u fakakaukau ki ai kimuʻa, pea naʻe ʻaonga ʻaupito kinautolu.”5 Hili ha taʻu ʻe ono mei ai, ʻi heʻene Palesiteni he Siasí, naʻá ne ʻalu ai ki ha konifelenisi naʻe fai ʻe he houalotu Lautohi Faka-Sāpaté. Hili ʻene fanongo ki he lea ʻa e niʻihi kehé, naʻá ne tuʻu hake leva ki he tuʻunga malangá. Naʻe kamata ʻene leá ʻaki ʻene pehē, “Kuó u fiefia moʻoni mo ʻohovale ʻi he meʻa kuó u mamata mo fanongo ki aí. … Ko e moʻoni te u lava ke pehē, kuo fakahinohinoʻi au; pea kapau kuo lava ke fakahinohinoʻi ha tangata taʻu valungofulu ma ono, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ha ʻuhinga he ʻikai lava ai ʻe he kakai lalahí ʻo maʻu ha lelei mo ha fiefia ʻi he kau atu ki hoʻomou ngaahi fakatahá.”6 [Vakai ki he fokotuʻu 1 he peesi 48.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

Ko e akó ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e tuí, ngāué mo e kītakí.

ʻI he polokalama lēsoni fakalotu ko ʻeni ʻokú ta kau ki aí, ʻoku ʻi ai ha meʻa fakaʻeiʻeiki mo nāunauʻia ai, ha meʻa foʻou ke ako he ʻaho kotoa pē pea ʻoku mahuʻinga fau ia. Pea ʻoku ʻikai ngata pē heʻene hoko ko hotau faingamālié, ka ʻoku fie maʻu ke tau maʻu e ngaahi meʻá ni mo tānaki e ngaahi fakakaukau foʻou ko ʻení.7

Ko e foʻi fakakaukau ʻo e tui faka-Māmongá ke fakalakalaka—fakaʻatamai, fakatuʻasino, fakaeangamaʻa pea mo fakalaumālie. ʻOku ʻikai feʻunga ki he mēmipa Siasí ʻa e ako fakakonga peé.8

ʻOku ʻaonga ke moʻui fuoloa ʻi he māmaní pea maʻu ʻa e taukei mo e ʻilo ʻoku maʻu hení: he kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí neongo pe ko e hā e poto te tau maʻu ʻi he moʻui ko ʻení, te tau toe tuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú, pea ko e lahi ange ko ia ʻa e ʻilo mo e poto ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻi he moʻuí ni, ko e lahi ange ia hono faingamālie ʻi he maama ka hoko maí [vakai, T&F 130:18–19].9

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau ako, pea ʻikai ke nau fakalakalaka vave ʻo hangē ko ia ne totonu ke nau faí, koeʻuhí ʻoku ʻikai tukutaha ʻenau tokangá ʻi he ʻOtuá; ʻoku ʻikai ke nau fakakaukauloto, pea ʻikai ke nau maʻu e ʻilo naʻe totonu ke nau maʻú; ʻoku mole ha meʻa lahi meiate kinautolu naʻe totonu ke nau maʻu. Kuo pau ke tau maʻu ʻa e ʻiló kimuʻa pea tau toki maʻu ʻa e fiefia ʻoku tuʻuloá; kuo pau ke tau longomoʻui ʻi hono fai e meʻa ʻa e ʻOtuá.

Neongo ʻoku ʻikai ke tau tokanga ke fakalakalaka hotau taimí, ke fakamaama hotau ʻatamaí, ʻoku ʻatautolu e tufakanga ke fakalakalakaʻi kinautolu ʻi ha taimi. ʻOku lahi e meʻa ke faí pea kapau he ʻikai ke tau ngāue leva he ʻahó ni, ʻe lahi fau e meʻa ke fakahoko ʻapongipongí.10

Kuo pau ke ʻi ai ha ʻatamai ngāue, ke ngāueʻi e ngaahi talēniti kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá; he kuo pau ke ngāueʻi kinautolu. Pea ʻi hono fakamaama kitautolu ʻe he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau ala maʻu e ngaahi fakakaukau mo e poto mo e ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku fie maʻu ke teuteuʻi ʻaki kitautolu ki he kahaʻú, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki ke hoko maí.

