Hisitōlia ʻo e Siasí
32 Tuʻu Hake pea Tali e Faingataʻá


“Tuʻu Hake pea Tali e Faingataʻá,” vahe 32 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 32: “Tuʻu Hake pea Tali e Faingataʻá”

Vahe 32

Tuʻu Hake pea Tali e Faingataʻá

ʻĪmisi
Fefine mo ha tangata ʻokú na fāʻofua hili hono papitaiso ʻa e fefiné

Naʻe ʻi Uasingatoni, DC, ʻa Siaosi Q. Kēnoni mo hono uaifí ʻi he kamataʻanga ʻo e 1880. Naʻe kamata ha fakataha ʻa e Falealeá, pea naʻe kei hoko ʻa Siaosi ko e fakafofonga fakavahefonua ʻo ʻIutā. ʻI he taʻu ko ʻení, naʻá ne ʻomi mo ʻElisapeti hona ongo ʻofefine kei finemuí. Naʻá na fakaʻamu ke ʻoange ki he kau ngāue fakapolitikale ʻo e fonuá mo e kau ʻētita nusipepá ha fakakaukau ʻoku leleí ki he ngaahi fāmili ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.1

Naʻe ʻosi ʻiloʻi foki ʻe ha kakai tokolahi naʻe kau ʻa Siaosi mo ʻElisapeti ʻi he mali tokolahí. Ko hono moʻoní, naʻe ʻi ai ha ngaahi uaifi ʻe toko fā ʻo Siaosi mo haʻane fānau kei moʻui ʻe toko uofulu. Ka naʻe pehē ʻe ha faiongoongo ʻe taha, naʻe ʻikai tatau e fāmili Kēnoní mo e ngaahi fakakaukau hala naʻe manakoa ki he Kāingalotú. Naʻe tohi ha faiongoongo ʻe taha ʻo pehē,“Kapau ʻe fakamaaka e lelei ʻo ha kautaha ʻaki hono ngaahi ola kuo siviʻí mo e poto ʻoku maʻu mei aí, ta ʻoku totonu ke ʻoua ʻe fai ha taaufehiʻa ki he mali tokolahí.”2

Ka naʻe fakaʻau ke kovi ange e taaufehiʻa ki he Kāingalotú talu mei he tuʻutuʻuni ne fai ʻe he Fakamaauʻanga Lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi he hopo ʻa Siaosi Lainolo ʻi he taʻu kimuʻá. ʻI heʻene lea fakataʻu ki he fonuá ʻi Tīsema ʻo e 1879, naʻe valokiʻi ʻe Palesiteni Lutafooti Heisi e mali tokolahí peá ne tapou ki he kau ʻōfisa fakalaó ke nau poupouʻi e lao Mōlelí ki hono taʻofi e mali tokolahí.3

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe he pōpoaki ʻa e palesitení ha kau fakafofonga Falealea ʻe niʻihi ke nau toe fakafepakiʻi fefeka ange ʻa e mali tokolahí. Naʻe fakafeʻiloaki ʻe ha fakafofonga falealea ʻe taha ha fokotuʻu ki ha lao ke liliu e konisitūtone ke tapui ʻa e mali tokolahí. Naʻe fakahā ʻe ha taha ʻa ʻene loto ke tuku ki tuʻa ʻa Siaosi Q. Kēnoni mei he Falealeá. Lolotonga iá, naʻe kamata ke fakalotoʻi ʻe he kau tangataʻi fonuá ʻa honau kau fakafofongá ke fai ha meʻa ʻoku lahi angé ke fakangata ʻaki ʻa e mali tokolahí.

Naʻe tohi ʻa Siaosi kia Sione Teila ʻi he ʻaho 13 ʻo Sānualí ʻo pehē, “ʻOku ngalingali ʻe hoko ha ngaahi tūkunga faingataʻa ʻi he kahaʻu vave maí.” “Kapau he ʻikai ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ke taʻofi ha meʻa kovi ʻe ala hoko, ʻa ia ʻoku ou ongoʻi fiemālie te Ne fai pehē, ʻoku ʻikai ke u vakai ki ha toe founga ka ko ʻetau tuʻu hake pea tali e faingataʻá.”4


ʻI ha pō ʻe taha, ʻo fakafuofua ki he taimi ko ʻení, naʻe misi ai ʻa Tesitelia Kinitana ti Ianesi ʻo mamata ki ha tohi ʻoku ui ko e Voz de amonestación ʻoku pulusi ʻi Mekisikou Siti. ʻI heʻene ʻā haké, naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne fekumi ki he tohí.5

Ko Tesiteliá ko ha hako ʻo e pule ʻAsiteki ko Kuautemokí, naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻi Napola, ʻa ia ko e kolo naʻá ne nofo ai mo ʻene tama tangata ko Hōseá. Neongo ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi Mekisikoú naʻa nau Katolika, ka naʻe kau ʻa Tesitelia ia mo Hōsea ki ha fakatahaʻanga lotu Palotisani fakalotofonua.6

