Hisitōlia ʻo e Siasí
14 Faingataʻa ke Māvahevahe


“Faingataʻa ke Māvahevahe,” vahe 14 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 14: “Faingataʻa ke Māvahevahe”

Vahe 14

Faingataʻa ke Māvahevahe

ʻĪmisi
tangata ʻoku toho saliote

ʻI he fakaʻosinga ʻo Māʻasi 1855, ko e lava ia ha māhina ʻe hiva ʻo e teʻeki ke ongona ʻe ʻAna ʻIlisa Sikilisi mei hono husepāniti ko Sēkopé. Ne fakaʻauha ha ʻū meili ʻe niʻihi lolotonga ʻa e fepaki fakamuimui mo Ualakalá. Konga e ʻuhinga ʻa e ʻikai toe maʻu mai ha meilí ko hono tāpuni ʻa e ngaahi halanga tufa meilí ʻi he faʻahitaʻu momokó. Naʻá ne fie faitohi ki ai, ka naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ʻe ʻave ʻa ʻene ngaahi tohí ki fē. Ko ʻene ʻilo fakamuimuí, naʻe malanga ʻaki ʻe Sēkope ʻa e ongoongoleleí ʻi Suisalani. Ka naʻe ʻomi ha tohi meia Taniela Taila, ko e taki ngāue fakafaifekau ʻi he fonuá, ʻo pehē ʻoku ʻikai ke ne ʻilo pe ʻoku ngāue ʻa Sekopé ʻi fē.1

ʻI ha taʻu nai ʻe taha kimuʻa, naʻe faitohi mai ʻa Sēkope ʻe vave pē haʻane foki mai ki ʻIutā. ʻE hoko ʻa e taʻu ʻe tolu ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he māhina ʻe ono ka hoko maí, pea naʻe ʻamanaki ʻe ʻAna ʻIlisa te ne i ʻapi he taimi ko iá. Naʻe ʻosi foki mai ʻa e kau faifekau kehe ne nau ʻalu fakataha mo iá, pea naʻe kamata ke fehuʻia ʻe he fānaú pe ko e hā kuo teʻeki ke foki mai ai mo ʻenau tamaí.2

Kuo lahi e meʻa ne toki hoko ki he fāmilí. ʻI he taimi ne kamata ai ʻa e fekeʻikeʻi ʻi he vā ʻo e kau nofo foʻou mo e kau ʻInitia ʻIutí, naʻe fili ʻa ʻAna ʻIlisa ke ʻoua ʻe foki ki he fāmá kae nofo pē ʻi Sōleiki Siti ko ʻene malu angé. Naʻá ne ʻai ke nofo totongi fakataimi ha konga honau fale ʻi loto koló ki ha fāmili hikifoʻou mai mei Sikotilani. Naʻá ne tauhi foki ha ongo puaka sisino ʻe ua ʻa ia ne maʻu meʻatokoni mei ai e fāmilí he faʻahitaʻu momokó. Naʻe maʻuako ʻa e fānaú, pea fakalakalaka ʻenau laukongá mo hono ako ʻo e ongoongoleleí. Lolotonga e mavahe ʻa Sēkopé, naʻá ne tokangaʻi lelei ʻa e maʻuʻanga moʻui ʻa e fāmilí mo feinga ke fakamamaʻo mei he fakamoʻuá.3

ʻI he ʻaho 25 ʻo Māʻasi, 1855, naʻe ʻaʻahi atu ha Kāingalotu Suisalani ʻe toko tolu kia ʻAna ʻIlisa mo e fānaú. Ko e taha ʻo e Kāingalotú ko Siesi Luisi Peilifi, ko ha taha ʻo e kau fuofua papi ului ki he Siasí ʻi Suisalani. Naʻá ne hoko ko ha taki ʻi he misiona Suisalaní ʻi he taimi ne tūʻuta atu ai ʻa Sēkopé. Ki muʻa pea hikifonua mai ʻa Siesi mo hono fāmilí ki Saioné, naʻe ʻoange ʻe Sēkope kiate ia ha hisitōlia ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú mo e ʻū meʻaʻofa maʻa ʻAna ʻIlisa mo e fānaú.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e hisitōlia ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe hiki ʻe Sēkope ha ngaahi fakalaulauloto ki heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuó u fai ha meʻa siʻisiʻi pē he taimí ni, pea ko e lahi ʻo e lelei te u fai lolotonga ʻeku ʻi Suisalaní, ʻe toki ʻiloʻi pē ʻamui. Kuó u mamata ki he fiefia ʻa ha niʻihi ʻi heʻeku ngaahi fakahinohinó pea ʻoku ou falala te u mamata ʻi ha taimi ki he fiefia ʻa e Kāingalotu ʻi he fonuá ni ʻi heʻeku ngaahi akonakí, ʻa ia ʻoku mahinongofuá.”4