ʻE kaungatonu ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau pē ki heʻetau ngaahi ngāue kotoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke tau ngāue mālohi. … ʻOku ʻikai hano ʻaonga ʻetau nofonoa pē taʻe fai ha meʻá; kapau te tau nofo noa pē ʻo taʻe kau ki ha meʻa, he ʻikai lavaʻi ai ha meʻa ia. Ko e tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻoku fakahā mai mei he langí, ʻoku ʻomi ia ke tau lelei ai, koeʻuhí ko ʻetau moʻuí mo hotau fakamoʻuí pea mo ʻetau fiefiá.11

Mahalo ʻoku tau fakakaukau ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau ngāue mālohi ke ʻiloʻi ai e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú; pe ko hono fakalea ʻe tahá, ke tau fekumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, ʻa ia ʻe lava ke tau maʻu ai ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahinongofua mo faingofua kuo fakahā mai, ʻa ia kuo fakataumuʻa ke hakeakiʻi ai e Kāingalotu ʻo e Siasí mo paotoloaki ai kinautolu mei he puputuʻú mo e faingataʻa, ka ko e tupu mei he siʻi ʻetau kātakí ke ako mo muimui ki aí, ko ia ʻoku ʻikai ai ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he talangofua kiate kinautolú.12

Ko ia kāinga, tau hokohoko atu muʻa ʻi he ngāue he huafa ʻo e ʻEiki ko hotau ʻOtuá; tānaki fakaʻaho ʻa e potó mo e ʻiló ke hanga ʻe he tūkunga kotoa pē ʻoku hoko ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau lelei ai pea mo fakatupulaki ai ʻetau tuí mo ʻetau potó.13 [Vakai ki he fokotuʻu fika 2 ʻi he peesi 48.]

ʻOku taau ke ʻoange ʻetau tokanga lelei tahá ki hono ako e meʻa ʻo e Laumālié.

ʻOku ʻi ai ha faʻahinga ako ʻoku taau ke tokanga taha ki ai e tokotaha kotoa pē, ʻa ia ʻoku totonu ke kau ki ai e taha kotoa—ʻa ia ko e ako ʻo e Laumālié.14

ʻOku lelei ange ha kiʻi momoʻi ʻilo fakalaumālie, ʻi ha lea mo e mahalo mo e fakakaukau pe naʻa mo e fakamatala mālie tahá; ʻoku mahuʻinga fau ha kihiʻi ʻilo pea ʻoku taau ke fai ki ai e fakakaukau māʻolunga tahá.15

Kuo pau ke ʻoua naʻa tuku ʻetau fakalakalaka fakalaumālié ka tau fekumi ki he koloa fakaemāmaní. Ko hotau fatongiá ke ngāueʻi ʻa e taumuʻa ke tau fakalakalaka ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māmá mo e ʻiló, kae pehē ki hono fakatupulaki ʻo e ngaahi tāpuaki fakatuʻasinó pea mo e fiemālie ʻo e moʻuí.16

Kapau ʻoku fakapalataha pē ʻetau fakakaukaú, ʻo lahi ʻetau tokanga ki hono maʻu mai ʻo e ngaahi koloa fakaemāmaní ka tau liʻaki e koloa fakalaumālié, ʻoku ʻikai ko ha kau tauhi fakapotopoto kitautolu.17 [Vakai ki he fokotuʻu fika 3 ʻi he peesi 49.]

