2021
Ko e Mālohi ʻo ha Hingoá
ʻOkatopa 2021


“Ko e Mālohi ʻo ha Hingoá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻOkatopa 2021.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ko e Mālohi ʻo ha Hingoá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115

ʻOku mahuʻinga e ngaahi hingoá—tautautefito ki he hingoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Tā Valivali ʻo Kalaisi ko e Fakamoʻuí, tā ʻe Heinrich Hofmann

Kuó ke fakakaukau nai ki he fuʻu mahuʻinga ʻo ha hingoá? Fakakaukau ki ho hingoa naʻe foaki atu kiate koe ʻi he taimi naʻe fanauʻi ai koé—ko ha hingoa ʻe ʻilo ai koe ʻi hoʻo moʻuí kotoa. Ko ho hingoá ʻa e ʻuluaki meʻa ʻoku faʻa fehuʻi atu ʻe ha taha ʻi he taimi ʻoku mou fetaulaki aí. Pea ko e founga faingofua taha ia ki he fāmilí, kaungāmeʻá, mo e niʻihi kehé ke nau talanoa ai kiate koé. ʻI hoʻomou kei īkí, ko e tokolahi ʻo kimoutolu ne mou maʻu e faingamālie ke maʻu ha hingoa mo ha tāpuaki ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI hoʻo papitaisó, ʻokú ke fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá ke fakahaaʻi ʻokú ke loto-fiemālie ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke maʻu ai e sākalamēnití, ʻokú ke fakafoʻou ai e fuakava ko iá mo palōmesi ke manatu maʻu ai pē kiate Ia (vakai, Mōsaia 18:8–9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79).

Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga ʻa e hingoá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he lava ʻe ha hingoa ʻo fakafehokotaki kitautolu takitaha mo hotau tuʻunga fakafoʻituituí, ka te ne lava foki ʻo ʻomi ha mālohi, fatongia, mo ha ngaahi tāpuaki. ʻOku moʻoni ʻeni tautautefito ʻi heʻene fekauʻaki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe Fakahingoa ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasí

Kuo akoʻi mai ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni M. Nalesoní, ʻa e ʻuhinga ʻoku matuʻaki mahuʻinga ai e hingoa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí. Naʻá ne pehē: “Ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻikai ke fakahingoa ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasi ne fakafoki mai ʻiate iá; pe ko Molomona. Ko e Fakamoʻuí Tonu pē naʻe folofola, ʻHe ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Níʼ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4].”1

ʻOku ʻikai ko e fuofua taimi ʻeni ne ‘omi ai e fakahinohino ki he meʻa ke fakahingoa ʻaki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ki he kau Nīfaí hili ʻenau lotu ki he Tamaí ʻi Hono huafá, naʻe fehuʻi ange ʻe he kakaí kiate Ia pe ko e hā ʻoku totonu ke nau ui ʻaki Hono Siasí. Naʻe tali ange ʻe he Fakamoʻuí ‘o pehē:

“Ke mou ui ʻa e siasí ʻi hoku hingoá. …

“Pea ʻoku fēfē ʻene hoko ko hoku siasi ʻo kapau ʻoku ʻikai ui ia ʻi hoku hingoá? He kapau ʻoku ui ha siasi ʻi he hingoa ʻo Mōsesé pea ko e siasi ia ʻo Mōsese; pe kapau ʻoku ui ia ʻi he hingoa ʻo ha tangata pea ko e siasi ia ʻo ha tangata; ka ʻo kapau ʻoku ui ia ʻi hoku hingoá pea ko hoku siasi ia, ʻo kapau kuo langa ʻa kinautolu ʻi heʻeku ongoongoleleí” (3 Nīfai 27:7–8).

