Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 16: ‘Koeʻuhí Ke Tau Hoko ʻo Taha’


Vahe 16

“Koeʻuhí Ke Tau Hoko ʻo Taha”

“ʻOku ui kitautolu ʻe he leʻo ʻo e ʻOtua Māfimafí mei he lotolotonga ʻo e puputuʻú … ke tau fokotuʻu ha kulupu mo ha feohiʻanga fakatokoua lelei, ʻa ia ʻoku totonu ke tau feʻofaʻaki ai ʻo hangē ko ʻetau ʻofa kiate kitautolú.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

Kimuʻa pea kapusi ʻa e Kāingalotú mei Nāvuú, ne fakataha ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí ʻi he temipalé. Ne nau fuakava ai he ʻikai ke “teitei tuku [ʻenau] feinga mālohi, ʻi he ngaahi founga mo e ivi kotoa pē ʻoku [nau] ala maʻú, kae ʻoua kuo tuku ʻa e Kāingalotu kotoa pē naʻe pau ke nau mavahe mei Nāvuú ki ha feituʻu tānakiʻanga ʻo e Kāingalotú.”1 Naʻe fokotuʻu ai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi heʻenau fakapapau ke tauhi e fuakava ko ʻení, ʻa e Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú (Perpetual Emigrating Fund) he 1849. Naʻe nō atu ai ʻe he Siasí ʻi he polokalamá ni ha paʻanga ki he Kāingalotu hikifonuá ʻi he mahino ʻe totongi fakafoki mai ʻe he kakaí ʻa ʻenau noó ʻo ka hili haʻanau tūʻuta ʻi ʻIutā mo maʻu ha ngāue.

Naʻe ui ʻe Palesiteni ʻIongi ʻa ʻEletā Lolenisou Sinou mo ha niʻihi ke nau tānaki ha paʻanga ki he meʻá ni. Naʻe faingataʻa kia ʻEletā Sinou ke ne kole ki he Kāingalotú ke nau foaki —he naʻa nau masiva mo kinautolu, he ko e hili ia hono tuli kinautolu mei he feituʻu ki he feituʻu kimuʻa pea nau toki nofoʻi ʻa e Teleʻa Ano Māsimá. Naʻá ne hiki ai heʻene tohinoá: “ʻI hono fakahoko ko ʻeni ʻa e misiona ke kole ha paʻanga mei he Kāingalotú, ko e toki ʻosi ʻeni hono kaihaʻasi mo vete kinautolu, mo nau fakahoko ha fononga ne laka hake he maile ʻe tahaafé, pea nau toki nofo ʻi ha feituʻu pakukā, lingolingoa ʻo e fuʻu ʻToafa ʻo ʻAmeliká,ʻ naʻá ku fakatokangaʻi ko haʻaku fakahoko ʻeni ha ngāue faingataʻa. Makehe mei ha niʻihi tokosiʻi, ko e kakaí ia naʻe siʻi fau haʻanau meʻa, pe halaʻatā pē haʻanau meʻa te nau ala foaki.” Neongo ia, ko e fē pē ha feituʻu naʻe ʻalu ki ai ʻa ʻEletā Sinou, naʻe foaki ʻe he kakaí ʻa e meʻa kotoa naʻa nau lavá. Naʻá ne fakamatala ai ʻo pehē: “Naʻe fakafōtunga ʻe he feinga mo e loto fie foaki ʻi he potu kotoa pē, ʻi he feinga ke vavae mai ha konga ʻo e kihiʻi meʻa ne nau maʻú—ʻa e lelei mo e maʻongoʻonga ʻo e laumālié, naʻá ku fetaulaki mo ia he potu kotoa pē ʻi he uhouhonga ʻo e masivá, ʻa e ngaahi fetapa loto fiefia naʻá ku maʻú ʻo aʻu ai pē ki he ngaahi feituʻu masiva tahá, naʻá ne fakafonu hoku lotó ʻaki ha fiefia lahi fau. Naʻe ʻi ai siʻa tangata ʻe taha naʻe vivili pē ke u ʻave ʻa e pulu pē taha naʻá ne siʻi maʻú, ʻo ne pehē kuo fakahaofi ia ʻe he ʻEikí, mo tāpuakiʻi ʻi heʻene mavahe mei hono fonua motuʻá ʻo haʻu ki he fonua ʻo e nongá; pea ʻi hono foaki siʻene pulú, naʻá ne ongoʻi ko ʻene fakahoko pē ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe hono fatongiá, pea ko e meʻa pē ia te ne fie maʻu mei he niʻihi kehé, kapau ʻe mafuli ʻa e tūkungá.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sinou ʻi he hili hono tānaki ʻo e ngaahi foakí mei he fakatokelau ʻo ʻIutaá, “Naʻe fakaava ʻa e loto ʻo e Kāingalotú, ʻo nau foaki hulu mo lahi, pea mo fiefia foki, neongo siʻonau tūkungá.”2