ʻOku lelei kiate kitautolu ʻetau toutou fanongo ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Mahalo kuo lau ngeau hoʻomou fanongoa [ha ngaahi tefitoʻi moʻoni] ka ʻoku kei fie maʻu pē ke toutou akoʻi mai kiate kitautolu e ngaahi meʻa ko ʻení. He ʻoku hangē ia ko ha meʻa ʻoku ou maʻu heʻeku lau e Tohi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai ha fakahā ʻi he tohi ko iá, ʻoku ou maʻu ha fakakaukau foʻou, neongo ne ʻosi tuʻo lahi haʻaku lau e fakahā tatau pē. ʻOku ou tui ko e meʻa tatau pē ʻoku hoko kiate kimoutolu; kapau ʻoku ʻikai ta ʻoku kehekehe ia mo e meʻa ʻoku ou aʻusiá.18

ʻOku hangē ia ko hano lau ʻe he fānaú ʻa e ʻalafapetí. ʻOku pehē ange ʻa e faiakó ki he kiʻi tamasiʻí, “Ko e mataʻitohí ʻeni ko e a; te ke feinga ke manatuʻi ia?” ʻOku tali ange ʻe he kiʻi tamasiʻí, “ʻIo, te u feinga ke manatuʻi ia.” ʻOku hoko atu e faiakó ki he mataʻitohi hokó mo ne pehē ange, “Ko e mataʻitohi ʻeni ko e e; sio ki ai peá ke feinga ke manatuʻi ia ē?” ʻOku tali ange ʻe he kiʻi tamasiʻí “ʻIo.” ʻOku toe foki leva e faiakó ki he mataʻitohi ko e a. “Ko e hā e mataʻitohi ko ʻení?” Kuo ngalo ia he kiʻi tamasiʻí. ʻOku toe talaange ʻe he faiakó ki he kiʻi tamasiʻí ko e mataʻitohi ia ko e a, peá ne tafoki ki he mataʻitohi ko e e, ʻo ne ʻiloʻi ai kuo ngalo mo ia he kiʻi tamasiʻí pea pau leva ke ne toe fakahinohinoʻi ange ʻa e mataʻitohi ko e e. Ko e pongipongí ʻeni. ʻOku toe ui mai e kiʻi tamasiʻí he hoʻataá ʻo fakaʻekeʻeke pea toe ʻiloʻi ai ʻe he faiakó kuo ngalo e ongo mataʻitohí ia he kiʻi tamasiʻí pea pau ke toutou akoʻi ange. Ko ia kuo pau ke toutou fakahoko ai e lēsoní pea kapau naʻe ʻikai taukei e faiakó mo ne ʻiloʻi e meʻa ʻe hokó, te ne lotofoʻi. ʻOku pehē pē ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí. Neongo mahalo ʻoku tau foʻi he fanongo ki hono toutou leaʻaki e meʻa tatau pē, ka kuo pau ke fai ia ke tau ʻiloʻi lelei kinautolu. Kuo pau ke tau ako ia. ʻOku ou ʻiloʻi e iku ako ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fono mo e ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá pea te nau ako ke tauhi pau ki ai. Ka kuo teʻeki ai ke tau aʻu ki he tuʻunga ko iá.19 [Vakai ki he fokotuʻu hono 4 ʻi he peesi 49.]

ʻI he taimi ʻoku tau fakataha mai ai ke ako ki he ongoongoleleí, ʻoku fakatou fie maʻu ʻe he faiakó mo e tokotaha akó e tataki ʻa e Laumālié.

ʻI he taimi ʻoku tuʻu ai ha [faiako] ʻi muʻa he kakaí, ʻoku totonu ke ne fai ia ʻi he ʻiloʻi pau ko ʻene tuʻu aí ke ne fakahoko atu e ʻiló, ke nau lava ʻo maʻu ʻa e moʻoní ʻi honau laumālié pea nau langa ai ʻi he anga māʻoniʻoni, ʻaki ʻenau maʻu ha maama ʻoku lahi angé, ʻo fakalakalaka ai ʻenau ako ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní.

He ʻikai lava ke fai ʻeni, tukukehe pē ʻi hono ngāueʻi ʻo e ʻatamaí, ʻi he ivi lahi ʻo e tuí pea ʻi he fekumi ha taha ʻaki hono lotó kotoa ki he Laumālie ʻo e ʻEiki ko hotau ʻOtuá. ʻOku pehē pē mo e tokotaha fanongó; ka ʻikai ke ne fakafanongo lelei ki he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he kakai ʻoku nau tuʻu atu mei he tuʻunga malangá ni ke nau fanongo ki aí, pea ka ʻikai ke ngāue ʻa e tokotaha fanongó ʻaki e kotoa hono mālohí mo e iví ʻi he lotu ki he ʻEikí, he ʻikai ke nau maʻu ʻa e lelei mo e monū ko ia ʻoku totonu ke nau maʻú.20