Naʻe ongoʻi ʻe Tesitilia naʻe fie maʻu ke ne ʻalu ki Mekisikou Siti ʻo fekumi ki he tohi fakamisitelí, ka naʻe maile ʻe fitungofulu mā nima e mamaʻo ʻo e koló. ʻE lava ʻe ha lēlue ʻo ʻave ia ʻi ha konga ʻo e fonongá, ka ʻe lahi haʻane fononga lalo ʻi ha ngaahi hala ʻoku teʻeki valitā. Naʻe taʻu onongofulu tupu ʻa Tesitelia pea naʻe ʻikai ʻi ha makatuʻunga ke ne lava ai ʻo fakahoko e fononga faingataʻá.7

ʻI heʻene fakapapauʻi ke fekumi ki he tohí, naʻá ne talaange ki heʻene tama tangatá fekauʻaki mo e misí. Naʻe tui ʻa Hōsea kiate ia pea vave pē ʻene ʻalu ki Mekisikou Siti ke fekumi ki he tohi taʻeʻiloá.8

ʻI he foki mai ʻa Hōseá, naʻá ne vahevahe ʻene aʻusia fakaofó mo Tesitelia. Naʻá ne ʻilo ʻoku fonu ʻa Mekisikou Siti ʻi ha kakai ʻe lau kilu, pea naʻe ngali siva ʻene ʻamanakí ʻi heʻene fekumi ki he tohí. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻene luelue atu he ngaahi hala femoʻuekiná, naʻá ne fetaulaki ai mo Polotino Lotakanati, ʻa ia naʻá ne fakamatala ange kau ki ha tohi naʻe ui ko e Voz de amonestación.

Naʻe fakahinohino ʻe Polotino ʻa Hōsea ki ha hōtele ke feʻiloaki mo ha faifekau ko Sēmisi Setuata. Naʻe ʻiloʻi ai ʻe Hōsea ko e Voz de amonestación ko hano liliu ia ki he lea faka-Sipeiní ʻo ha tohi naʻe ui ko e Voice of Warning (Leʻo ʻo e Fakatokangá), ʻa ia kuo laui taʻu hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau faifekau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke fakafeʻiloaki ʻaki e kakai lea faka-Pilitāniá ki heʻenau tui fakalotú. Naʻá ne fakamoʻoni ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Kalaisí mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko ha lekooti toputapu ʻo e kakai ʻo e Ongo ʻAmelika ʻi he kuonga muʻá.9

Naʻe teʻeki paaki e Voz de amonestación ka naʻe ʻoange ʻe Sēmisi ha ʻū tohitufa fakalotu kia Hōsea ke foki mo ia ki ʻapi. Naʻe ʻomi ʻe Hōsea e ʻū tohitufá ki heʻene fineʻeikí, pea naʻá ne ako fakalelei kinautolu. Hili iá, naʻe kole ʻe Tesitelia e kau faifekaú ke nau omi ki Nopala ʻo papitaiso ia.

Naʻe haʻu ʻa Melitoni Teleiho ki he koló ʻi ʻEpeleli, pea ʻi heʻena kolé, naʻá ne papitaiso ai ʻa Tesitelia, Hēsea, mo e ʻofefine ʻo Hōsea ko Kāminí. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe foki ʻa Hōsea ki Mekisikou Siti ʻo maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻI heʻene foki ki ʻapí, naʻe fonu hono ongo nimá he ʻū tohí mo e tohitufá, ʻo kau ai ha tatau ʻe hongofulu ʻo e Voz de amonestación10 naʻe toki pākí.


Ko e meʻa naʻe manatuʻi fuoloa taha ʻe ʻAita Hani fekauʻaki mo ʻene kui tangata ko ʻAtisoni Pālatí ko ʻene faʻa sēlue ia ʻi hono tuí. ʻI he taimi ko iá, naʻe nofo e fāmili ʻo ʻAitá ʻi ha faama ofi ki Seni Penatino Kalefōnia. Naʻe nofo ai ʻene ongomātuʻá, ʻa Sione mo Loisi Pālati Hani, ʻi he taʻu taha nai ʻa ʻAitá. Kae hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, ʻi hano poupouʻi kinautolu ʻe he kui fefine ʻa ʻAita ko Luʻisa Pālatí, naʻe hiki hono fāmilí ki Piiva, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he fakatonga ʻo ʻIutaá, ʻa ia ne nofo ai ʻa Luʻisa talu mei he 1858.

Naʻe pekia foki ʻa ʻAtisoni ʻi Kalefōnia ʻi he 1872. Neongo naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakaleleiʻi ʻena ngaahi faikehekehe mo Luʻisá pea lahi ange ʻena nofo vā mamaʻó he taʻu fakaʻosi ʻe hongofulu mā nima ʻo ʻena nofomalí, naʻá na kei ʻofa pē ki hona ngaahi ʻofefiné mo e makapuná. Naʻe ʻofeina lahi fakatouʻosi kinaua ʻe ʻAita.11

Naʻe nofo ʻa ʻAita ʻi ha poloka ʻe taha mei he fale ʻo Luʻisá, pea naʻe lahi ha ngaahi hoʻatā naʻá ne ʻi he tafaʻaki ai ʻo ʻene kui fefiné, ʻo ako ha ngaahi lēsoni kehekehe. ʻI he taʻu 1875, ko e taʻu hongofulu mā fitu ia ʻo ʻAitá, naʻá ne hiki mo hono fāmilí mei Piiva. Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe toe ui ʻe he kau taki ʻo e Siasí e fāmilí ke nau toe hiki ʻeni ki he kolo Sinoufeleikí ʻi he Vahefonua ʻAlesoná. Ka naʻe fakakaukau ʻa ʻAita ke ʻoua ʻe ʻalu mo hono fāmilí kae foki ki Piiva ʻo nofo fakataimi mo ʻene kui fefiné.

