2021
Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻi ʻAilaní
ʻOkatopa 2021


“Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻi ʻAilaní,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻOkatopa 2021.

Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻi ʻAilaní

Ko ʻAiveni K. pē ʻa e talavou ʻoku kau ki he Siasí ʻi hono ʻapiakó—ka ʻoku ʻikai ke ne teitei tuenoa.

ʻĪmisi
talavou ʻoku heka pasikala

Faitā ʻa Ashley-Ann K.

Kuó ke fanongo nai he lea ʻoku pehē “ʻOku maʻuiʻui ange maʻu pē ʻa e musié ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻaá”? Mahalo pē he ʻikai lea pehē ʻa e taʻu hongofulu mā nima ko ʻAiveni K. ʻo ʻAilaní ʻi ha taimi vavé ni mai. ʻOkú ne pehē, “ʻOku maʻuiʻui ʻaupito ʻemau musié!”

ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ʻoku faʻa ui ai ʻa ʻAilani “Ko e ʻOtu Motu ʻEmalatá.”

ʻOku pehē ʻe ʻAiveni, “ʻOku fakaʻofoʻofa ʻaupito ʻeni ia.” ʻOkú ne mamataʻi foki e fakaʻofoʻofa ko iá, ʻi heʻene faʻa ʻeva heʻene pasikalá. “ʻOku ou saiʻia he ʻeva pasikala ʻi he ngaahi hala lōngonoa homau feituʻú.”

ʻOku takatakaiʻi ia ʻe he musie lanu maʻuiʻuí mo e ngaahi fakaʻofoʻofa kehe ʻo natulá. Ka neongo ia, ko e meʻa ʻoku tōnounou aí ko e kau mēmipa kehe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hono toʻú. Ko ʻAiveni pē mo hono ngaahi tuofāfine īkí ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi honau ʻapiakó.

Ko e Tokotaha Tuenoá

Ko e lahi taha ʻo e ngaah ʻapiako ʻi ʻAilaní ko e ngaahi ako fakalotu. ʻOku ako ʻa ʻAiveni mo hono ngaahi tuofāfiné ʻi he ʻapiako Katolika fakalotofonuá fakataha mo e toʻu tupu kehe ʻoku nofo ʻi honau feituʻu ʻi ʻAilaní.

ʻI he ngaahi fili ko ia fekauʻaki mo e tōʻonga moʻuí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tafaʻaki pau ʻoku makehe ai ʻa ʻAiveni. ʻOkú ne pehē, “ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi he ʻoku kapekape ʻa e tokotaha kotoa.” ʻOku pehē ʻe ʻAiveni ʻoku angamaheni pē ʻa e kapekapé ai. Ka ʻoku ʻi ai ha konga ʻo e anga fakafonua ʻi ʻAilaní ʻoku pehē ʻe ʻAiveni ʻe lava ke hoko ko ha pole lahi ange.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku saiʻia e tamaiki tangatá ke nau fakataha pea nau ō ʻo inu. ʻOku faʻa liʻaki maʻu pē au.”

Ko ʻene talanoa fekauʻaki mo hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he akó ʻi hono toʻú. ʻOku angamaheni pē ʻa e inu kava mālohi kei taʻu siʻí ʻi he feituʻu ʻoku nofo ai ʻa ʻAivení. ʻOku tuʻo lahi e hoko ʻa e ngaahi ʻeva fakasōsiale ko ʻení ʻo pehē ai ʻe ʻAiveni ʻokú ne faʻa fakakaukau ke ʻalu ai koeʻuhí ke ʻoua ʻe liʻaki maʻu pē ia. Ka ko e taimi kotoa pē, ʻokú ne nofo pē ʻi ʻapi.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou fakakaukau, ʻKo e hā e meʻa ʻe hokó kapau te u ʻalu mo kinautolu?ʼ” “ʻOku ou ʻilo kapau te u fili ke ʻoua te u ʻalu, ʻe tāpuekina ai au. ʻOku maʻongoʻonga ange ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú ʻi he mamahi ʻo e liʻaki tokotahá.”