Ko e meʻa ko ia ʻoku ou fakaʻamu ke fai ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi ko ʻení, ko e taimi ko ia ʻe tuʻu hake ai e Kaumātuʻá ʻo lea mai kiate kitautolú, ke tau fakaʻaongaʻi ʻetau tuí pea tau lotua e tokotaha kotoa pē te ne fai mai ha lea, ke ne lava ʻo lea ʻaki ha ngaahi meʻa ʻe lava ke tali ʻe he laumālié pea ʻaonga ki he tokotaha kotoa. Ko hotau faingamālié mo e fatongiá ʻeni. Naʻe ʻikai ke tau haʻu noa pē ki heni; kuo tau omi ki he konifelenisí ni mo e ʻamanaki ke maʻu ha meʻa ʻe ʻaonga kiate kitautolú.21

ʻOku totonu ke mou kole ki he ʻEikí ke lava [ʻe he kau leá] ʻo leaʻaki ha meʻa ʻoku mou fie ʻilo ki aí, ke nau lava ʻo fokotuʻu atu ha meʻa ʻe ʻaonga kiate kimoutolú. Kapau ʻoku mou fie ʻilo ki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate kimoutolu, lotua ke [nau] lava ʻo leaʻaki ha meʻa ʻe fakamaama ai hoʻomou fakakaukaú mei he meʻa ʻoku mou puputuʻu aí, pea te tau maʻu leva ha Konifelenisi ʻoku fakaʻeiʻeiki mo nāunauʻia, ʻo laka ange ia ʻi ha konifelenisi kuo tau fai kimuʻa. Neongo ʻene ngali kehé, ka ʻoku meimei hoko maʻu pē ʻetau Konifelenisi fakamuimuitahá ko e lelei tahá ia pea mahalo pē ko ia; pea ko ia ai ʻe kāinga, hanga hake homou lotó ki he ʻEikí pea fakaʻaongaʻi hoʻomou tuí lolotonga e lea atu homou kau takí. He ʻikai ke tōnoa ʻetau ʻamanakí pea he ʻikai ke mou foki ki ʻapi pe mātuku atu mei he Konifelenisí ni taʻe te mou ongoʻi kuo faitāpuekina lahi kimoutolu.22

ʻOku ou tui ko e konga lahi ʻo e haʻofangá ni kuo nau fononga mamaʻo mai ke tau fakataha ʻi he konifelenisi lahí ni; pea kuo ueʻi kotoa pē kinautolu ke nau fakataha mai ki heni ʻi he loto tauʻatāina—ʻi he holi ke toe fakalakalaka mo fakahaohaoaʻi kinautolu ʻi he meʻa ʻoku fekauʻaki mo honau ʻaonga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ke ʻoua naʻa tōnoa ʻetau ʻamanakí he meʻá ni, ʻoku fie maʻu ke teuteuʻi hotau lotó ke tau tali pea ʻaonga kiate kitautolu e ngaahi fokotuʻu ʻe ʻomi ʻe he kau leá lolotonga e Konifelenisí, ʻa ia ʻe maʻu ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Kuó u fakakaukau, pea ʻoku ou kei fakakaukau pē, ʻoku ʻikai makatuʻunga hono fakamaama kitautolú ia mei he tokotaha leá, ka ʻoku makatuʻunga pē ia ʻiate kitautolu.23

ʻI he taimi ʻoku tau fakataha mai aí … , ʻoku hoko leva ia ko hotau faingamālie ke maʻu ha fakahinohino mei he niʻihi ʻoku nau lea maí, pea kapau he ʻikai lava, ta ko e foʻui pē ia ʻo kitautolu.24

Kuó u fakatokangaʻi e vaivaiʻanga ʻo e kakaí. ʻOku fakataha mai hanau niʻihi mo e taumuʻa ke nau fiefia he lea ʻa e tokotaha leá, ke nau mālieʻia he founga ʻo ʻene leá pe ko ʻenau fakataha maí ke sio pē ki he tokotaha leá mo fai ha fakamahamahalo ki hono ʻulungāngá … kae ʻikai omi mo e taumuʻa ke maʻu ha ngaahi fakahinohino ʻe lelei kiate kinautolu mo langaki hake ai ʻenau anga māʻoniʻoní. …