Naʻe fuʻu fie maʻu ʻa ʻAita ʻi Piiva ʻe heʻene kui fefiné mo e ongo tokoua ʻo ʻene faʻeé ko ʻĒleni mo Ane, ʻa ia naʻá na nofo ofi mai. Naʻá ne tokoni he ngaahi ngāue fakaʻapí mo tokangaʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí naʻe puké. Ka naʻe ʻikai nofo maʻu ʻa ʻAita ʻi ʻapi he taimi kotoa. Naʻe faʻa femouʻekina he ngaahi efiafí ʻi he ngaahi maʻu meʻatokoni efiafí, pātí, mo e konisetí. Naʻe vave pē haʻane feohi mo ha kiʻi talavou ko Sione.

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1880, naʻe kole ʻe he fāmili mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻAita ʻi Sinoufeleikí ke ne foki ange ki ʻapi, pea naʻe fakahoko leva ʻe ʻAita e fili faingataʻa ke mavahe mei Piiva. Ne ʻikai faʻa lava ʻa Luʻisa ʻo lea ʻi heʻene fakamāvae mo hono mokopuna fefiné peá ne talamonū ange ke malu ʻi heʻene fonongá. Ko e meʻa pē naʻá ne fiemālie aí ko ʻene fakakaukau atu ‘e lava heʻe vā fetuʻutaki ʻa ʻAita mo Sione ʻo fakafoki mai ia ki Piivai Piiva.12

Naʻe fononga ʻa ʻAita ki Sinoufeleiki mo e fāmili ʻo Sese Sāmitá, ko e palesiteni ʻo e Siteiki Hahake ʻo ʻAlesoná. Naʻe ʻi ai ha vā fetuʻutaki toputapu mo taʻesiokita ʻi he vahaʻa ʻo hano ongo uaifi ʻe toko ua ko ʻEma mo ʻAkosita, pea naʻe saiʻia ʻaupito ai ʻa ʻAita. Naʻe ʻikai ke mali tokolahi ʻene ongomātuʻá, pea naʻe siʻisiʻi pē haʻane aʻusia ke vakai ki he founga ngāue ʻa e ngaahi fāmili mali tokolahí. Ka ko e lahi ange hono taimi mo e fāmili Sāmitá, ko e lahi ange ia ʻene fakakaukau ke ne kau atu ki he mali tokolahí.13

Kapau te ne fai ia, ʻe makehe ai ʻa ʻAita mei he Kāingalotu kehe ʻi hono toʻú. Neongo naʻe tali mo taukaveʻi ʻe ha Kāingalotu tokolahi e mali tokolahí, ka naʻe fakaʻau ke tokosiʻi ange e ngaahi fāmili mali tokolahi ʻi he Siasí. Naʻe fakangatangata pē ʻa hono fai iá ʻi he Kāingalotu ʻi he Fakahihifo ʻo ʻAmeliká, pea naʻe ʻikai fakahoko e mali tokolahí ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻIulope, Hauaiʻi, mo e ngaahi feituʻu kehe he funga ʻo e māmaní.

ʻI hono fakahoko lahi ia ʻi he fakaʻosinga ʻo e 1850 tupú, naʻe fakafuofua ki he meimei vaeua ʻo e kakai ʻo ʻIutaá naʻa nau kau atu ki ha fāmili mali tokolahi lolotonga ʻenau moʻuí. Talu mei ai mo e holo lahi e fika ko iá ki ha peseti pē ʻe uofulu pe tolungofulu, pea naʻe hokohoko atu ʻene holó.14 Koeʻuhí naʻe ʻikai ko ha fie maʻu pau e mali tokolahí ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻe lava ke kei ʻi ha tuʻunga lelei pē e Kāingalotú ki he ʻOtuá mo e Siasí kapau naʻe ʻikai ke nau fili ke mali tokolahi.15

Hili ha lau māhina mei he tūʻuta ʻa ʻAita ʻi Sinoufeleikí, naʻá ne maʻu e ongoongo kuo mālōlō ʻene kuifefiné. ʻI he tōtuʻa ʻene mamahí, naʻe fakaʻiseʻisa ʻa ʻAita ʻi heʻene mavahe meia Luʻisá. Naʻá ne pehē kapau naʻá ne nofo pē ʻi Piiva, naʻá ne mei fakafiemālieʻi ʻene kui fefiné lolotonga e ngaahi māhina fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí.