Neongo naʻe fusimoʻomo e meʻa ʻa e kakaí ke foaki fakatāutaha, ka ne tāpuekina siʻa moʻui tokolahi heʻenau ngāue fakatahá. Naʻe toe fakalaka atu ʻa e Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú ʻi hono ʻuluaki taumuʻá, ʻo tokoniʻi ha tokolahi ange mei he kāingalotu pē ʻo e Siasí naʻe ʻi Nāvuú. Naʻe hokohoko ia ʻi ha taʻu ʻe 38, ʻo ne tokoniʻi ha kau ului ʻe laumano mei ha ngaahi fonua kehekehe ne fakatahataha mai mo honau kaungā Kāingalotú. [Vakai, fokotuʻu fika 1 he peesi 228.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ki māmani Hono ʻulungāngá ʻiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau uouangataha ai ʻi he ongoongoleleí.

Naʻe lotu ʻa Sīsū ki Heʻene Tamaí ke taha pē muʻa ʻa kinautolu kuó Ne foaki ange kiate Ia mei māmaní, ʻo hangē ko ʻene taha mo e Tamaí, ʻo ne pehē, ʻoku ou kole ke ke fai kiate kinautolu ʻa e ʻofa tatau ʻokú ke fai kiate aú, ke u lava ʻo ʻiate kinautolu mo kinautolu ʻiate au, koeʻuhí ke nau taha kotoa pē. ʻOku ʻi ai ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga heni, pea ʻoku taau ke tau ako fakahoko ia kae ʻoua kuo tau hangē ko e Tamaí mo e ʻAló, ʻo taha ʻi he meʻa kotoa pē.3

Naʻe fakahaaʻi hono mahuʻinga mo e fie maʻu ʻa e Kau ʻAposetoló ke nau uouangatahá ʻi he ngaahi veesi naʻá ku lau he [Sione 17:19–21], kae lava ke hoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí he māmaní. He ka ʻikai ke taha ʻa e Kau ʻAposetoló mo kinautolu naʻe tui kiate kinautolú, he ʻikai ke lava ʻa māmani ʻo tui ki he misiona mo e ngaahi taumuʻa ʻa e Fakamoʻuí. Ko ia naʻe lotu ai ʻa Sīsū ki he Tamaí ke lava ʻo taha ʻa kinautolu kotoa kuo foaki ange ʻe he Tamaí kiate Iá ʻo hangē ko ʻEne taha mo e Tamaí, kae lava ʻo tui ʻa māmani naʻe fekau mai Ia ʻe he Tamaí. Ko hono moʻoní ko e meʻa ʻeni naʻe palani ʻe he ʻEikí ke hoko ʻi ʻIsileli ʻi hono ʻomai kinautolu mei he pōpula ʻi ʻIsipité; naʻá ne fakaʻamu ke Ne ngaohi kinautolu ko ha kakai uouangataha, ko ha puleʻanga makehe, ko ha puleʻanga ʻo ha kakai ʻe lava ke fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻOtuá kae lava ʻa māmani ʻo tui, mo lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú ne finangalo ke foaki kiate kinautolú, he ko e faʻahinga ʻo e tangatá ko e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá; pea kapau naʻe fakahoko ʻe ʻIsileli ʻEne ngaahi fiemaʻú, ʻoku ʻikai ha veiveiua, naʻe mei ʻaonga lahi fau ʻeni ki māmani, mo fakahoko kakato ange ai e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke fakahā Hono angá, pea mo e anga ʻo e ngaahi langí, pea mo finangalo ke fakahaaʻi ʻEne ʻofá mo e ngaahi tāpuakí ʻo fakafou ʻi ʻIsileli ki he fāmili kotoa ʻo e tangatá; ka naʻe talangataʻa ʻa ʻIsileli ʻo ʻikai ke nau fie fanongo ki Hono leʻó. …