… Kapau he ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi e poto kuo foaki mai kiate kitautolú pea tau maʻu e Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻe siʻi pē ʻa e fakamatala te tau maʻu mei he kau leá, neongo te nau fakahoko mai ha ngaahi fakakaukau mahuʻinga mo ʻaonga kiate kitautolu. Mahalo pē naʻa fakahoko mai e ngaahi fakakaukau ʻi he founga ʻoku ʻikai ongo mālie, ka ʻo kapau ʻe fakaʻaongaʻi lelei ia ʻe he kakaí, … te nau ʻilo ai he ʻikai ʻaupito ke nau teitei foki mei he fakatahá mo e fakakaukau kuo ʻikai ʻaonga kiate kinautolu e lea ʻa e kau leá.25

ʻOku ʻikai ko e ngaahi malanga lōloá ʻokú ne ʻoange ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e meʻa ʻoku ʻaonga tahá; ka ʻe lava ke tau maʻu ha fakakaukau mei he ngaahi lea kehekehe ʻoku faí pe ko e fakaʻohovale pē ha mahino kiate kitautolu ha tefitoʻi moʻoni ʻe ʻaonga lahi kiate kitautolu ʻamui ange.26

Kuo tau fakataha mai mo e taumuʻa ke hū ki he ʻOtuá mo fakahoko e ngāue ʻoku fie maʻu ke ʻunuakiʻi ʻaki kimuʻa e ngāue ʻo e moʻoní ʻi he māmaní. Ko e natula ʻo e fakahinohinó, ʻe makatuʻunga lahi ia ʻi he anga ʻo ʻetau fakakaukaú. Ko ia ʻoku totonu ke toʻo mei heʻetau fakakaukaú ʻa e ngaahi meʻa fakaemāmaní kae tukutaha ʻetau tokangá ki he taumuʻa ʻo e Konifelenisí ni.27

ʻOku tau fakafalala moʻoni—ʻoku tau ongoʻi fakafalala moʻoni—ʻi he ʻEikí, ke maʻu ʻetau fakamatalá mo e ʻilo fakalaumālié. Pea ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tuí he founga tatau pē, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻilo ʻoku fakafou mai ʻi he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. … ʻOkú Ne folofola mai kiate kitautolu ʻo fakafou Heʻene kau tamaioʻeikí, ʻa ia kuo tā tuʻo lahi ʻenau fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he meʻá ni he taimi ʻoku tau fakataha mai ai ke hū ki hotau ʻOtuá.28 [Vakai ki he fokotuʻu fika 5 he peesi 49.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii--x.

  1. Mou toe fakamanatu ʻa e peesi 41–42, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi faifeinga ʻa Palesiteni Sinou ke akó. Ko e hā ha meʻa ʻokú ne tataki ha taha ke hokohoko atu ʻene akó he kotoa ʻene moʻuí? Fakakaukau angé ki hoʻo founga akó, peá ke fakalaulauloto ki he ngaahi founga ʻe lava ke hokohoko atu ai hoʻo akó he toenga hoʻo moʻuí.

  2. Ako e faleʻi ʻa Palesiteni Sinou fekauʻaki mo hono fakahoko mo loto vilitaki ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí (peesi 42–44). Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku liliu ai hoʻo founga ako fakatāutahá he taimi ʻokú ke fakamātoato moʻoni aí? Ko e hā ha founga ʻe lava ke tau tokoniʻi ai e fānaú mo e toʻu tupú ke nau lotoʻaki ke akó?

  3. Naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Sinou ʻa e Kāingalotú ke nau tulifua ki he “ako ʻo e Laumālié” (peesi 44). Ko e hā nai hono ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea ko ʻení? Ko e hā e ola ʻe ala maʻu ʻi he taimi ʻoku lahi ai hono fakatefito ʻetau akó ʻi he koloa fakaemāmaní?