Naʻe ʻomi ʻe Sēkope ha helekosi maʻa Luʻisa mo Mele ʻElisapeti ʻa ia naʻá ne fakahinohino ange ke na tauhi ke ngingila. Naʻá ne ʻomi maʻa Molonai ha kiʻi puha naʻe fonu ʻi he fanga kiʻi sōtia meʻavaʻinga mo e mapu ke ne vahevahe mo hono tehina taʻu ua ko Nīfaí. Naʻá ne palōmesi foki te ne ʻomi ha ʻū heletā mei ʻIulope maʻá e ongo ua tangatá.5

Hili hono lau ʻe ʻAna ʻIlisa ʻa e ngaahi aʻusia ʻa Sēkopé, naʻá ne faitohi kiate ia ki he ʻōfisi misiona ʻi Livapulu, ʻIngilaní. Naʻá ne tohi nounou pē he naʻá ne taʻepauʻia pē ʻe aʻu ʻa e tohí kia Sēkope kimuʻa peá ne foki mai ki ʻapí. Naʻá ne vahevahe ʻa e ongoongo fekauʻaki mo e fānaú mo e fāmá, ʻo hangē ko e angamahení.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Talu hoʻo mavahe mo ʻeku fai ʻa e lelei taha ʻoku ou ʻilo ke faí. “Ko e lotu moʻoni ho uaifi ʻofá ki he ʻOtuá ke maluʻi mo tauhi maʻu pē koe.”6


ʻI he ʻaho 5 ʻo Mē 1855, naʻe ofo hake ʻa Siaosi Kēnoni ʻi ha pongipongi momoko ʻi he faʻahitaʻu failaú ʻi he Teleʻa Sōlekí. Kuó ne foki mai mei Hauaiʻi talu e konga kimui ʻo Nōvemá.7 Hili ha ʻaho ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻene foki maí, naʻá ne kole ha suti naʻe ngatōtō peá ne mali mo ʻElisapeti Hoakalani he ʻapi ʻo e mātuʻa ʻa ʻElisapetí—ko ha momeniti naʻá na fakaʻamua kimuʻa pea ʻalu ʻa Siaosi ʻi heʻene ʻuluaki ngāue fakafaifekaú.8

Hili ha māhina ʻe nima ʻo ʻena malí, naʻe fakaafeʻi kinaua ki hono fakatāpui ʻo e Fale ʻEnitaumení, ko ha fale foʻou he feituʻu ne tuʻu ai e temipalé ʻa ia ʻe malava he Kāingalotú ʻo maʻu ai ʻa e ngaahi ouau toputapú lolotonga hono kei langa ʻo e temipalé.

Hili e fakatapuí, ʻe maʻu ʻe ʻElisapeti hono ʻenitaumení, pea ʻe malava leva ke silaʻi ia mo Siaosi. ʻE mavahe leva ʻa e ongomeʻa malí ki Seni Felenisisikou, ʻa ia naʻe uiuiʻi ki ai ʻa Siaosi ke ngāue fakafaifekau ke ne pulusi ʻa e liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Hauaiʻí.

Naʻe aʻu ʻa Siaosi mo ʻElisapeti ki he Fale ʻEnitaumení kimuʻa siʻi pē pea hoko ʻa e valú. Ko ha fale angamaheni pē naʻe ʻikai teuteuʻi pea holisi ʻaki e piliki fefeka, e ʻi ai e fakamanava kohu ʻe fā pea fakavaʻe ʻaki e makaʻone. Naʻe vahevahe ʻa loto ki ha ngaahi loki ke fakahoko ai e ngaahi ouau ʻo e ʻenitaumení mo e silá.

Naʻe fakahoko ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e ouau fakatapuí ʻi he fungavaka ʻi ʻolungá, pea fakahoko ʻe Hiipa Kimipolo ʻa e lotu fakatapuí. Ko e taimi naʻe ʻosi ai ʻa e lotú, naʻe pehē ʻe Pilikihami kuo maʻa ʻa e falé pea naʻá ne talaki ko e fale ia ʻo e ʻEikí.9 Naʻe fakahoko leva ʻe Hiipa, ʻIlisa Sinou mo ha niʻihi kehe ʻa e ʻenitaumení ki he kau tangata ʻe toko nima mo ha kau fafine ʻe toko tolu, ʻo kau ai ʻa ʻElisapeti. Hili iá, naʻe silaʻi ʻe Hiipa ʻa Siaosi mo ʻElisapeti ki taimi mo ʻitāniti.

