2022
Ngaahi Founga Faingofua ʻe 30 ke Tokoni ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí
ʻOkatopa 2022


Fakakomipiuta Pē

Ngaahi Founga Faingofua ʻe 30 ke Tokoni ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí

Te ke lava ʻo fai ha tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻi ha ngaahi founga lahi . ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi fakakaukau ko ʻení kiate koe ʻi hoʻo kamata fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ki he meʻa ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke ke faí.

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻokú ne lau e folofolá

Faitaaʻi ʻe Cody Bell

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene lea fakahisitōlia ko e, “ʻAmanaki Lelei ʻAnga ʻo ʻIsilelí: “Ka ʻi ai hafaʻahinga taimiʻokú ke fai ai hafaʻahinga meʻaʻoku tokoni ki hafaʻahinga taha pē-ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ʻo ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea maʻu honau papitaisó mo e ouau fakatemipalé, ko hoʻo tokoni ia ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. ʻOku faingofua pehē pē ia.”1

Naʻe toe pehē foki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngāue ke tānaki ʻa ʻIsilelí. Ko e tānaki ko iá, ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mālohí, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono mahuʻingá, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono fakaʻeiʻeikí. Pea kapau te ke fili ki ai, kapau ʻokú ke loto ki ai, te ke hoko ai ko hano konga kāfakafa. Te ke lava ʻo hoko ko ha konga kāfakafa ʻo ha meʻa ʻoku lahi, meʻa fakaofo, meʻa fakaʻeiʻeiki!”2

Meʻamālié, ʻoku ʻikai fiemaʻu maʻu pē ha ngaahi tōʻonga maʻongoʻonga ia ʻi heʻete kau atu ki he ngāue maʻongoʻonga ko ʻení—ʻe lava ʻe he fanga kiʻi meʻa faingofua ʻoku tau fai he ʻaho takitaha ʻo fakahoko ha meʻa makehe lahi. ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi fakakaukau ʻi laló ke ke fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe niʻihi ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.3 ʻI hoʻo toe vakaiʻi kinautolu mo fekumi ki ha fakahā fakataautaha ki ha toe ngaahi fakakaukaú, lotua ke tāpuakiʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke ʻiloʻi ʻo fakafou ʻi he Laumālié ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoni lelei ange ki hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

Moʻui ʻaki e ongoongoleleí ko ha tokotaha muimui ʻo Sīsū Kalaisi.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895-1985): “Ko e konga lahi ʻo e tupu tokolahi ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe hoko ia tupu mei he kakai fefine lelei toko lahi ʻo e māmaní … te nau kau tokolahi mai ki he Siasí. ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe hā mei he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa e anga māʻoniʻoní mo e lea mahinó ʻi heʻenau moʻuí pea aʻu ki ha tuʻunga ʻoku fakatokangaʻi ai e makehe mo e kehe atu pē ʻa e kau fafine ʻo e Siasí— ʻi ha ngaahi founga fakafiefia—mei he kakai fefine ʻo e māmaní.”4 ʻE toe hoko foki mo e houʻeiki tangatá ko ha ivi tākiekina mālohi ʻi hono tohoakiʻi mai e niʻihi kehé ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻaki ʻenau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

ʻI heʻetau moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ʻe tohoakiʻi e niʻihi kehé ki heʻetau māmá, fiefiá, tuí, mo e meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí, pea te ne tataki kinautolu ke nau fie ako lahi ange ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Te tau lava ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau:

  • Taukaveʻi ʻi he angaʻofá ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki aí mo tokoni ke mahino ki he niʻihi kehé ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tokāteliné kiate kitautolú.

  • Talanoa fekauʻaki mo e founga ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻi hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi folofola kehé, pea vahevahe ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e niʻihi kehé pe poupouʻi kinautolu ke nau download ʻa e app ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • Moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí, kau ai ʻa kinautolu ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá. Mateuteu ke talanoa fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku tau fili ai ke moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku tau fakahokó pea mo e anga ʻene faitāpuekina ʻetau moʻuí ʻi hono fai iá.