Kapau ʻoku ʻi ai ha faikehekehe ʻi hotau lotolotongá; kapau ʻoku tau māvahevahe fakalaumālie pe fakaetuʻasino, he ʻikai ke tau teitei lava ʻo hoko ko e kakai naʻe palani ʻe he ʻOtuá ke tau aʻusiá, pe ʻikai ke tau teitei lava ʻo hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ʻo ʻai ʻa e māmaní ke nau tui kuo ʻosi fakafoki mai ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, pea kuo tau maʻu ʻa e Ongoongolelei taʻengatá. Kuo pau ke tau fakahoko ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Sīsuú ʻo fakamoʻulaloaʻi hotau ngaahi loto fakatāutahá ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ʻi ha meʻa pē ʻe taha, ka ʻi he meʻa kotoa pē, pea moʻui ke lava ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo ʻiate kitautolu, kae lava ke tau fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá.4 [Vakai, fokotuʻu fika 2 he peesi .]

ʻOku mahuʻinga fau ʻa e uouangatahá ʻi he Siasí pea ʻi hotau ngaahi fāmilí.

ʻOku totonu ke ʻi ai ha uouangataha lahi ange ʻi hotau lotolotongá ʻi he tuʻunga ko ia ʻoku tau ʻilo he māmaní he ʻaho ní. ʻOku uouangataha moʻoni ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻikai ʻapē totonu ke ʻi ai ha uouangataha moʻoni ʻi he kōlomú? ʻOku mahino moʻoni, ʻe pehē ʻe he taha kotoa ʻIo, ke uouangataha moʻoni ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. … Pea ʻoku uouangataha moʻoni foki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku ʻikai ʻapē totonu ke pehē? ʻE pehē ʻe he taha kotoa, ko ia, ʻoku totonu ke pehē. Pea ʻoku ʻikai ʻapē totonu ke uouangataha ʻa e kau palesiteni ʻe toko fitu ʻo e Kau Fitungofulú? ʻOku totonu ʻaupito ke pehē; te tau pehē kotoa ʻIo. ʻOku ʻikai ʻapē totonu ke uouangataha moʻoni ʻa e Kau Aleaʻanga Māʻolunga ʻi he ngaahi Siteiki kotoa ʻo Saioné? ʻOku totonu moʻoni ke pehē, pea ʻoku ʻi ai ha founga ke aʻusia ai ʻa e uouangataha ko ʻení. Ko e meʻa tatau pē mo e ngaahi houalotu mo e ngaahi kōlomu kehé. ʻOku ʻikai ʻapē totonu ke ʻi ai ha uouangataha moʻoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e ngaahi Siteikí? ʻOku tonu ke pehē, pea kapau ko ha palesiteni au ʻo ha Siteiki, he ʻikai ke u teitei mālōlō ʻi ha ʻaho pe pō kae ʻoua ke u taha mo hoku ongo tokoní. ʻOku ʻikai ʻapē totonu ke taha ʻa e Pīsopé mo hono ongo tokoní? ʻOku mātuʻaki totonu ʻaupito.