Naʻe lea māvae leva ʻa e ongomeʻa malí ki hona fámilí he fakaʻosinga e ʻaho ko iá ʻo hange ko ʻena palaní. ʻI he hoko ʻa ʻElisipeti ko ha faiako ne teʻeki mavahe mei hono fāmilí, naʻe ʻamanaki ʻa Siaosi ʻe faingataʻa e māvaé kia ʻElisapeti, ka naʻá ne nonga pē. Naʻe tāpuakiʻi pea poupouʻi e ongomeʻa malí ʻe ʻĒpalahame Hoakalani ko ʻene tamaí pea ko ha pīsope ʻi Sōleiki Siti, ke na fai e meʻa ʻoku totonú. Naʻá ne talaange kia Siaosi, “Tokangaʻi ʻa ʻElisapeti pea angaʻofa ki ai.”10

Naʻe fononga fakatonga ʻa e ongomeʻa malí ʻi he halanga tatau naʻe fononga ai ʻa Siaosi ki Kalefōnia ʻi he 1849. ʻI he ʻaho 19 ʻo Meé, naʻá na aʻu fakataha pē mo e kau Palesitenisī ʻUluakí ki Sita Siti, ʻa ia ne nau fononga mai ke vakaiʻi ʻa e kautaha ukamea foʻou ʻo e koló. Naʻe saiʻia ʻa Siaosi ʻi he fakalakalaka ʻa e Kāingalotú ʻi aí. Makehe mei heʻenau fokotuʻu ʻa e ngāueʻanga ukameá, naʻa nau langa ha ngaahi ʻapi fakafiemālie, ha ʻapisiasi, mo ha ʻā malu takatakai.11

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fokotuʻu ʻe Pilikihami ha siteiki peá ne ui ha tangata ko ʻAisake Haiti ke ne tokongaʻi ia.12

Naʻe ʻaʻahi ʻa Siaosi mo ʻElisapeti, kimui ange, ki he ʻapi ʻo e fāmili Haití, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo Setetaia Kalānite, ʻa ia naʻe uiuiʻi ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí hili e mate ʻa Uiliate Lisiate ʻi he 1854. Naʻe tāpuekiʻi ʻe Pilikihami mo Setetaia ʻa Siaosi ke ne tohi mo pulusi ʻi he fakapotopoto mo e ueʻi fakalaumālie pea ke lea ʻi he taʻeilifia. Naʻá na tāpuakiʻi foki mo ʻElisapeti ke ne fakahoko ha ngāue lelei fakataha mo Siaosi pea ke ne toe fakataha ʻi ha ʻaho mo hono ngaahi ʻofaʻanga ʻi he teleʻá.

Hili iá, naʻe fakalotolahiʻi ʻe Pilikihami ʻa Siaosi ke ne fakatupulaki hono talēniti faitohí ki he lahi taha ʻe ala lavá. “Ngāue Mālohi!” Ko e tānaki atu ia ʻa Setetaiá. “ʻAi ke nau ʻiloʻi ko e Kēnoni koe.”13


ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻa e fāmili Kēnoní ki Kalefōniá, naʻe maʻu ʻe he finemui taʻu hongofulu-mā-tolu ko Māʻata ʻAna Sāmitá ha tohi mei hono tuongaʻane lahi ko Siosefa F. Sāmitá mei Hauaiʻi. Naʻá ne tohi ʻi he loto-fiefia ʻo pehē, “ʻOku ou moʻui lelei pē, pea kuó u tupulaki lahi talu mei he taimi naʻá ke sio fakamuimui ai kiate aú.”

Naʻe ʻikai ke fakamahinoʻi ʻe Siosefa pe naʻá ne ʻuhinga ki he tupulaki fakatuʻasino pe fakalaumālie. Naʻe hangē naʻá ne tokanga lahi ange ke fai e ngaahi akonaki fakaetuongaʻane ki hono tuofefine siʻisiʻí ʻi haʻane fakamatala ki heʻene moʻui foʻou ko ha faifekau ʻi he Pasifikí.

Naʻá ne lea fakaʻeiʻeiki ʻo pehē, “ʻE lava ke u ʻoatu ha faleʻi kiate koe Māʻata, ʻa ia ʻe ʻaonga lahi kiate koe ʻi he kotoa hoʻo moʻui he māmaní.” Naʻá ne poupouʻi ia ke ne fanongo ki hono ngaahi taʻokete mo e tuongaʻane lalahí pea ʻoua naʻa kē mo hono ngaahi tokouá. Naʻá ne faleʻi ia ke ne “Fakamātoato mo faʻa lotu pea te ke muimui ai he ngaahi sīpinga hoʻo faʻeé.”14

Naʻe houngaʻia ʻa Māʻata ʻAna ʻi he faleʻi ʻa hono tuongaʻané. Naʻá ne kei taʻu hongofulu mā taha pē ʻi he taimi naʻe malōlō ai ʻene faʻeé, ka naʻá ne kei manatuʻi lelei pē ia. ʻI he tupu hake ʻa Māʻata ʻAná, naʻe tātāitaha ke sio ʻoku malimali ʻa ʻene faʻeé. Ko hono moʻoní, kapau ʻe faifai angé kuo lava ʻe Māʻata ʻAna mo hono fanga tokouá ʻo ʻai ha meʻa ke kata ai ʻenau faʻeé, naʻa nau fakakaukau ko ha lavameʻa ia. Ka neongo iá, naʻe hoko ʻa Mele ko ha faʻē ʻofa, pea naʻe hangē naʻe taʻekakato ʻa e moʻui ʻa Māʻata ʻAná koeʻuhí ko ʻene molé.