ʻĪmisi
talavou

ʻOku fakafalala ʻa ʻAiveni ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi ia ʻi he ngaahi fili fakaʻahó. ʻIkai ngata aí, ʻokú ne toe maʻu foki mo ha ngaahi maʻuʻanga ivi kehe ke maʻu tokoni mei ai.

ʻOku nau fetohiʻaki pē mo hono ngaahi kaungāmeʻa Siasi ʻi ʻAilaní ʻi he telefoni toʻotoʻó.

Ngaahi Kaungāmeʻa he ʻInitanetí mo e Mālohi Fakaʻahó

Koeʻuhí ʻoku vāmamaʻo e nofo ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu ʻoku nofo ai ʻa ʻAivení, ʻoku lahi ʻenau ngaahi fakataha ʻoku fakahoko ʻi he telefoni vitioó. Ko e ʻuhinga ʻe taha, ʻoku nau fakataha ʻi he ʻinitanetí ki he seminelí.

ʻOku pehē ʻe ʻAiveni, “ʻOku lelei ʻaupito e semineli fakauiké.” “ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻemau ako kau kia Kalaisi mo e ongoongoleleí lolotonga ʻemau fakahoko e seminelí, ka ʻi he hili e kalasí ʻoku tuku moʻui pē ʻe he faiakó ʻa e Zoom ke mau talanoa ai.”

ʻOku nau talanoa ʻi he telefoni vitiō ko iá, ʻo fefakakataʻaki, vaʻinga ha ngaahi keimi, mo fakakaungāmeʻa pē mo e niʻihi kehe ʻoku nau maʻu ha ngaahi tuʻunga ʻulungaanga tatau. Kia ʻAiveni, kuo maʻu hono ngaahi kaungāmeʻa ofi tahá mei he ngaahi fetuʻutaki ko ʻeni ʻi he Siasí.

Ko e taha ʻo e ngaahi fetuʻutaki ko iá ko hono kaungāmeʻa lelei ko Lopí. ʻOku pehē ʻe ʻAiveni, “ʻOkú ma maʻu ha ngaahi meʻa lahi fakaoli ʻoku tatau.” “ʻE maʻu ʻe Lopi ha meʻa fakaoli ʻi he mītia fakasōsialé ʻokú ne ʻiloʻi te u saiʻia ai, pea te ne tohi mai ʻo ʻomai. Te ma fetohiʻaki leva ai ʻi ha kiʻi taimi. Hili ha ngaahi houa siʻi mei ai, te u maʻu ha meʻa fakaoli pea tohi atu ki ai.

Ko e ngaahi meʻa angamaheni pē, ko ia? Ka ʻoku tokoni lahi e fanga kiʻi fetohiʻaki iiki ko ʻení ʻi he lolotonga ʻo e uiké. “ʻOku sai ia koeʻuhí ʻokú ma lava ʻo fevahevaheʻaki mo kakata, ʻo ʻikai fiemaʻu ke kau ai ha kapekape pe ko ha toe meʻa kehe.” Te na lava foki ʻo fepōpoakiʻaki he telefoní ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻokú na fiemaʻu ai ha kiʻi fakamālohia ʻi he ongoongoleleí.

Ko ha Fakataha Faka-ʻAilani

Neongo ʻoku kiʻi vāmamaʻo e nofo ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi ʻAilaní, ka ʻoku nau kei feinga pē ke fakatahataha mai he taʻú kotoa—ʻo faʻa kau mai ki ai e toʻu tupu mei he fonuá kotoa.

Kuo kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e meʻa kotoa pē mei he ngaahi ngāue tokoní ki hono nō ʻo e ngaahi suti sumo fangatuá. ʻOku pehē ʻe ʻAiveni. “ʻOku fakalata ʻaupito!”