ʻI he meimei taimi tatau, naʻe maʻu foki ʻe ʻAita ha tohi meia Sione. Naʻá ne fie haʻu ki ʻAlesona ke mali mo ia. Ka ʻi he taimi ko iá, naʻá ne ʻamanaki atu ke mali mo ha tangata naʻe loto fiemālie ke fakahoko e mali tokolahí. Naʻe siʻi e tui ʻa Sione ki he ongoongoleleí, pea naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAita ʻoku ʻikai ko ha taha totonu ia maʻana.16


ʻI he taʻu 1880, naʻe fakamanatu ai e taʻu nimangofulu ʻo e Siasí. ʻI hono fakamanatu ʻe ʻIsileli ʻo e kuongamuʻá e Kātoanga Siupelí ʻi he taʻu ʻe nimangofulu kotoa pē ke fakamolemoleʻi e moʻuá mo fakatauʻatāinaʻi e kakaí mei he nofo pōpulá, naʻe kaniseli ai ʻe Palesiteni Sione Teila e moʻua ʻa ha Kāingalotu masivesiva ʻe lauiafe kuo nau tānaki fakataha mai ki Saione ʻaki e paʻanga naʻe nō mei he Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú. Naʻá ne kole ki he Kāingalotu ne ʻi ai haʻanau ʻū pisinisi mo haʻanau pangikeé, ke kaniseli ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻua ʻoku teʻeki totongi kiate kinautolú, pea naʻá ne poupouʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tokoni ʻaki ha fanga monumanu ki he kau faingataʻaʻiá.

Naʻá ne kole foki kia ʻEmeline Uele, ko e palesiteni ʻo e kōmiti kēleni ʻa e Fineʻofá, ke ʻoatu ha uite lahi ke nō ʻe he kau pīsopé mei he feleoko ʻa e Fineʻofá ʻa e lahi taha te nau fiemaʻú ke fafanga ʻaki e kau masiva ʻi honau uōtí.17

Naʻe kau atu ʻa Palesiteni Teila ʻi Sune ki ha konifelenisi ʻa e Fineʻofá he Siteiki Sōlekí. Naʻe kau ʻi he fakatahá ha kau fakafofonga mei he Kautaha Palaimelí mo e Kautaha Fakalakalaka ʻo e Mutuale ʻa e Kau Finemuí (K.F.M.K.F.), ʻa ia naʻe pehē ko ha ongo houalotu ne tokoni ki he Fineʻofá. Lolotonga e fakatahá, naʻe fokotuʻu ʻe ʻIlisa Sinou ʻa Lui Feli, ko ha palesiteni Palaimeli fakauooti, ke ne tokangaʻi e Palaimelí maʻá e Siasí hono kotoa. Naʻe hikinimaʻi ʻe he fakatahaʻangá ʻa Lui pea tali ha ongo fefine ʻe toko ua ke na hoko ko hono ongo tokoni.

Kimui ange ʻi he fakataha tatau pē, naʻe kole ʻe Palesiteni Teila ki ha sekelitali ke ne lau ha fakamatala ʻo hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofa Nāvuú ʻi he 1842. Naʻe kau ʻa Palesiteni Teila ʻi he fuofua fakataha ko iá ʻa ia naʻe fili ai ʻa ʻEma Sāmita ke hoko ko e palesitení. Naʻá ne foaki foki ki he ongo tokoni ʻo ʻEmá, ʻa Sela Kilivileni mo ʻElisapeti Ane Uitenī, ʻa e mafai ke ngāueʻi hona fatongiá.

Hili hono lau ʻe he sekelitalí e fakamatalá, naʻe lea ʻa Palesiteni Teila ʻo kau ki he ngaahi mālohi mo e fatongia ʻo e Fineʻofá ki he houʻeiki fefiné. Naʻe fokotuʻu atu leva ʻe Mele ʻIsapela Hone ke ne fili ʻa ʻIlisa Sinou ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá ki he Siasí hono kotoa. Naʻe hoko ʻa ʻIlisa ko e sekelitali ʻo e fuofua Fineʻofá, pea kuó ne faleʻi e Fineʻofa kotoa ʻo e ngaahi uōtí ʻi ha taʻu ʻe hongofulu tupu. Ka naʻe teʻeki ʻi ai ha palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá talu mei hono tataki ʻe ʻEma e kautahá ʻi he 1840 tupú.

Naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Teila ʻa ʻIlisa ke ne hoko ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, pea naʻe poupouʻi ia ʻe he kau fakatahá. Hili iá, naʻe fili leva ʻe ʻIlisa ʻa Sina ʻIongi mo ʻElisapeti Ane Uitenī ko hono ongo tokoni, Sela Kimipolo ko e sekelitali, mo Mele ʻIsapela Hone ko e tauhi paʻanga. Naʻa nau hoko kotoa ʻo hangē ko ʻIlisá ko e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá ʻi Nāvuú, pea nau ngāue ʻi ai talu hono toe fokotuʻu ʻi ʻIutaá.

Kimui ange ʻi he hoʻatā ko iá, ʻi he fakataha fakaʻosi ʻo e konifelenisí, naʻe fokotuʻu ai ʻe ʻIlisa ʻa ʻElamina Teila, ko e taha ʻo e ongo tokoni ʻo Mele ʻIsapela Hone ʻi he kau palesiteni fineʻofa ʻo e siteikí, ke ne hoko ko e palesiteni lahi ʻo e Kautaha Fakalakalaka ʻo e Mutuale ʻa e Kau Finemuí. Naʻe hikinimaʻi fakataha ʻa ʻElamina mo hono ongo tokoní, sekelitalí, mo ha tauhi paʻanga.18

Naʻe fiefia e houʻeiki fafine ʻi he vahefonuá hono kotoa ʻi he kau palesitenisī lahi foʻou ko ʻení.