Naʻe ʻikai manatuʻi lelei ʻe Māʻata ʻAna ʻene tamai ko Hailame Sāmitá. Naʻá ne kei taʻu tolu pē he taimi naʻá ne malōlō ai, ka naʻá ne kei manatuʻi ʻa e taimi naʻe ngaohi ai heʻene faʻeé ha talausese maʻa Hailamé. Hili hono tui hono talausesé, naʻá ne lue fiefia holo mo ʻai hono ongo nimá he ongo kató. Naʻe manatuʻi ʻe Māʻata ʻAna ia ko ha tokotaha naʻe ʻofa mo angaʻofa ki heʻene fānaú.15

Hili pē e tūʻuta ʻa e fāmili Sāmitá ʻi he Teleʻa Sōleikí, naʻa nau nofo ʻi ha veʻe anovai naʻe ofi ki ha teleʻa ʻi he fakatonga-hahake ʻo e koló, pea naʻa nau fengāueʻaki fakataha ke fokotuʻu ha faama. Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe fokotuʻutuʻu kinautolu mo honau kaungāʻapí ki he Uooti Suka Hausí ʻi he malumalu ʻo Pīsope ʻĒpalahame Simutí, ko e taha ʻo e kau fuofua papi ului ʻa Uilifooti Utalafí. Naʻe fakahingoa ʻa e uōtí ki he fale ngāue ʻa e Siasí ʻi he feituʻu ko iá, ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Pīsope Simuti ke faʻu ai ʻa e malāsese mei he pītí.16

Naʻe fepoupouaki ʻa Māʻata ʻAna mo hono ngaahi tokouá ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa foʻoú. Ne fakatupu ʻe he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1854–55 ha laʻalaʻā ʻi he Vahefonua ʻIutaá, ʻa ia naʻe fakafalala ki he vai mei he sinou lahi ʻi he moʻungá ke ne fakafonu ʻa e ngaahi vaitafe īkí mo e vaitafe lalahí. Naʻe hoko ʻa e laʻalaʻaá ke faingataʻaʻia ai e fāmili ʻo Māʻata ʻAná kae pehē foki ki he tokotaha kotoa pē. ʻI he fakalau e ngaahi uiké mo e siʻisiʻi e ʻuhoʻuhá, naʻe fakaʻau ke pakukā ange ʻa e kelekele ʻi he teleʻá, pea naʻe mate ʻa e ngoue naʻe tō ʻe he Kāingalotú ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá. Ne kamata ke pakukā mo mafahifahi ʻa e ʻu luo fakatafenga vaí.17

Ne toe kovi ange honau tūkungá ʻi hono kapu ʻe he fanga heʻé ʻa e ngaahi nofoʻanga pea keina mo maumauʻi e kiʻi ngoué mo ha ʻamanaki ki ha ututaʻu lelei. Naʻe feinga ʻa e Kāingalotu ʻi Suka Hausí mo e kakai kehé ke nau tō ha tengaʻi ʻakau lahi ange, ka naʻe hoko ʻa e laʻalaʻaá ke faingataʻa ai ʻa e tō ngoué, pea naʻe kei haʻu pē mo e fanga heʻé.18

Naʻe hangē naʻe taulōfuʻu e ʻahiʻahí ki he fāmili Sāmitá, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe he kakaí ʻa e uesia ʻe ala hoko ki he Kāingalotú koeʻuhi ko e laʻalaʻaá mo e lahi fau e fanga heʻé. Koeʻuhí ko Māʻata ʻAna ne siʻisiʻi taha ʻi he fāmilí, naʻe ʻikai ke ne maʻu e fatongia tatau ne maʻu ʻe hono ngaahi taʻoketé.19 Ka naʻe fakatetuʻa ʻe ngāue fakataha ʻa e Kāingalotu kotoa pē ke ikunaʻi ʻa e faingataʻá mo tokoni ki hono fokotuʻu ʻo Saioné. Ko e hā ha meʻa te ne lava ʻo fai?