Sai, ko e hā leva e meʻa ʻoku mahuʻinga angé? ʻOku ʻikai ʻapē totonu ke taha ʻa e fāmilí? … ʻOku totonu ʻaupito ke pehē. Pea ko e hā leva ʻe fakafiefiemālie ai ha taha, ko e hā leva ha totonu ʻa ha husepāniti pe tamai ʻi ha fāmili ke nofo fakafiefiemālie kae ʻoua ke maʻu ha uouangataha moʻoni, ke maʻu ʻa e uouangataha moʻoni ʻe malava ke aʻusiá? Pea ʻi he meʻá ni ʻoku totonu ke ʻai ʻe he tamaí ia ke hoko ko e tangata haohaoa taha te ne lava ʻi he moʻui ko ʻení ʻi he ʻao ʻo hono fāmilí. Pea ʻoku totonu ke ʻai ʻe he uaifí ia ke ne aʻusia ʻa e haohaoa taha ʻe lava ʻe ha fefine ke fakahoko ʻi he moʻui ko ʻení. Pea ʻokú na toki mateuteu ai ke ʻai ʻena fānaú ke nau aʻusia ʻa e haohaoa taha te nau loto pea mo malava ke fakahaohaoaʻí. ʻOku totonu foki ke mātuʻaki tokanga ʻaupito ʻa e tamaí mo e faʻeé. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa teitei lea taʻe-fakaʻapaʻapa ʻa e uaifí fekauʻaki mo hono husepānití ʻi he ʻao ʻo ʻene fānaú. Kapau ʻokú ne fakakaukau ne fai ʻe hono husepānití ha meʻa hala (mahalo pē naʻá ne fai), ʻoku ʻikai totonu ke ne lea fekauʻaki mo ia ʻi he ʻao ʻo ʻene fānaú. ʻOku totonu ke ʻalu mo ia mei he ʻao ʻo ʻene fānaú ʻo toki talaange ki ai ʻene ngaahi fehalākí, ʻi ha founga lelei, kae ʻoua naʻa teitei lea taʻe-fakaʻapaʻapa fekauʻaki mo e tamaí ʻi he ʻao ʻo e fānaú. Pea pehē pē mo e tamaí. ʻOku ʻikai haʻane totonu ke lea taʻe-fakaʻapaʻapa fekauʻaki mo hono uaifí ʻi he ʻao ʻo ʻene fānaú. ʻOku ou fakatauange ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo foaki ki he husepānití mo e uaifí ha ongo pea mo e mahino ke fakatonutonu kinaua ʻi he faʻahinga meʻa peheé. ʻOku ou ʻiloʻi ko e lahi ʻo e ngaahi palopalema ʻoku ʻasi mai he taimi ní, kae ʻumaʻā ʻa e anga taʻe-fakaʻapaʻapa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻi he toʻu kei talavoú, ʻoku tupu ia mei he ngaahi moʻoni ko ʻení, naʻe ʻi ai ha ngaahi palopalema ʻi he ʻātakai ʻo e ʻapí, pea naʻe fakahoko ha anga taʻe-fakaʻapaʻapa ʻi honau ʻaó, ʻo e tamaí ʻe he faʻeé, pe ʻo e faʻeé ʻe he tamaí. Kuó u ʻilo ʻeni ʻoku pehē.5 [Vakai, fokotuʻu fika 3 he peesi 228.]

ʻOku tau uouangataha ʻi heʻetau fetokoniʻaki ke maʻu ʻa e melinó mo e fiefiá.

ʻOku lahi ʻetau lāulea fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻofa ʻi he kaungāʻapí ʻo hangē pē ko ʻetau ʻofa kiate kitautolú; ʻoku tau lāulea ki ai pea ʻoku tau faʻa fakakaukau ki ai ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ko e hā hono lahi ʻetau fakahoko moʻoni ʻa e laumālie ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení, pea mo ʻiloʻi ko e palopalemá ko kitautolu? Kuo pau ke mahino kiate kitautolu kuo pau ke tau fakahoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ai ke hoko ko ha kakai uouangatahá, ke ʻuuni hotau ngaahi lotó kae lava ke tau taha, ka he ʻikai teitei lava ʻeni ia ʻo hoko kae ʻoua kuo fakahoko ha ngaahi meʻa pau, ko ha ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ke tau ngāueʻi lahi ʻi heʻetau tafaʻakí.