ʻI he ngaahi ʻuhinga ko ʻení, kuo fakahā ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ʻikai toe aleaʻi e hingoa ia ʻo e Siasí. Ko e taimi ʻoku fakahā mahino ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e hingoa ʻo Hono Siasí, pea aʻu ʻo muʻomuʻa ai ʻa ʻEne pehē, ʻKe mou ui ʻa e Siasí ʻi hoku hingoá,ʼ ko ʻEne fakamātoato.”2

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí

ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Kalaisi, tā ʻe Greg K. Olsen

Kuo palōmesi mai ʻe Palesiteni Nalesoni kapau te tau fakahoko hotau lelei tahá ke fakafoki mo fakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, “ʻE hanga ʻe Ia ʻoku ʻOʻona e Siasi ko ʻení ʻo lilingi hifo Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo teʻeki ai ke tau mātaʻia hano tatau.”3

Te Tau Lava ʻo Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ke Nau ʻIlo e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo hono fakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasí ʻoku maʻu ia ʻi heʻetau toʻo fakamātoato hotau fatongia ke fakahā e huafa ʻo e Fakamoʻuí ki he māmaní kotoa.

ʻI he fakalau e ngaahi taʻú, kuo fakaʻaongaʻi ha ngaahi hingoa fakatenetene hangē ko e “Siasi LDS” mo e “Siasi Māmongá” ke fetongi ʻaki e hingoa naʻe fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí. Ko e palopalema ʻo e ngaahi hingoa fakatenetene hangē ko ʻení, ʻoku toʻo ai e huafa ʻo Sīsū Kalaisí mei Hono Siasí. ʻI hono fakahoko iá, ʻoku fakaʻuhingaʻi hala ai ʻa kitautolu mo e meʻa ʻoku tau tui ki aí.

ʻOku tau tui ko Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻui pea mo e Huhuʻi Ia ʻo e māmaní. Meʻapangó, ʻoku fakakaukau ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau tui kiate Ia pe ʻoku tau lotu ki ha taha makehe meiate Ia. ʻI hono vahevahe mo e niʻihi kehé ʻi he lahi taha ʻoku malavá ʻa ʻetau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau fakamahino ai ʻoku tau lotu kia Sīsū Kalaisi. ʻE kamata leva ke vakai ʻa kinautolu ʻoku tau feohi mo iá ko Sīsū Kalaisi moʻoni ʻoku fakatefito ai ʻetau tuí mo ʻetau moʻuí.

Te Tau Lava ʻo ʻOmi e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kitautolu ke tau ui ʻa e Siasí ʻaki Hono huafá koeʻuhí he ko Hono Siasi, kuo fakafonu ʻaki Hono mālohí.”4

Naʻe moʻui ʻa Sīsū Kalaisi taʻe ʻi ai Haʻane angahala. Naʻá Ne ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi, mamahi, pole, mo e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻo e māmaní. Naʻá Ne tautaʻa toto ʻi Ketisemani pea ʻi he kolosí ʻi Heʻene foua ʻa e mamahi fakalilifu ʻoku ʻikai lava ʻo mafakamatalaʻi. Naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi mamahí mo e mahamahaki kotoa pē. ʻOkú Ne tuʻu mateuteu ke tokoniʻi kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí. ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e tui kiate Iá pea haʻu kiate Iá, ʻoku “tāpuekina [kitautolu] ʻaki ha mālohi lahi ange ke fepaki mo e ʻahiʻahí, faingataʻá, mo e vaivaí.”5

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku lea

ʻI heʻetau fakahā mahino ko e kau mēmipa kitautolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau fakahā ai foki ko Ia ʻa e Tokotaha ʻokú Ne maʻu e mālohi ke fakamālohia kitautolú, fakamaʻamaʻa ʻetau kavengá, mo ʻomi ʻa e fiefá mo e nongá ki heʻetau moʻuí. ʻIkai ngata aí, ʻoku talaʻofa mai foki kiate kitautolu te tau maʻu e “ʻilo mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tokoni ke ʻoatu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai kotoa pea mo teuteu ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí.”6

ʻE Maʻu ha Ngaahi Tāpuaki Lahi Ange

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, fakakaukau angé ki he mālohi ʻe lava ke tau maʻu ʻi hono fakaʻaongaʻi pē e hingoa kakato ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻulu ki Hono Siasí pea ʻokú Ne tataki ia ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí pea vahevahe hono ngaahi moʻoni mahuʻingá mo e niʻihi kehé. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe hanga ʻe Hono Siasí, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo faitāpuekina koe, ko ho ngaahi kaungāmeʻá, pea mo ho fāmilí ʻi he moʻuí ni pea aʻu ki he nofo taʻengatá.

Paaki