Naʻe fai ʻe Siosefa ha faleʻi lahi ange ʻi heʻene tohi hokó. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ke ke faʻa kātakí mo kātaki fuoloá.” “Hoko ko ha Māmonga ʻi he tapa kotoa pē, pea ʻe tāpuekina koe.”20


ʻI he toafa musie ʻi ha maile ʻe tahaafe ki he fakahahaké, ʻi ha nofoʻanga ʻa ha kau hikifonua tokosiʻi naʻe ui ko e Vaotā Māmongá, naʻe kamataʻi ha fononga ki he Teleʻa Sōlekí ʻe he papi ului mei Tenimaʻake ko Nikolai Toliasí mo ha kulupu fononga saliote ʻo e Kāingalotu ʻe meimei toko fāngeau mei Tenimaʻake, Noauei, Nova Sikōtia, mo ʻIngilani.21 Naʻe ʻamanaki ʻa e kau taki ʻo e ngaahi kulupú ʻe māhina ʻe fā ʻa e fonongá, ʻo pehē ko e konga kimuʻa ʻo Sepitemá, ʻe malava ke toe fakataha ai ʻa Nikolai mo hono ʻofefine ko ʻAkositá, kuo taʻu hongofulu mā fitú.22

ʻI ha māhina ʻe ono kimuʻa ai, ne mavahe ʻa Nikolai mei Koupeniheikeni mo hono ngaahi ʻofefine iiki taha ʻe toko tolu ko Kalolaine, Lepeka mo Nikolina. Naʻe kei ngāue fakafaifekau hono ongo foha ko Sione mo Kalí ʻi Noaue, ko ia naʻe ʻikai lava ke fakamāvae fakataautaha mo kinaua.23

Naʻe vēkeveke ʻa e kau hikifonua hangē ko Nikolaí ke omi ki Saione koeʻuhí ne ʻikai ngata pē ʻi heʻenau tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ka naʻa nau toe fie maʻu foki ke mavahe mei he faiangahala ʻa e māmaní pea maʻu moʻonautolu mo honau fāmilí ha moʻui ʻoku lelei angé ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe ueʻi kinautolu ʻe he fakamatala loto-māfana ʻa e kau faifekau ʻAmeliká kau ki ʻIutaá, naʻe fakakaukauloto ai hanau tokolahi ne hangē ʻa e Teleʻa Sōleikí ko e Ngoue ʻo ʻĪtení pea nau feilaulauʻi e meʻa kotoa ke aʻu ki ai.24

Ne meimei uike ʻe ono ʻenau kolosi he ʻōsení. Naʻe tokangaʻi ʻe Pita Haniseni, ko e fuofua faifekau ki Tenimaʻaké, ʻa e kulupu ne ʻi he vaká. Naʻá ne fokotuʻutuʻu mo hono ongo tokoní ʻa e Kāingalotú ki ha ngaahi vāhenga ʻe fitu pea naʻa nau ui ha kaumātuʻa ke nau tauhi ʻa e māú mo e maʻá ʻi he ʻiuniti takitaha. ʻI he taufonua ʻa e vaká ʻi NiuʻŌliní, naʻe fakahikihikiʻi ʻe he ʻeikivaká ʻhonau ʻulungaanga leleí.

Naʻá ne pehē, “Kapau ʻe ʻi ai haʻaku fili ʻi he kahaʻú, he ʻikai ke u toe ʻomi ha kakai kehe ka ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pē.”25

Naʻe heka ʻa Nikolai mo hono ngaahi ʻofefiné ki ha vaka sitima pea folau atu mo ʻenau kulupú ʻi he Vaitafe Misisipi momokó. Naʻe hoko ha fakatamaki ʻi he puke ʻa e kiʻi taʻu ono ko Nikolená ʻo ne mate ʻi he hili pē ha taimi nounou ʻo ʻenau mavahe mei Niu ʻŌliní. Naʻe mate mo ha kakai tokolahi ange ʻi he ngaahi ʻaho ne hokó. ʻI he taimi naʻe tūʻuta ai ʻa Nikolai ʻi he Vaotā Māmongá, naʻe toe mate foki mo e kiʻi taʻahine taʻu hongofulu-mā-fā ko Kalolainé, ʻo toe pē ia mo hono ʻofefine taʻu hongofulu-mā-taha ko Lepeká ke nau toe fakataha mo ʻAkositā ʻi heʻena tūʻuta ʻi ʻIutaá.26

Naʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ne hikifonua maí ha ngāue fakataimi ʻi he Vaotā Māmongá ke nau maʻu ai ha paʻanga ke fakatau mai ha fanga pulu, ʻū saliote, mo e naunau ki he fononga ki he hihifó.27 Naʻe toe fokotuʻutuʻu foki kinautolu ki ha ngaahi kulupu. Naʻe vahe ʻa Nikolai, Lepeka mo ha Kāingalotu kehe mei Tenimaʻake mo Noaue ki ha kulupu naʻe taki ʻe Sēkope Sikilisi.28 Naʻe loto-vēkeveke ʻa Sēkope ke toe fakataha mo hono uaifí mo e fānau ʻe toko faá ʻi ʻIutā he ko e taʻu ʻaki ʻeni ʻe tolu nai ʻenau vāmamaʻó. Koeʻuhí naʻe ʻikai ke poto ʻi he lea faka-Tenimaʻaké, ʻa ia ko e lea fakafonua angamaheni ʻi he kulupú, naʻá ne fakafalala kia Pita Haniseni ke ne liliu lea maʻana.29