Hili ha māhina ʻe taha mei ai, naʻe fakahaaʻi ʻe Fīpē Utalafi ʻi ha fakataha ʻa e Fineʻofá, “ʻOku ou fiefia lahi ke mamata ki hoku ngaahi tokouá ʻi heʻenau ngaʻunu atu ki he tafaʻaki ko iá.” Naʻe tohi ʻa Pelinitā Pālati, ko ha palesiteni Fineʻofa fakasiteikí, ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē: “Ko ha kuonga fakaofo ʻoku tau moʻui aí!” ʻOku mahuʻinga fau e ngaahi fatongia ʻo e houʻeiki fafine ʻo e Siasí. Ko ha ngāue lahi ʻoku nau fakahokó!”19

Naʻe hoko ha ngaahi liliu fakalaumālie kehe ʻi he Siasí ʻi he taʻu ko iá. Talu mei he pekia ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he taʻu ʻe tolu kimuʻa ange aí, mo hono tataki ʻa e Siasí ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá taʻe-kau ai ha Kau Palesitenisī ʻUluaki. Hili hono aleaʻi mo lotua ʻo e meʻá ni, naʻe faaitaha ʻa e kōlomú ʻi hono hikinimaʻi ʻa Sione Teila ko e palesiteni ʻo e Siasí pea mo Siaosi Q. Kēnoni mo Siosefa F. Sāmita ko hono ongo tokoní. Kimui ange aí, ʻi ha fakataha tokolahi ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopá, naʻe hiki ʻe he Kāingalotú honau nimá ke poupouʻi ʻa e kau palesitenisī foʻoú.20

Hili hono hikinimaʻí, naʻe tuʻu hake ʻa Siaosi Q. Kēnoni ʻo fokotuʻu ke hoko ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá, ʻa e tātānakiʻanga ʻo e ngaahi tohi mo e ngaahi liliu ne ueʻi fakalaumālie ki ai ʻa Siosefa Sāmitá, ko ha tohi foʻou ia ʻa e Siasí. Neongo kuo fakaʻaongaʻi ʻe he kau faifekaú ha ngaahi tatau ʻo e Mataʻitofe Mahuʻingá talu mei hono pulusi ʻi he 1851, ka ko e fuofua taimi ʻeni kuo kole ai ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tali ia ko ha tohi folofola.

Hili iá, ne toki lea ʻa Palesiteni Teila ʻo pehē, “ʻOku fakafiefia ke mamata ki he taumuʻa taha mo e faaitaha kuo fakahaaʻi ʻi heʻetau ngaahi fokotuʻú. Mou hokohoko atu ʻi he faaitaha he ngaahi meʻa kehé, ʻo hangē kuo mou fai ʻi hení, pea ʻe ʻi homou tafaʻakí maʻu ai pē ʻa e ʻOtuá ʻo fai atu.”21


Hili ha māhina ʻe ono mei ai, ʻi he kolo femoʻuekina tuʻu matātahi ʻo Toloniheimi, Noaué, naʻe hake atu ʻa ʻAna Uitisou mei he vaitafe momoko ko ha mēmipa ne toki papitaiso ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Neongo naʻe mokosia hono sinó, ka naʻe māfana ʻa e ongoongoleleí ʻiate ia pea naʻe fakafonu ia ʻaki e ʻofa ki he Kāingalotu ne nau takatakaiʻi iá.

Naʻe ʻikai faingofua e halafononga ʻo ʻAna ki he papitaisó. Naʻe mate fakafokifā hono husepānití he taʻu ʻe tolu kimuʻa aí, ʻo tuku toko taha ia mo ʻene ongo tama tangata kei iiki ko Sione mo ʻOsipooni. Naʻa nau moʻui pē eni ʻi ha kiʻi vāhenga fakauitou siʻisiʻi mo ʻene paʻanga hū mai mei he tuitui kofú. Hili e pekia hono husepānití, naʻe tafoki ʻa ʻAna ki he ʻOtuá, peá ne fifili pe ko e hā kuó Ne toʻo atu ai hono husepānití meiate iá.

Kuó ne ʻosi lau e Tohi Tapú talu mei heʻene kei siʻí peá ne ʻiloʻi hono ngaahi talanoá. Ka ko ʻeni naʻá ne ako ia ke maʻu ha ngaahi tali. ʻI heʻene fai iá, naʻá ne ongoʻi ʻokú ne tupulaki ʻo ofi ange ki he ʻOtuá. Ka naʻe ʻi ai ha meʻa ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e siasi naʻá ne maʻulotu aí naʻe hangē ne taʻekakato pea ʻikai fakafiemālié.

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe fakafoki mai ʻe ha tangata ngaohi sū ko ʻOlaiasi Sioniseni ha sū naʻá ne kole ke monomono. Naʻe ʻi loto ʻi he sū takitaha ha tohitufa fakalotu. Naʻá ne lau e tohitufá peá ne fie ʻilo lahi ange, ko ia ai, hili ha taimi nounou mei ai naʻá ne toe ʻoatu ha hoa sū ʻe taha ki he tangata ngaohi suú. ʻI heʻene ʻi he fale suú, naʻá ne momou ke ʻeke ha ngaahi fehuʻi lahi ki he tangata ngaohi suú. ʻI heʻene fakaava ʻa e matapaá ke mavahé, naʻá ne ui ange ki ai.