  4. Ko e hā ha founga ʻoku fekauʻaki ai e sīpinga ako ʻe ha kiʻi tamasiʻi ʻa e ʻalafapetí (peesi 44–45) ki heʻetau feinga ko ia ke ako ʻa e ongoongoleleí? ʻI hoʻomou ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻi onoʻaho mo onopōní, ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo mou vakai ʻoku toutou akoʻi mai?

  5. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tau teuteuʻi ai hotau lotó ke ako ʻi he ngaahi kalasi mo e houalotu ʻa e Siasí? Ko e hā ha founga ʻe lava ke tau fie ako ai, neongo kapau ko ʻetau fanongo pē ki ha lea ʻi he houalotu sākalamēnití pe konifelenisi? (Vakai ki he peesi 45–48 ki ha ngaahi sīpinga.)

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí: 2 Nīfai 9:28–29; 28:30; Mōsaia 2:9; T&F 50:13–22; 88:118, 122; 136:32–33

Tokoni Fakafaiakó: “Kuo hanga ‘e he Siasí ʻo faʻu ha ngaahi tohi lēsoni mo ha ngaahi nāunau kehe ke tokoni ki heʻetau faiako mei he folofola mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku ʻikai fuʻu fie maʻu ha ngaahi lea pe nāunau kehe ke toe fai ki ai ha vakai” (ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó: Ko ha Maʻuʻanga Fakahinohino ki hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí [1999], 52).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 3.

  2. ʻI he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 28.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, Mar. 31, 1868, 2.

  4. ʻI he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 28.

  5. “Glory Awaiting the Saints,” Deseret Semi-Weekly News, Oct. 30, 1894, 1.

  6. “Tithing,” Juvenile Instructor, Apr. 1901, 214–15.

  7. ʻI he Conference Report, Apr. 1898, 13

  8. “‘Mormonismʻ by Its Head,” The Land of Sunshine, Oct. 1901, 257.

  9. ʻI he “Old Folks Are at Saltair Today,” Deseret Evening News, July 2, 1901, 1; teuteuʻi e pōpoakí ʻe Lorenzo Snow kae lau ʻe hono foha ko LeRoi.

  10. Deseret News, Oct. 21, 1857, 259.

  11. Deseret News, Jan. 28, 1857, 371.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, July 16, 1878, 1

  13. Deseret News: Semi-Weekly, Dec. 7, 1869, 7.

  14. Deseret News: Semi-Weekly, Mar. 31, 1868, 2.

  15. Deseret News, Nov. 22, 1882, 690.

  16. Deseret News, July 19, 1865, 330.

  17. Deseret News, July 19, 1865, 330.

  18. Deseret Semi-Weekly News, Mar. 30, 1897, 1.

  19. Deseret Semi-Weekly News, July 28, 1899, 10; toe fakamamafaʻi.

  20. Deseret News, Jan. 28, 1857, 371.

  21. ʻI he Conference Report, Oct. 1899, 2.

  22. ʻI he Conference Report, Oct. 1900, 5.

  23. ʻI he Conference Report, Oct. 1898, 1–2.

  24. ʻI he Conference Report, Apr. 1898, 61.

  25. Deseret News, Jan. 28, 1857, 371.

  26. ʻI he Conference Report, Apr. 1899, 2.

  27. Deseret News, Apr. 11, 1888, 200; mei hano fakamatalaʻi fakaikiiki ʻo ha malanga ʻa Lorenzo Snow naʻe fai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1888.

  28. Salt Lake Daily Herald, Oct. 11, 1887, 2.

Naʻe feinga ʻa Lolenisou Sinou ke ne maʻu e ʻiló he kotoa ʻene moʻuí ʻaki ʻene “ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118).

ʻOku totonu ke tau “teuteuʻi hotau lotó ke maʻu pea ʻaonga kiate kitautolu” e ngaahi pōpoaki ʻoku ʻomi ʻi he konifelenisi lahí mo e ngaahi fakatahaʻanga kehé.

ʻOku taau ke ʻoange ʻetau tokanga “lelei tahá” ki hono “ako e meʻa ʻo e Laumālié.”