Naʻe mavahe ʻa e kulupú mei he Vaotā Māmongá ʻi he ʻaho 13 ʻo Sune, 1855. ʻI he fononga ʻa e kulupú ki he hihifó, naʻe faʻa siʻisiʻi e kātaki ʻa Sēkope ki he kau hikifonua mai mei Sikenitineviá. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe teʻeki tuʻo taha haʻanau fakaʻuli ha fanga pulu, pea ko e taimi ʻe niʻihi naʻe fie maʻu ha kau tangata ʻe toko fā ke nau puleʻi ha ongo pulu ke na lue hangatonu.30 Nefakatopu loto-hohaʻa ange e tuʻunga moʻui lelei ʻa e kulupú. Naʻe siʻisiʻi pē ke ʻi ai ha mate ʻi he ngaahi kulupu ʻo e Kāingalotu ne hikifonua maí.31 Ka ʻi he ʻuluaki ʻaho ne mavahe ai ʻa e kulupu ʻa Sikilisí, ne mate ha tangata mei he kōlelá. Ne toe mate mo ha toko valu kehe ʻi he uike ʻe ua ne hoko aí.32

Naʻe ʻaukai ʻa e kaumātuʻa ʻi he ʻapitangá pea ne nau fai ha ngaahi tāpuaki faifakamoʻui mo fakafiemālie ki he kau mahakí, ka naʻe hokohoko atu pē ʻa e mate ʻa e kakaí mei he kōlelá. ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo Suné, naʻe fuʻu puke lahi ʻa Sēkope ke ne fononga fakataha mo e ʻū salioté. Naʻe ʻomi ʻe he kau taki ʻo e ngaahi kulupu kehé ha saliote maʻana, pea ʻi heʻene toe fakataha mo e ʻapitangá, naʻe tāpuakiʻi ia ʻe he kaumātuʻá. Ka, naʻe fakaʻau ke toe kovi ange ʻene puké, pea naʻá ne mate ʻi he hoʻatā ʻo e ʻaho 2 ʻo Siulaí. Naʻe fakaʻamu ʻa e kakai ne hikifonua maí ke fakafononga hono sinó ki hono uaifí mo e fānaú ʻi he teleʻá, ka ʻí he ʻikai ha founga ke fakatolonga ʻaki e sinó, ne nau tanu ia ʻi he halá.33

Naʻe hoko atu ʻe Nikolai, Lepeka mo e toenga ʻo e kulupú ʻa e fonongá ʻi he kotoa ʻo ʻAokosí mo e ngaahi fuofua uike ʻo Sepitemá. Ne ʻikai ke toe mafola ʻa e mahaki kōlela ʻiate kinautolu. ʻI he ʻaho 6 ʻo Sepitemá, ne nau kaka ʻi he hūʻanga ki he moʻunga fakaʻosí ʻo ʻapitanga ʻi ha veʻe vaitafe ne ofi ki he feituʻu ne nau fakataumuʻa ki aí.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe tafitafi ʻa e kau hikifonua maí mo tui vala maʻa ko e teuteu ki heʻenau tūʻuta ki he Teleʻa Sōleikí. Naʻe pehē ʻe Pita Haniseni ne totonu ke nau toki teuteu maʻa ʻi he hili ʻenau aʻu ki he koló he te nau fononga ʻi ha hala efua, ka naʻe fakakaukau ʻa e kau hikifonua maí ke nau matatali ʻa e efú.

Naʻa nau fakatuʻamelie ʻi heʻenau fononga ʻi he ngaahi maile fakaʻosí, loto-vēkeveke ke nau mamata ki he feituʻu kuo tā tuʻo lahi ʻenau fanongo hono talanoaʻí. Ka ʻi heʻenau hū ki he teleʻá, naʻe ʻikai ke nau mamata ki ha feituʻu ne hangē ko e Ngoue ko ʻĪtení. Naʻa nau sio ki ha anovai ne uesia ʻe he laʻalaʻaá naʻe tupu ai e vaó, ko ha ʻū tokaʻanga māsima ne pakukā, mo e fanga heʻe tokolahi ʻaupito.34


Naʻe hā ʻi he Deseret News ʻa e ongoongo kau ki he mate ʻa Sēkope Sikilisí ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻAokosí, ko ha meimei māhina ʻe taha ia kimuʻa pea tūʻuta ʻene kulupú ʻi he teleʻá. Ne lipooti fakataha ʻene maté mo e mate ʻa ha ongo faifekau, ko ʻAlipate Kelekōlio mo ʻAnitelū Lamolasi, ʻa ia ne na mate ʻi heʻena foki mai ki ʻIutaá. Naʻe pehē ʻe he fakamatala ongoongó, “Ko hotau kāinga ʻeni ne nau foki mai ki ʻapi ʻi he loto ne fonu ʻi he fiefiá.” “Ka naʻe hoko ʻa e pule ʻa e ʻOtua tokaimaʻanangá, pea naʻa nau hangē ko e kau sōtia leleí ʻo punou ʻi he angavaivai mo honau teunga taú pea kuo nau mālōlō ʻeni mei heʻenau ngāué, pea kuo muiaki atu ʻenau ngāué ʻiate kinautolu.”35