Naʻá ne pehē, “Te u lava ʻo ʻoatu ha meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi he ʻaofi suú ki he sū hoʻo fānaú.”

Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā ʻe ʻomi ʻe koe ko e tangata ngaohi sū maʻaku?”

Naʻá ne tali ange, “Te u lava ʻo akoʻi koe ki he founga ke maʻu ai e fiefia ʻi he moʻui ko ʻení mo teuteu ki he fiefia taʻengata ʻi he moʻui ka hokó.”

“Ko hai koe?” Ko e ʻeke ange ia ʻe ʻAná.

Naʻe pehē ange ʻe ʻOlaiasi, “Ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Kalaisí.” “ʻOku ui kimautolu ko e kau Māmonga. ʻOku mau maʻu e moʻoni ʻa e ʻOtuá.”

ʻI heʻene lea peheé, naʻe mavahe fakavavevave ʻa ʻAna mei he falekoloá. Naʻe ʻiloa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Noauē ko ha kakai ne nau fai ha meʻa ʻo fuʻu tōtuʻa. Ka naʻá ne mālieʻia ʻi he tohitufá, pea vave pē ʻene kau ki ha fakataha mo e Kāingalotu ʻo Toloniheimí ʻi he ʻapi ʻo Olaiasi mo hono hoa ko Kēlení. Naʻe ʻilonga ʻaupito e fakatuʻutuʻungá ʻi he anga e nofo ʻi Noaué, pea naʻe hohaʻa ʻa ʻAna ʻe he kiʻi ʻapi fakatōkilalo ʻo e fāmili Sionisení mo e tuʻunga masivesiva ʻo e kakai naʻa nau lotu aí. ʻI he kei moʻui hono husepānití, naʻá ne ʻi ha tuʻunga tuʻumālie ange, pea naʻá ne faʻa sio lalo ki he kakai masivá.

ʻI he taʻu ʻe ua hono hokó, naʻe toutou fakataha ʻa ʻAna mo e kau faifekaú, neongo ʻene ongoʻi momoú. Ne ʻi ai ha ʻaho naʻá ne ongoʻi mālohi e Laumālié ʻi hono ʻapí. Naʻe ʻikai mahuʻinga e tuʻungá ki he ʻEikí, ka naʻe fuʻu mālohi ʻene fakamaau taʻetotonú, ʻi heʻene fakakaukau atu ki he Siasi ʻoku ʻikai manakoá, mo hono kau mēmipá, pea mo ʻenau masivesivá. Naʻá ne fehuʻi loto pē, “Te u tukuhifoʻi nai au ki ha tuʻunga pehē?”

Naʻá ne toe tali pē ʻene fehuʻí: “ʻIo kapau ko e moʻoní ia, kuo pau ke u fai pehē.”22


Lolotonga iá ʻi he ʻIunaiteti Siteití, naʻe fetongi ʻe Sēmisi Kāfila ʻa Lutafooti Heisi ko e palesiteni ʻo e puleʻangá. Hangē ko Heisí, naʻá ne fakahalaiaʻi e Siasí peá ne ʻoatu ki he Falealeá e fatongia ke fakangata fakaʻaufuli e mali tokolahí. ʻI hono fanaʻi ʻe ha tangata ʻita ʻa Kāfila hili ha ngaahi māhina siʻi ʻo ʻene ngāué, naʻe ʻi ai ha ngaahi huʻuhuʻu ko e tangata faná ko ha mēmipa ʻo e Siasí.23 Ka naʻe hala ʻa e tukuakiʻí. Naʻe vave pē hono valokiʻi ʻe Sione Teila e ʻohofí, fakahaaʻi ʻene fie kaungā-mamahi ki he palesiteni kuo hoholó, pea ʻikai tukuakiʻi ia ʻi hono tuʻunga fakapolitikalé ʻo ne fakafepakiʻi ai e Siasí.

Naʻe talaange ʻe Sione ki he Kāingalotú, “ʻOkú ne hangē pē ko kitautolú, ko ha tokotaha ʻoku ʻi ai ʻene fehalaaki.” ʻOku tau fehalaaki kotoa pē, pea he ʻikai lava e tangata kotoa pē ʻo matatali e meʻa ʻoku teke ʻe he niʻihi kehé ke ne faí.”24

Naʻe pekia ʻa Palesiteni Kafila mei hono kafó hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai. Naʻe kei fakapapauʻi mālohi pē ʻe hono fetongí, Sesitā ʻĀfā, ke taʻofi ʻa e mali tokolahí.25 Ne ongoʻi lahi ʻe Siaosi Q. Kēnoni ʻa hono mafatukítukí, ʻi heʻene hoko ko e fakafofonga ʻo ʻIutā ki he Falealeá. ʻI Tīsema 1881, naʻe fokotuʻu ʻe Senatoa Siaosi ʻEtimoni ha lao ʻi he Falealeá ʻa ia te ne fakafaingofuaʻi ange ai ʻa hono talatalaakiʻi e Kāingalotú ʻi hono fakahoko ʻo e mali tokolahí.