ʻE anga fēfē haʻamou ngāue ke ʻuuni fakataha kimoutolu? ʻE anga fēfē ha ngāue ʻa ha tangata ke taha mo hono kaungāʻapí? Kapau ʻoku feohi ha ongo tangata ka naʻe ʻikai ke na teitei maheni, ʻe anga fēfē haʻana ngāue ke maʻu ha anga fefakakaumeʻaʻaki ʻiate kinaua, ha vāofi pea mo ha feʻofaʻaki ʻiate kinaua? Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke fakahoko ha meʻa, ʻo ʻikai ʻe he tafaʻaki pē ʻe taha, ka kuo pau ke fai ia ʻe he taha pea pehē mo e taha ko ʻeé. He ʻikai taau ia ke fakahoko pē ʻe he toko taha ʻa e ngāué; he ʻikai feʻunga ke maʻu pē ʻe he toko taha ʻa e ngaahi ongó mo ne fakahoko toko taha pē ʻa e ngāué, ka koeʻuhí ke na taha ʻi heʻena ngaahi ongó mo e ʻofá—kuo pau ke fie maʻu ke na fakatou ngāue. …

… Kuo pau ke fakahoko ha faʻahinga meʻa ʻe he ongo tafaʻakí [takitaha] kae lava ke maʻu ʻa e anga fakakaungāmeʻá pea haʻi fakataha kitautolu ko ha kakai ngāue fakataha. …

… Tuku ke fakamaama hoʻomou fakakaukaú ke maʻu ha mahino pea mou tokangaʻi e ngaahi fie maʻu homou ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻiate kimoutolú, pea kapau ʻoku mou malava ʻi homou iví ke maʻu ha ngaahi monūʻia maʻa homou ngaahi kaungāmeʻá pea mou fai ia, pea ʻi hoʻomou fai ʻení te mou ʻiloʻi ʻe haʻu vave ange ki homou nimá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mou fie maʻú ʻo laka ange ʻi haʻamou ngāue ʻataʻatā pē ke maʻu kinautolu maʻau ʻo taʻe-fakakaukauʻi e ngahi fie maʻu homou ngaahi kaungāmeʻá. ʻOku ou ʻilo ko ha tefitoʻi moʻoni lelei mo mahuʻinga ʻeni. …

… ʻOku fie maʻu ke tau ʻilo ko e ngāue ʻatautolu ʻa e feinga ke maʻu e nonga mo e fiefia ʻanautolu ʻoku tau feohí, pea ʻoua naʻá ke teitei fai ha meʻa ke tāmoloki ai siʻi loto mo e totonu ho ngaahi kaungāʻapí. Ko e hā hano fuoloa ka tuku ha taha ke ʻalu ʻo tāmoloki e ngaahi totonu ʻa ha tangata, kuó ne maumauʻi e ongoʻi fefalalaʻaki ne na maʻu ki muʻá? Pea ka maumauʻi ia, ko e hā hano fuoloa hano feingaʻi ke toe fokotuʻu ʻa e ongo ko ia ne ʻiate kinaua ki muʻá? ʻE fuofuoloa moʻoni. Ko e meʻa ʻeni kuo pau ke tau tokanga ki aí; ʻOku ou ongoʻi pehē; ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú kotoa, ʻi heʻetau ngaahi tōʻongá kotoa pea ʻi heʻetau ngaahi fakakaukauloto fakafoʻituituí ʻoku fie maʻu ke tau fakakaukau ki he ngaahi fie maʻu ʻanautolu kotoa ʻoku tau feohí; pea mo ʻilo ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi totonu mo honau ngaahi faingamālie ʻo tatau pē mo kitautolu; ʻoku fie maʻu ke fakatōkakano moʻoni ʻeni ki hotau ʻatamaí.