  • Fakaafeʻi e niʻihi kehé ke tau kau fakataha ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí—mei he ngāue tokoni ki hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí—ke aʻusia e fiefia ʻoku tau ongoʻí.

  • Kau ʻi he Fānaú mo e Toʻutupú pea talanoa mo e niʻihi kehé ki he anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe Kalaisi ke tau tupulaki mo fakalakalaka ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.

  • Hiki e ngaahi aʻusia fakalaumālié ʻi heʻetau tohinoá. ʻO ka fiemaʻu mo ueʻi ʻe he Laumālié, pea vahevahe kinautolu he ʻahó ni ki hotau fāmilí pea fakatolonga foki kinautolu ke lava ʻe he ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú ʻo maʻu ha loto-toʻa mei heʻetau ngaahi aʻusia faivelengá.

  • Ako mo feinga ke fakatupulaki lelei ange ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. ʻE lava ke hoko eNgaahi fakakaukau ʻi he vahe ono ʻo hono Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ko ha kamata lelei.

Fakafehokotaki mo e niʻihi kehé.

ʻOku kamata hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi ʻi hano fokotuʻu ha ngaahi fehokotaki mo kinautolu. Ko e lahi ange e kakai ʻoku tau maheni mo iá, ko e lahi ange ia e kakai te tau lava ʻo tokoni ke ʻomi ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ki he founga te tau lava ai ʻo:

  • Fakafeʻiloaki kitautolu ki he kakai ʻoku tau fetaulaki mo ia ʻi hotau koló. Fokotuʻu ha feohi fakakaungāmeʻa foʻou koeʻuhí ke fie ʻilo lahi ange ʻa e niʻihi kehé ki heʻetau moʻuí mo ʻetau tuí.

  • “Nofo teu pē ke talia ʻi he angavaivai mo e manavahē ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa [kitautolu] ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate [kitautolú]” (1 Pita 3:15

  • Ako e ngaahi lea fakafonuá koeʻuhí ke tau lava ʻo tokoni lelei ange ki he kakai mei hotau fonuá pe ngaahi puleʻanga kehé. Lau fekauʻaki mo e founga naʻe tali ai ʻe Palesiteni Nalesoni ha fakaafe ke ne ako e lea faka-Siainá mo e anga ʻene tokoniʻi ia ke ne tokoniʻi e kakai ʻo Siainá.

  • “Lotu fakaʻaho ke malava e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”5

  • Lotua ke fakangofua mai e ngaahi puleʻanga kotoa pē ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí.

  • Vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻi he mītia fakasōsialé pe fakatāutaha fekauʻaki mo e anga hono tāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻetau moʻuí mo e founga ʻoku tau maʻu ai ha mālohi ʻi heʻetau tui kiate Kinauá.

  • Tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he huafa ʻo Kalaisí pea ʻai ke nau ʻiloʻi ʻoku tau tauhi kiate kinautolu Maʻana.

Teuteuʻi fakalaumālie koe.

ʻOku fiemaʻu ke tau fai e meʻa tatau ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau teuteu ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá. Te tau lava ʻo:

  • Lotu ʻi he ʻaho takitaha ke ke tau ʻiloʻi ʻa e founga te tau lava ai ʻo hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, pea ngāue leva ʻo fakatatau ki he ngaahi ueʻi ʻoku maʻu ʻi he ʻahó kotoa.

  • Ako fakaʻaho e folofolá, kau ai ʻa e kau atu ki hono ako e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Ko e lahi ange ʻetau ʻilo ki he ongoongoleleí, ko e lahi ange ia ʻetau lava ʻo vahevahe ia ki he niʻihi kehé.

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoniʻ ʻo pehē, “Liliu hotau ʻapí ke hoko ko ha hūfangaʻanga ʻo e tuí,” pea “ngāue faivelenga ke fakaleleiʻi [hotau] ʻapí ke hoko ko ha senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí.”6

  • Ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi fuakava ʻi he ngaahi folofola ʻi he temples.ChurchofJesusChrist.org. Mateuteu ke talanoa fekauʻaki mo e ngaahi fuakava ʻoku tau faí mo e ʻuhinga ʻoku tau fai ai iá.