Kapau ʻe fakapaasi e Lao ʻa ʻEtimaní, ʻe lava ke fakaʻilo e Kāingalotú ki he “nofo fakataha taʻe fakalao,” ʻa ia he ʻikai toe fie maʻu ke fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi fakamaauʻangá kuo fai ha mali tokolahi. ʻE lava ke fakaʻilo ha mēmipa ʻo e Siasí ʻe hangehangē ʻokú ne fakahoko e mali tokolahí. ʻE lava pē ke puke pōpula e ngaahi hoa mali tokolahi naʻe nofo fakataha ʻi he fale tataú, pe faʻa hā fakataha ʻi he kakaí.

ʻE toʻo atu foki ʻe he laó e totonu ke filí mei he kakai tangata mo e fefine ʻoku mali tokolahí, tautea paʻanga pe ngāue pōpula, pea taʻofi kinautolu mei haʻanau hoko ko ha kau sula pe maʻu ha lakanga fakapolitikale.26

Naʻe tānaki atu ki he mafasia ʻa Siaosí ʻa e ʻi ʻIutā hono uaifi ko ʻElisapetí, ʻo puke ʻi he niumōniá. Naʻá ne fie ʻi ai mo ia. Ka ʻi he ʻaho 24 ʻo Sanuali ʻo e 1882, naʻe maʻu ʻe Siaosi ha mākoni ko ha pōpoaki meia ʻElisapeti. Naʻá ne poupouʻi ia ke “Hoko atu hoʻo ngāué.” “ʻE lava ke fakamoʻui au ʻe he ʻOtuá ko e tali ki hoʻo ngaahi lotú ʻi hena pe ʻi heni.”

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe toe maʻu ʻe Siaosi ha mākoni. Naʻe fakahā, mai ai kuo mālōlō ʻa ʻElisapeti. Naʻe tohi ʻe Siaosi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku lomekina au ʻe he fakakaukau atu te ma māvahevahe ʻi he toenga ʻo e moʻui ko ʻení pea ʻe ʻikai ke u toe mamata ki hono fofongá pe maʻu mo ongoʻi ʻene ʻofá mo e tokangá pea mo ʻene tokoní ʻi he kakanó.”27

Naʻe fakapaasi e Lao ʻEtimaní hili ha kiʻi taimi nounou mei ai, ʻo ʻikai toe lava ʻa Siaosi ʻo ngāue ʻi he Falealeá. ʻI he ʻaho 19 ʻo ʻEpelelí, naʻá ne lea fakaʻosi ai ʻi he Fale ʻo e Kau Fakafofongá. Naʻá ne ongoʻi nonga ange ʻi he angamahení, ka naʻá ne ʻita ʻi he fili hono ngaahi kaungā-ngāué ke fakapaasi e Lao ʻEtimaní. Naʻá ne talaange naʻe fai ʻe he Kāingalotú e mali tokolahí koeʻuhí he naʻe fekauʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau fai pehē. Naʻe ʻikai ke nau fie fakamālohiʻi ha taha ki heʻenau tuí ka ko e fakaʻamu pē ke maʻu e totonu ke talangofua ki he ʻOtuá ʻo hangē ko ia ʻoku nau tui ki aí.

Naʻe tānaki atu ʻe Siaosi ʻo pehē, “Pea fakatatau ki he valoki ʻoku tokanga ki ai e māmaní, ʻoku mau loto fiemālie pē ke ʻi he tuʻunga tatau mo ʻĒpalahame.”

Hili iá, naʻe fakahikihikiʻi ʻe ha kau fakafofonga ʻe niʻihi ʻa Siaosi ʻi heʻene leá. Naʻe vete ange ʻe he kau fakafofonga ʻe niʻihi naʻa nau ongoʻi naʻe teke kinautolu ke fakafepakiʻi ia. Ko e tokolahi tahá, naʻe hangē ʻoku nau fiemālie ʻi heʻene mavahé.28


Naʻe ʻikai liliu ʻe he Lao ʻEtimaní e fakakaukau ʻa ʻAita Hani kau ki he mali tokolahí. ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1881, kuó ne nofo mo ʻEla mo Tēvita Iutolo ʻi he kolo Seni Sione, ʻAlesoná, ʻi ha maile nai ʻe fāngofulu mā nima mei Sinoufeleiki. Lolotonga e taimi ko iá, naʻá ne ngāue ʻi ha falekoloa fakalotofonua mo Tēvita, ʻa ia ko e pīsope ʻi Seni Sioné, pea fakaʻau ke ne vāofi ange mo ʻEla ʻo hangē hano tuofefiné.29

Hili ha taimi nounou mei he hoko ʻa Tēvita ko e pīsopé, naʻá ne aofangatuku mo ʻEla kuo taimi ke na fakahoko e mali tokolahí. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe kole mali leva ʻa Tēvita kia ʻAita pea loto fiemālie ki ai ʻa ʻEla. Naʻe fie tali ʻe ʻAita ʻene kole malí, ka naʻe lava pē ke ne talaange ʻe kei faingataʻaʻia ʻa ʻEla ʻi he fakakaukau ke vahevahe hono husepānití. Ko ia ai, naʻe ʻikai ke ne tali e kole ʻa Tēvitá, kae foki ʻa ʻAita ki Sinoufeleiki, ʻoku kei loto taʻemanonga pē.30