Tau fakakaukau ki ha tangata ʻokú ne tokangaʻi maʻu pē siʻi ngaahi fie maʻu ʻa e kakai ʻoku nau feohí, ʻokú ne maʻu ʻa e ongo ke tāpuakiʻi ha faʻahinga meʻa pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻa hono kāingá, te ne hanga ʻi he foungá ni ʻo ʻomi ʻa e fiefiá kiate ia pea mo kinautolu ʻoku nau feohí. Tuku ki ha tangata ke ne fakahoko hono fehangahangaí pea he ʻikai ke ne tāpuakiʻi mo ngāue ke monūʻia ʻa e kakaí, ka te ne fakamāuʻi mo holoki kinautolu ki lalo, te ne fai nai ha fakalakalaka tatau? Ko e moʻoni he ʻikai.

… Kapau te tau ongoʻi ko hotau fatongiá ke ngāue loto vēkeveke ange ke maʻu ha falala ʻo laka ange ʻi he meʻa ne tau fakahokó, te tau hoko atu kapau te tau lava ʻi hotau mālohí ke maʻu e ngaahi tāpuaki fakaemāmaní pea mo e ʻofa ke maʻu e anga fakakaumēʻa ʻa kinatolu ʻoku tau feohí. Ko e foungá pē ʻeni pea he ʻikai ha toe founga ʻe lava ke ʻuuni fakataha ai kitautolu mo tau fakahaaʻi atu ʻoku tau maʻu ha ʻofa mo ha ongoʻi fakatokoua.—Kuo pau ke tau fakafōtunga atu ʻa e ongo ko ʻení ʻaki ʻetau ngāué … ʻo ʻikai lulu-nima mo ha taha mo pehē ange ʻofa ke tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá e hoku kaungātangata lelei, pea ʻikai ha toe tokanga ia ʻi he ʻaho hono hokó ki he meʻa ne tau leaʻaki kimuʻá ka tau tāmoloki ʻene ngaahi ongo lelei tahá.6

Ko e taimi ʻoku ʻikai fie feilaulau ai ha tangata maʻa hono kāingá, pea ʻi he taimi ʻokú ne ʻilo ai kuó ne uesia e loto ʻo hono kāingá, … ʻoku ʻikai tonuhia ʻa e tangata ia ko iá ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ko e fē leva ʻa e ʻofa ʻa e tangata ko iá ki hono tokouá?

Ko e taimi ʻoku ʻikai loto ai ha taha ke faingataʻaʻia maʻa hono tokouá, ʻe anga fēfē haʻane fakahaaʻi ʻi hono mālohí ʻoku ʻofa ki hono tokouá? Te u tala atu ʻoku tau fakavalevale pea ko hotau vaivaiʻanga ʻa e ʻikai ke tau tokoni ki hotau kāingá, ka kapau te nau uesia ʻetau ngaahi totonú ʻoku tau sāuni leva, pea kapau ʻoku nau moloki hotau ʻuluʻulu-vaʻé ʻoku tau hopo he vave tahá ʻi honau ʻuluʻulu-vaʻé. … Ko e taimi ʻoku ou mamata ai ki ha tangata naʻe fakamamahiʻi, pea tafoki ʻo sāuní, ʻoku ou pehē leva ko e hā hono mamaʻo ʻo e taha ko iá mei hono fatongiá, pea ʻoku ou pehē ki ai, kuo pau ke ke feinga ke mapuleʻi koe pe ʻe ʻikai teitei lava ke fakahaofi koe ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.7

Te u lau atu ha ngaahi palakalafi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Naʻe kumi ʻa ʻeku kau ākongá ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá ki ha faingamālie ke fetukuakiʻi ʻaki, ʻo ʻikai te nau fefakamolemoleʻaki ʻi honau lotó, pea naʻe fakamamahiʻi mo tauteaʻi ʻo lahi ʻaupito ʻakinautolu, koeʻuhí ko e angahalá ni;

“Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé.” [T&F 64:8–9.] …

ʻI heʻeku lau ʻení, naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe ʻikai ke fakahoko ʻe he kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí—naʻe ʻikai ke nau lava ʻo aʻusia ʻa e uouangataha ʻi he laumālié mo e lotó naʻe totonu ke nau maʻú, pea naʻe valokiʻi kinautolu ai ʻe he ʻEikí he meʻá ni. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ke nau fefakamolemoleʻaki, ʻo aʻu ʻo tuʻo fitungofulu liunga fitu. Pea aʻu ai pē kapau ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he taha ko iá ke ke kole fakamolemole ange, kuo pau ke tau fakamolemoleʻi. … Ko ia ia ʻoku ʻikai ke ne fakamolemoleʻi hono tokouá, ʻoku talamai, ʻoku ʻiate ia ha angahala lahi ange—ʻa ia, ʻoku hoko ia ko e taha fai angahala lahi ange ʻi he taha naʻe fakatupuʻita ange ki aí. ʻOku fie maʻu kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko ʻetau ʻofa kiate kitautolú —ko ha kiʻi meʻa faingataʻa ʻi ha ngaahi tūkunga lahi; ka kuo pau ke tau aʻu ki he tuʻunga ko ia ʻo e haohaoá, pea kuo pau ke tau aʻu ki ai.8 [Vakai, fokotuʻu fika 4 he peesi 228.]

ʻOku tau tupulaki ʻi he māmá mo e potó mo mateuteu ke nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau hoko ʻo uouangataha ʻi he ongoongoleleí.

ʻOku totonu ke ʻuuni fakataha kitautolu pea tau hangē ko Tēvita mo Sonatané ʻo loto taha pē [vakai, 1 Samuela 18:1], pea sai ange ke motuhi hotau nimá mei hotau sinó ʻi haʻatau fefakamamahiʻaki. He toki kakai mālohi moʻoni kitautolu kapau ne tau ʻi he tūkunga ko ʻení, pea kuo pau ke tau aʻusia ia, neongo pe ko e hā hano siʻisiʻi e ongoʻi fakakaumeʻa ʻoku tau maʻu he lolotonga ní. Te u lava pē ke tala atu ʻe hokosia ha ʻaho kuo pau ke tau uouangataha ai ʻi he founga ko ʻení kapau ʻoku tau fie mamata ki he ʻOtuá. Kuo pau ke tau feinga ke ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē ko ʻetau ʻofa ʻiate kitautolú. Kuo pau ke tau fakahoko ʻeni, neongo pe ko e hā hotau mamaʻo mei ai he lolotonga ní, ʻe tatau ai pē, kuo pau ke tau ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení pea mo fokotuʻu kinautolu ʻi hotau lotó. Ko ha meʻa ʻeni ʻoku mahino moʻoni kiate au, pea ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku ou lea ai fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni ʻi he founga ʻoku ou lea aí, he ʻoku ou loto ke tō ia ʻi he ʻatamai ʻo e Kāingalotú, pea ke ʻi heʻenau ngaahi ongo fakaʻahó ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení.9

Kuo ui kitautolu ki tuʻa ʻe he leʻo ʻo e ʻOtua Māfimafí mei he lotolotonga ʻo e puputuʻú, ʻa ia ko Papilone, ke tau fokotuʻu ha feohiʻanga mo ha feohi fakatokoua lelei, ʻa ia te tau lava ai ʻo feʻofaʻaki ʻo hangē ko ʻetau ʻofa ʻiate kitautolú. Ko e taimi te tau mavahe ai mei he taumuʻa ko ʻení, ʻoku mavahe leva ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá meiate kitautolu ʻi he tuʻunga tatau. Ka ʻo kapau te tau hoko atu ʻo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava ne tau fai ʻi he taimi ne tau maʻu ai ʻa e Ongoongoleleí, ʻe ʻi ai ha maama mo ha poto tatau mo ia, pea ʻe ʻi ai ha teuteu lahi fau ki he meʻa ʻoku ʻamanaki ke hoko maí. Pea tuʻunga ʻi heʻetau faivelenga mo talangofua ki he ngaahi fuakava ne tau fakahokó, ʻe hoko ʻa e fakavaʻe ʻoku tau tuʻu aí ʻo hangē ha ngaahi pou ʻo e langí —taʻe-ueʻia.10 [Vakai, fokotuʻu fika 5 he peesi .]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Hono Akoʻí

Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni makehe, vakai, peesi vii–x.