Ne maʻu ʻe ʻAna ʻIlisa he taimi ko ení ʻa ʻene tohi fakamuimui meia Sēkopé. Naʻe fakaʻaho ʻa e tohí ʻi he ʻaho 21 ʻo Meé mei Seni Luisi. Naʻe pehē ʻe ha konga ʻo e tohí, “ʻOku ou moʻui lelei pea kuó u mateuteu ke kamata fononga ʻi he Vaitafe Misisipí. “Fakatauange ʻe tāpuekina koe ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻaki e ngaahi tāpuaki ʻo Hono Laumālié, mo e moʻui lelei, tui, mo e moʻui fuoloa.”36

Hili e tūʻuta ʻa ʻene kulupú ʻi he kamataʻanga ʻo Sepitemá, naʻe ʻomi ʻe ha ongo tangata ʻa e ngaʻotoʻota ʻa Sēkopé kae pehē ki ha hoosi kia ʻAna ʻIlisa. Hangē ko ia ne palōmesi ʻe Sēkopé, naʻá ne foki mai mo ha heletā ke taki taha ʻa e ongo tamaiki tangatá kae pehē foki ki ha tupenu ke ngaohi ʻaki ha ongo suti lelei. Naʻá ne ʻomi ha ʻū kofu mo e tupenu maʻá e tamaiki fefiné. Naʻe ʻi heʻene salioté foki ʻa ʻene ʻū tohí mo e ʻū pepa kehe mo ha meʻatokoni maʻá e fāmilí ne feʻunga mo ha taʻu ʻe taha.37

Naʻe toe foki ʻa ʻAna ʻIlisa mo ʻene fānaú ki he faama ʻi he fakatokelau ʻo e Teleʻa Sōleikí, ʻo hangē ko ia naʻá ne palani ke fakahoko ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá. Naʻe tauhi pea fakatolonga ʻa ʻene ʻū fetohiʻaki mo Sēkopé. ʻI ha taha ʻo e ʻū tohi naʻe ʻave ʻe ʻAna ʻIlisa lolotonga e fuofua taʻu ʻo Sēkope he ngāue fakafaifekaú, naʻá ne tohi fekauʻaki mo e feilaulau naʻe pau ke nau faí.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ngali faingataʻa ke mavahe mei he niʻihi ʻoku tau ʻofa taha ai he māmaní, ka ʻi heʻeku fakakaukau ki he meʻa ʻoku nau ʻalu aí, ʻa ia ko e tokoni ki hono teka atu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke u hanu pe lāunga.”

Naʻá ne pehē, “Pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke u hanu ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻe lahi ange hoku hakeakiʻí ʻi he maama ko iá, ʻa ia ʻoku ʻikai ha mamahi pe ko ha tangi, ka ʻe holoholoʻi ʻa e loʻimata kotoa pē mei hotau fofongá.”38


ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1855, naʻe ʻiloʻi ʻe Pilikihami ʻIongi ne faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotu ʻi he Vahefonua ʻIutaá. Naʻe keina ʻe he fanga heʻé ʻa e konga lahi ʻo ʻenau ngoué, pea naʻe fakaʻauha ʻe he laʻalaʻaá ʻa e toenga ʻo e meʻa naʻe ʻikai aʻu ki ai ʻa e fanga heʻé. Naʻe efua ʻa e ʻea ne angi ʻi he ngaahi teleʻá, pea naʻe mafola ʻa e vela vaó ʻi he ngaahi teleʻa mōmoá, ʻo fakaʻauha ai e mohuku mōmoa ʻa e fanga pulú. ʻI he ʻikai ha founga ke fafanga ʻaki e fanga pulu ne nau fetuku e maká ki he feituʻu ʻo e temipalé, naʻe tuʻu ʻa e ngāue ki he fale ʻo e ʻEikí.