Naʻe toki faitohi ʻa ʻAita kimui ange ai ke ʻiloʻi pe ko e hā e ongo moʻoni ʻa ʻEla kau ki he kole malí. Naʻá ne talaange ki hono kaungāmeʻá, “He ʻikai lava ke u tuku ke hokohoko atu e meʻá ni taʻe te u maʻu ha fakapapau meiate koe ki hoʻo loto fiemālie ke fai ha meʻa pehē. “ʻOku ʻikai ngata pē ko hoʻo totonu ka ko ho fatongia mahuʻinga ia ke fakahaaʻi mahino ha ngaahi meʻa ʻokú ke taʻeloto ki ai.”

Naʻá ne fakapapauʻi ange kia ʻEla, “ʻOku ou palōmesi atu he ʻikai ke u ʻita.”31

Naʻe ʻoatu ʻe ʻEla ha tali nounou hili ha uike ʻe ono mei ai. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo ʻomi ʻe he kaveinga kuo fehuʻiá ha mamahi lahi, mahalo ʻo laka ange he meʻa te ke ala fakakaukauloto ki aí, ka ʻoku ou ongoʻi ʻo hangē ko ia talu mei he kamataʻangá, kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí, ʻoku ou loto fiemālie moʻoni ke feinga ke kātakiʻi ia mo falala ʻe hoko ia ʻo lelei ki he taha kotoa.”32

ʻI he ʻaho 6 ʻo Mē ʻo e 1882, naʻe mavahe ʻa ʻAita mei Sinoufeleiki ʻi ha fononga ʻaho ʻe hongofulu mā valu ki he temipale Seni Siaosí mo Tēvita, ʻEla, mo ʻena kiʻi taʻahine ko Pelé. ʻI heʻenau fononga māmālie atu he toafá, naʻe lava pē ke tala ʻe ʻAita ʻoku kei loto-mamahi pē ʻa ʻEla kau ki he malí. Naʻe matuʻaki tokanga ʻa ʻAita ʻi heʻene ngaahi leá mo e tōʻongá, ʻi heʻene hohaʻa naʻá ne lea ʻaki pe fai ha meʻa ke fakatupu ha mamahi lahi ange ʻa ʻEla. Naʻa nau laukonga leʻo lahi fakataha ha ʻū tohi mo vaʻinga mo Pele ke toʻo atu e fakalongolongo taʻefakafiemālié.

Naʻe talanoa fakataautaha ʻi ha pō ʻe taha ʻa ʻAita mo Tēvita, ʻi heʻene hohaʻa kau ki he mamahi ʻa ʻElá mo ʻene manavasiʻi kuó ne fai e fili hala ʻi hono tali e kole mali ʻa Tēvitá. Naʻe ʻomi ʻe heʻene ngaahi lea angaʻofa mo fakalotolahí ha ʻamanaki lelei ki hono lotó. Naʻá ne ʻalu ke mohe he pō ko iá mo ʻene fakapapauʻi ʻe poupouʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻenau ngaahi faingataʻá ʻo fakatatau mo ʻenau feinga ke talangofuá.

Naʻe silaʻi ʻa ʻAita mo Tēvita ʻi he temipale Seni Siaosí he ʻaho 25 ʻo Meé. ʻI he ngali taʻepau ʻa e kahaʻú, naʻe ongoʻi ʻe ʻAita ʻe lava ke ne falala ʻe tokangaʻi ia ʻe Tēvita, pea naʻá ne lotua ke fakatupulaki ai pē ʻene ʻofa kiate iá. Naʻe hangē foki naʻe fiemālie ʻa ʻEla ʻi he ngaahi lea mo e faleʻi ʻa e tangata naʻá ne fakahoko e ouaú.

ʻI he pō ko iá, naʻe nofo e fāmilí ʻi he ʻapi ʻo e taha ʻo e ngaahi tokoua ʻo ʻElá. Hili e mohe ʻa e taha kotoa, naʻe moulu atu ʻa ʻEla ki he loki ʻo ʻAitá, ʻi he ʻikai ke ne lava ke mohe. Ko ha toki fuofua taimi ia ke talanoa mata ki he mata ai e ongo fafiné ʻo kau ki hona vā fetuʻutaki foʻoú—pea mo ʻena ngaahi ʻamanaki mo e holi ki he kahaʻú.

Naʻe tui e ongo fafiné fakatouʻosi ko e mali ʻa ʻAita kia Tēvitá ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá. Ka koeʻuhi ko hono fakamālohiʻi mai ʻa e Lao ʻEtimaní, naʻe hoko e meʻa ne hoko ʻi he ʻaho ko iá ke ne toe fakafepaki ai honau fāmilí mo e puleʻangá.

Naʻe tohi ʻe ʻAita ʻi he pō ko iá ʻi heʻene tohinoá, “Ko e malí ʻi ha faʻahinga tūkunga angamaheni pē ko ha sitepu matuʻaki faingataʻa mo mahuʻinga ia, ka ko e kau atu ki he mali tokolahí ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení, ʻoku toe mahulu ange hono mamafá mo hono mahuʻingá.”33