  1. Toe fakamanatu e ngaahi meʻa ne foua ʻe Lolenisou Sinou ʻi he Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú, peesi 219–20). Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ʻi he Siasí he ʻahó ni ke tau foaki ai ha paʻanga mo ha koloa ke tokoni ki he niʻihi kehé? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻo tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi ngāué ni ke tau taha?

  2. Fakakaukau ki he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sinou fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tau tahá (peesi 220–21). Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ai ʻoku ngalingali ʻe maʻu ʻe he kakai kehé ha fakamoʻoni ki he ʻEikí mo Hono Siasi kuo toe fakafoki maí ʻi he taimi ka nau mamata ai ʻoku tau tahá? ʻE liliu fēfē honau lotó kapau te nau mamata ʻoku tau mavahevahe?

  3. Vakaiʻi fakalelei ʻa e konga ʻoku kamata ʻi he konga ki lalo ʻo e peesi 222. ʻOku fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e faleʻi ko ʻení ʻi hotau ʻapí? Fakakaukau ki ha meʻa te mou lava ʻo fai ke poupouʻi ai ʻa e uouangataha ange ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki homou fāmilí.

  4. Te tau aʻusia fēfē ʻa e uouangatahá ʻi heʻetau Fineʻofá pe kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, neongo ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí mo ʻetau fakakaukaú? (Ke maʻu ha ngaahi sīpinga, vakai ki he peesi 223–26.) Ko e hā ha ngaahi founga kuo ʻaonga ai kiate kimoutolu ʻa e uouangatahá ʻi homou fāmilí? ʻi he Siasí? ʻi he koló?

  5. Ko e hā ʻokú ke pehē ai ʻe lava ʻe he feʻofaʻakí ʻo ʻai kitautolu ke tau hoko ko ha “kakai mālohi”? ʻOku tākiekina fēfe ʻe he ʻofa ki he niʻihi kehé ʻetau tōʻonga moʻuí? ʻI hoʻomou fakakaukau pe aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, toe fakamanatu ʻa e ongo palakalafi fakaʻosi ʻi he vahé (peesi 227).

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻaki: Saame 133; Sione 13:34–35; Loma 12:5; Mōsaia 18:21; 4 Nīfai 1:15–17; T&F 51:9; Mōsese 7:18

Tokoni Fakafaiako: “ʻOku fakahaaʻi e tumutumu ʻo e mālohi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ke fakalotoʻi mo fakauluí ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe ha faiako kuo tataki fakalaumālie, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku laumālié, ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi tokāteline kuó u akoʻi atúʻ” (Bruce R. McConkie, fakaʻaongaʻi ʻi he ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 47).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fakaʻaongaʻi ʻi he Brigham Young, Heber C. Kimball, mo Willard Richards, “Important from Salt Lake City,” Millennial Star, ʻEpeleli 15, 1850, 120; vakai foki, Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 107.

  2. ʻI he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 108.

  3. Deseret News, Jan. 14, 1857, 355.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, Jan. 23, 1883, 1.

  5. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1897, 32–33.

  6. Deseret News, Mar. 11, 1857, 3–4; ʻi he maʻuʻanga totonú, peesi 3 ʻoku fokotuʻu hala atu ko e peesi 419.

  7. Deseret News, Jan. 14, 1857, 355.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1898, 61, 63.

  9. Deseret News, Mar. 11, 1857, 4.

  10. Deseret Semi-Weekly News, June 4, 1889, 4.

Naʻe fuakava ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he teʻeki mavahe ʻa e Kāingalotú mei Nāvuú ke tokoniʻi ʻa e Kāingalotu kotoa pē naʻa nau fie kau ʻi he hikifonuá.

“ʻOku totonu ke ʻi ai ha uouangataha ʻi he fāmilí? … ʻOku totonu ʻaupito.”