Naʻe tui ʻa Pilikihami mo hono ongo tokoní naʻe hoko ʻa e laʻalaʻaá mo e ʻohofia [ʻe he fanga heʻé ko ha “tautea maʻamaʻa” mei he ʻEikí. Naʻa nau fakahinohino ki he Kāingalotú ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá ʻo pehē, “Muimui ki he ngaahi ueʻi ʻo e Laumālié pea ʻoua naʻa fai ha meʻa te ne fakatupunga hano tauteaʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau haʻisia ki he ngaahi fakamaau ʻa e Tuʻi ʻo e langi māʻolungá.”39

Naʻe loto-hohaʻa ange ʻa Pilikihami ki he ola ʻe fakatupu ʻe he maumaú ki he tānaki fakatahá. Neongo ne tokosiʻi pē ʻa e kau papi ului ne maʻu ʻi he ngāue fakafaifekau ki ʻInitia, Siaina, mo e Saiemí, ka naʻe tupu mei he ngaahi ngāue fakafaifekau ki ʻIulope mo ʻAfilika Tongá ha ngaahi kolo ʻo e Kāingalotú ne nau fie kau mai ki he fakataha ki Saioné. Ka naʻe mamafa ʻa e hikifonua maí pea ko e tokolahi taha ʻo e kau papi ului foʻoú ne nau masiva pea naʻe fie maʻu ke nau nō mei he Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻu Maʻú.40

Ko e meʻapangó, ne fakaʻauha ʻe he laʻalaʻaá ʻa e tuʻunga fakaʻekonomika ʻa ʻIutaá, ʻa ia naʻe meimei ke fakafalala kakato pē ki he ola lelei ʻa e ngoué. Koeʻuhí ne maumau ʻa e ututaʻú, ne mole ʻenau maʻuʻanga moʻuí ʻo ʻikai lava e Kāingalotu tokolahi ʻo totongi vahehongofulu pe totongi fakafoki ʻenau noó ki he paʻanga tokoní. Pea naʻe ʻikai fuoloa kuo fokotuʻuna ʻa e moʻua ʻa e Siasí ʻi he nō paʻanga ke tokoni ki hono fakapaʻanga ʻa e fononga saliote tokolahi ne omi fakahihifo he taʻu ko iá.41

ʻI ha tohi ki he Kāingalotú ʻi ʻOkatopa 1855, naʻe fakamanatu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku tokoni ʻa e foaki ki he paʻanga hikifonuá ke ʻomi ai honau kaungā Kāingalotú ki ha feituʻu te nau fiefia ʻi he ngāue mālohí mo ngāue faitotonú. Naʻe pehē ʻe he kau palesitenisií, “Ko e manavaʻofa moʻoní ʻeni, ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fafanga ʻa e fiekaiá mo fakakofu ʻa e telefuá, ka ke fokotuʻu kinautolu ki ha tuʻunga te nau lava ai ʻo ngāueʻi maʻanautolu ʻenau ngaahi fie maʻú.”42

Naʻe poupouʻi ʻe Pilikihami mo hono ongo tokoní ʻa e Kāingalotú ke nau foaki ʻa e meʻa te nau lavá ki he Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻu Maʻú. ʻI heʻenau ʻiloʻi he ʻikai malava ʻe ha konga lahi ʻo e Kāingalotú ke foaki ha meʻa lahí, naʻa nau toe fokotuʻu foki ha founga maʻamaʻa ange ki he tānaki fakatahá. ʻE lava e kau hikifonua mai he kahaʻú ke nau fononga mai ʻaki e saliote toho tangatá ki Saione kae ʻikai ko e fanga pulú mo e ʻū saliote totongi mamafá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻe vave mo maʻamaʻa ange ʻa e toho saliote ʻi he toafa tokaleleí ʻi he fononga salioté. ʻE ʻi ai ha puha papa ʻi he saliote toho tangata takitaha pea ʻe hili ia ʻi ha ʻakisela (axle) mo ha ongo vaʻe saliote. Koeʻuhí ʻoku siʻisiʻi ange ʻa e saliote toho tangatá ʻi he saliote toho ʻe he pulú, he ʻikai malava ʻe he kau hikifonua maí ʻo uta ha naunau mo ha meʻakai lahi. Ka ʻe lava e ʻū saliote toho ʻe he pulú mei he teleʻá ʻo fakafetaulakiʻi ʻa e ʻū saliote toho tangatá ʻi he konga ʻo e fonongá ke fai ha tokoni ʻo ka fie maʻu.

Naʻe talaki ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “Tuku ʻa e Kāingalotu kotoa pē ʻoku nau lava ʻo tānaki fakataha ki Saioné ke nau omi lolotonga ʻenau kei maʻu ʻa e faingamālié.” “Tuku ke nau lue lalo mai mo e saliote toho tangatá pe pāloú; tuku ke nau nonoʻo honau kongalotó pea fononga lalo, pea he ʻikai ha meʻa te ne taʻofi kinautolu.”43

Naʻe vahevahe ʻe Pilikihami ʻa e palaní he taimi pē ko iá mo ʻaposetolo Felengilini Lisiate, ko e palesiteni misiona ʻa ʻIulopé. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou fie sio ki hano ʻahiʻahi fakahoko ia. “Kapau ʻe ʻahiʻahiʻi tuʻo taha ia, te ke ʻiloʻi ʻe hoko ia ko e founga manakoa taha ki he kolosi ʻi he toafa tokaleleí.”44