  • Ako e ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí ʻoku faʻa fehuʻia ʻe he kakaí, koeʻuhí ke tau lava ʻo ʻilo e maʻuʻanga tokoni ʻi he ngaahi folofolá pea ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí mei heʻenau ngaahi pōpoaki ʻi he konifelenisi lahí ʻi he taimi ʻoku fai mai ai e ngaahi fehuʻí.

Fakamuʻomuʻa e hisitōlia fakafāmilí mo e moihū ʻi he temipalé.

Te tau lava ʻo ngāue ʻi he ngaahi temipalé koeʻuhí ke lava ʻo maʻu ʻe kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻoku nau fili ke tali ʻetau ngāué, ʻa e ngaahi ouau ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo maʻu pē ʻiate kinautolú. Te tau lava foki ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku moʻuí ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai ʻe he ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻa ʻenau moʻuí he taimí ni pea fakaʻatā honau ngaahi fāmilí ke nau nofo fakataha ʻo taʻengata. Fakakaukau ki he founga te tau lava ai ʻo:

  • Teuteuʻi ha ngaahi hingoa fakafāmili lahi ange ki he temipalé ʻo fakafou ʻi he FamilySearch.org.

  • Tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻilo mo ako ki he founga hono ngāue ʻaki e FamilySearch.org mo kumi e ngaahi hingoa honau fāmilí.

  • Fakahokohoko fakamotuʻalea e ngaahi lekooti ʻi he FamilySearch.org ke faingofua ange hono maʻu ʻe he niʻihi kehé ha fakamatala fakaʻilekitulōnika maʻá e kau mēmipa honau fāmilí.

  • Talanoa mo e niʻihi kehé fekauʻaki mo e ngaahi fāmili taʻengatá. Akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e temipalé, ngaahi ouau ʻoku fakahoko aí, mo e founga ʻe lava ke silaʻi fakataha ai ʻa e ngaahi fāmilí—ʻa e kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi—ki he taʻengatá.

  • Fokotuʻu ha taimi pau ke ke ʻalu ai ki he temipalé pea tauhi ʻa e ʻapoinimeni ko iá.

  • Fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke tau kau fakataha ʻi heʻetau moihū ʻi hotau temipalé.

Kumi ha ngaahi founga ke feilaulauʻi ai ho taimí.

ʻOku tau moʻui femoʻuekina kotoa pē, ko ia ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke tuku ha taimi ke fai e ngaahi meʻa te tau lava ai ʻo tokoni ke tānaki ʻa ʻIsilelí. Ka ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi e fanga kiʻi ngāue faingofua ko ʻení ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó mo e ngaahi aʻusiá, te tau ʻilo ai ʻoku lahi e taimi feʻunga ke fai ai e ngaahi meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻe mahuʻinga taha kiate kitautolú pea mo e niʻihi kehé ʻe lava ke tau tokoni ke ʻunu ʻo ofi ange kiate Kinauá. Fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke:

  • Vakaiʻi ʻetau taimi-tēpilé ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonu tau tuku pe kamata hono faí ke maʻu ha taimi lahi ange ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

  • Fakasiʻisiʻi e taimi screen ʻi he ʻaho takitaha ke kau kakato ange ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

  • Tokanga lahi ange ki heʻetau ngaahi taumuʻá mo e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau maʻu ʻi he mītia fakasōsialé—ʻo fakaʻaongaʻi ia ko ha meʻangāue ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

  • Loto moʻoni ke fetuʻutaki mo e niʻihi kehé ʻi he ngaahi ʻekitivitī kuo tau ʻosi kau ki aí.

  • Manatuʻi ke “ʻoua ʻe kumi ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní kae fuofua kumi ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea fokotuʻu ʻa ʻene māʻoniʻoni, pea ʻe toki fakalahi atuʻʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 6:38 [ʻi he fakamatala fakalahi ʻi he Tohitapú]).

Paaki