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi he fakaʻosinga ʻo e ngaahi ʻekitivitií ʻe ʻi ai ha tisikou (ko ha hulohula). ʻOku kehe ʻaupito ʻeni ia mei he ngaahi tisikou ʻa e akó mo e koló ʻoku fakahoko ʻi ha feituʻu ofi mai. Hangē ko ʻení, ʻi he tisikou fakakoló, kapau ʻe kole ʻe ha kiʻi tamasiʻi ki ha kiʻi taʻahine ke na hulohula, ʻoku meimei hangē ia hano kole ange ke na teití—pe hoko ko hono kaumeʻá. Ko e konga pē mo ia ʻo e anga fakafonua aí.

Ka ʻoku kehe ʻa e ngaahi tisikou ʻa e Siasí. ʻOku pehē ai ʻe ʻAiveni, “te mau lava ʻo kole hulohula ki ha taha pea he ʻikai ke nau fakakaukau ʻoku mau kole ange ke mau kaumeʻa fakamātoato. ʻOku laka mamaʻo ange ia.”

Ko e ngaahi feohi fakataha ko ʻeni mo e toʻu tupu kehe ʻo e Siasí ʻi ʻAilaní ʻoku ʻi ai hono ola tuʻuloa he toenga ʻo e taʻú. ʻOku hokohoko atu ʻenau feohi fakakaungāmeʻá ʻi heʻenau vaʻinga keimi he ʻinitanetí, fetohiʻaki mo talanoa ʻi he telefoní, mo fepoupouʻaki kae ʻoua kuo nau toe lava ʻo fakataha.

ʻĪmisi
ko e tuongaʻane mo e tuofefine ʻokú na heka pasikala
ʻĪmisi
fāmili ʻoku hiva
ʻĪmisi
fāmilí

ʻOku saiʻia ʻa ʻAiveni he feohi mo hono fāmilí, kau ai ʻa e ʻeva pasikala fakatahá mo e hivaʻi ha ngaahi himi ʻi ʻapí.

Tupulakí mo e Maama ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku ʻi ai ha kiʻi faleʻi ʻa ʻAiveni maʻá e toʻu tupu kehe ʻoku nau fehangahangai mo ha tūkunga pehení. “Kapau ʻokú ke ongoʻi ko koe toko taha pē ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi ho ʻapiakó, ʻoua naʻá ke liliu hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí ke tali koe ʻe he niʻihi kehé. Kapau te ke kapekape, konā, pe ifi ke nau tali koe, ʻe mole meiate koe ʻa e meʻa lahi. ʻOku lelei ange ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he fakafiemālie ʻo e feinga ke tali lelei kitá!”

Pea kapau ʻokú ke manavasiʻi ʻoku tuenoa ʻa ʻAiveni ʻi he akó koeʻuhí ko ʻene fili ke kehe ʻene tōʻonga moʻuí, toe fakakaukau pē. ʻOkú ne pehē ʻoku ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻa ʻene tuí mo fakaʻapaʻapaʻi ia neongo ʻokú ne kau ki ha tui fakalotu kehe. ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, “ʻOku ou tali ʻenau tuí, pea ʻoku nau tali ʻeku tuí.” “ʻOku ou kaungāmeʻa lelei mo e tokotaha kotoa pē ʻi hoku ʻapiakó.”

ʻI he fakaʻosí, mahalo he ʻikai feohi ʻa ʻAiveni mo e toʻu tupu ʻo e Siasí he ʻaho kotoa, ka ʻokú ne tuku ke ulo tatau pē ʻene maama ʻi he ongoongoleleí. ʻIkai ko ia pē, ka ko hai ʻokú ne ʻilo e lahi ʻo e ngaahi tenga ʻo e ongoongoleleí ʻokú ne tō ʻi heʻene hoko pē ko ha faʻifaʻitakiʻanga leleí? Ko hono moʻoní, ʻoku faʻa tupu lelei pē ʻa e ngaahi meʻá ʻi ʻAilani!

Paaki